Cijena potrošačke korpe za četveročlanu porodicu u BiH porasla je na 1073 eura. Imajući u vidu prosječne plaće u Federaciji i Republici Srpskoj bosanskohercegovačke porodice svakodnevno se suočavaju sa pukim preživljavanjem. Prema podacima entitetskih zavoda za statistiku prosječna plaća u decembru 2017. godine u FBiH je iznosila 447 eura, dok je u januaru 2018. godine u RS bila 422 eura.
Ove brojke su jasan pokazatelj da ni dvije prosječne plaće nisu dovoljne za jednu potrošačku korpu. Podsjetimo, BiH je nedavno usvojila Zakon o trošarinama. Ovaj zakon za sada je donio poskupljenje goriva, a osjetan je porast i nekih životnih namirnica, dok visina plaća ostaje ista. Iako državne statistike u regiji kažu da je dobro, situacije nije sjajna. Na primjer, državne statistike Crne gore objavile su da dnevnu ishranu jedne osobe u Crnoj Gori je, dovoljno dva eura kojima se mogu osigurati tri obroka.
Ja bih njima preporučila da oni svoju djecu hrane sa dva eura dnevno, a ne da to nama govore. Sa dva eura dnevno se ne može ni kokoška nahraniti, kaže Podgoričanka Maja Vujović, revoltirana zbog državne statistike po kojoj je za tri obroka za jednu osobu u jednom danu dovoljno 2 eura. Nije Maja jedina.
Njena sugrađanka Mira Bošković, poput mnoštva drugih građana Crne Gore, konstatira da to nije moguće, jer je za samo jedan ručak potrebno bar pet eura. Ovakva negodovanja su reakcija na vrijednost siječanjske potrošačke korpe od 628 eura koja je za skoro 300 eura manja od one u decembru. Posebno je, kao prst u oko, doživljen podatak državnog Zavoda za statistiku – Monstata, da je za ishranu četvoročlane porodice dovoljno 256 eura. Kada se to podijeli sa 30 dana, ispada da je za pripremu tri obroka za jednu osobu dovoljno dva eura. Detaljnije objašnjenje Monstata nije bilo moguće dobiti, jer je direktorica Monstata, Gordana Radojević u inozemstvu, a u uredu njenog pomoćnika Vuka Čađenovića nitko nije odgovarao na brojne pozive RSE. Nije bilo moguće stupiti u kontakt ni sa ministrom rada i socijalnog staranja, Kemalom Purišićem.
Ipak, iz Monstat-a je ranije, zajedno sa vrijednošću potrošačke korpe, objavljeno i da je ”sve u skladu sa minimalnim preporukama Svjetske zdravstvene organizacije i Priručnika za ishranu Ministarstva poljoprivrede Sjedinjenih Američkih Država 2010. godine o minimalnoj vrijednosti unosa hrane od 2.211 kalorija dnevno po osobi”. Generalni tajnik Saveza samostalnih sindikata, Duško Zarubica za RSE kaže da je informacija o dva eura za tri obroka dnevno, koju je objavio Monstat kao važna državna institucija, neozbiljna i neodgovorna. Sa takvim podacima ne mogu ni da polemiziram, rekao je Zarubica.
Obrazlažući svoju statistiku u koju spadaju i dva eura za tri dnevna obroka, iz Monstata je priopćeno da se “minimalna potrošačka korpa odnosi na potrošnju domaćinstva koja uključuje hranu i neprehrambene proizvode i usluge, kojom se omogućava održavanje života i radne sposobnosti članova domaćinstva, priopćeno je iz Monstata.
