U Prijedoru je ponovo poplavljeno 50 kuća iz kojih se voda prije dva dana povukla, saopćeno je iz entitetske Civilne zaštite.
Rijeka Sana je u tom gradu prešla kotu redovne odbrane od poplava za 20 cm i vodostaj je u 12 sati iznosio 440 cm.
U Novom Gradu/Bosanskom Novom Sana i Una imaju povećanje nivoa svojih tokova. Una je iznad kote redovne odbrane od poplave i u Bosanskoj Kostajnici.
Vodostaj Vrbasa u Delibašinom selu kod Banje Luke je u porastu, ali još uvijek ispod kote redovne odbrane od poplave.
U Bosanskoj Gradišci se Sava izlila na poljoprivredno zemljište, a voda je i u blizini puta Bosanska Gradiška – Kozarska Dubica.
Tim Uprave civilne zaštite Republike Srpske s pumpama velikog kapaciteta je u toj općini i angažiran je u naselju Senjak, gdje su poplavljene kuće.
Iz Civilne zaštite RS-a su saopćili da, nakon što je kiša prestala da pada u slivovima Vrbasa, Sane, Une, hidrolozi očekuju da će se vodostaji početi brzo smanjivati.
Hiljade turista svake godine posjećuje Travnik, prvenstveno kako bi vidjeli rodni grad književnog nobelovca Ive Andrića, posjetili njegovu rodnu kuću pretvorenu u memorijalni muzej te potražili obilježja i simbole koje veliki književnik spominje u svojim djelima, kao što su “Travnička hronika” i “Priča o vezirovom slonu”.
Stalna izložbena postavka u Memorijalnom muzeju “Rodna kuća Ive Andrića” predstavlja život i literaturu književnog nobelovca, a sastoji se od rodne sobe, sobe posvećene romanu “Travnička hronika”, fototeke s fotografijama sa dodjele Nobelove nagrade, te biblioteke sa umjetničkom zbirkom.
Kustos Muzeja Enes Škrgo ističe za Fenu kako je prošlogodišnja turistička sezona za taj muzej bila vrlo dobra te da su među najbrojnijim gostima, kao i u ranijem periodu, bili ljubitelji Andrićevih djela iz Slovenije.
– Naravno, tu su i gosti iz mnoštva drugih zemalja Evrope, ali i svijeta. Ipak, evidentno je da već nekoliko godina imamo