Mislim da je to krajnje nepošteno prema građanima Crne Gore koji žive od svog rada, kaže Vaso iz Podgorice koji Monstatova dva statistička eura za tri obroka dnevno smatra svojevrsnim prikrivanjem. Da se tako može živjeti je ”znanstvena fantastika, rezignirano tvrdi Vaso uz crno-humornu primjedbu o konopcu koji se može kupiti za dva eura. Podsjećajući da podaci o siromaštvu u Crnoj Gori nisu objavljivani 2013., direktorica NVO Banka hrane, Marina Medojević je za RSE rekla da Monstatova statistika, po kojoj je za tri obroka dnevno za jednu osobu dovoljno dva eura služi uljepšavanju stvarnosti koja je za većinu građana Crne Gore veoma teška. Monstat, sa ovakvim podacima, sudjeluje u minimiziranju i prikrivanju stvarnih razmjera siromaštva u Crnoj Gori, kaže Medojević uz podsjećanje da je minimalna zarada od 193 eura ponižavajuća i najmanja u regiji kao i socijalna pomoć od 66 do 127 eura, dječji dodatak koji sa nedavnim uvećanjem iznosi 23 eura…
Prema našim procjenama, najmanje 100.000 stanovnika Crne Gore nema čak ni jedan euro dnevno po članu obitelji za hranu, kaže Marina Medojević iz Banke Hrane dodajući da iz iskustva i razgovora sa brojnim obiteljima zna da su u mnogim kućama danima jedina hrana: priganice, prženice , krumpir čorba bez mesa, džem, pašteta, najjeftinije salame. Događa se i da nemaju ništa drugo osim suhog kruha i vode, kaže Medojević. Skicu za sumorni socijalni pejzaž Crne Gore, Medojević kompletira računicom koja govori da polovina stanovništva u Crnoj Gori ima prihode koji ne prelaze 250 eura. Ako se zna da 54% zaposlenih ili oko 98.000 ljudi prima zaradu manju od 250 eura, da je 50.000 nezaposlenih i da preko 60% ili 68.000 umirovljenika ima mirovinu manju od 250 eura, da imamo oko 160.000 punoljetnih radno sposobnih stanovnika koji nisu zaposleni, ne studiraju, niti se vode u evidenciji biroa rada, dolazimo do jednostavne ali frapantne računice da u Crnoj gori živi oko 376.000 stanovnika koji imaju mjesečne prihode od 0 do 250 eura, rekla je Medojević.
U sjenci Monstatovog podatka da je za tri dnevna obroka za jednu osobu dovoljno dva eura, ostale su druge kontroverze. Jedna od njih je činjenica da je Monstat promijenio metodologiju izračunavanja potrošačke korpe zbog čega je, nakon decembarske od 806, siječanjska potrošačka korpa spala na 628 eura. Između ostalog, u odnosu na prethodnu metodologiju, iz potrošačke korpe je izbačeno više stavki, a među njima je takozvana imputirana renta, koja predstavlja procenjenu stanarinu za domaćinstva koja žive u vlastitim stanovima. Iako se zna da je u Crnoj Gori veliki broj osoba i obitelji bez riješenog stambenog pitanja, prema Monstatu, 90 posto građana Crne Gore živi u vlastitim stanovima. Lider Saveza sindikata, Duško Zarubica kaže da je njegova organizacija od početka bila protiv promjene metodologije.
Velika većina domaćinstava u Crnoj Gori nema riješeno stambeno pitanje i mora plaćati privatan smještaj ili žive sa starijim generacijama u okviru istog domaćinstva što se ne može smatrati primjerenim za 21. Stoljeće. Oni koji su riješili stambeno pitanje moraju dugoročno plaćati visoke iznose mjesečnih rata za stambene kredite, pa i to predstavlja značajnu stavku na listi životnih troškova, rekao je Zarubica.
Metodologija računanja potrošačke korpe nije se mijenjao u Srbiji. Posljednji podaci su iz prosinca prošle godine, a objavljeni su na siteu Ministarstva trgovine. Podaci govore da je potrošačka korpa za četveročlanu obitelj iznosila 69.897,04 dinara, odnosno 592 eura. Republički zavod, međutim, mijenjao je metodologiju računanja prosječne plaće, ali podaci po toj novoj metodologiji još nisu poznati. Na siteu Republičkog zavoda za statistiku stoji da će oni biti objavljeni 26-og marta. Posljednji su podaci iz prosinca 2017. i oni pokazuju da je prosječna plaća, bez poreza i doprinosa iznosila 54.344 dinara ili 460 eura. Službeni podaci o prosječnim zaradama u privatnom sektoru nema. Kada je riječ o Kosovu, na osnovu službenih podataka, potrošačka korpa po osobi iznosi 115 eura, što za četveročlanu obitelj daje rezultat od 460 eura. Kako pokazuju podaci Agencije za statistiku, prosječna plaća u javnom sektoru je oko 525 eura, a u privatnom oko 370. Minimalna plata kreće se od 130 do 170 eura.
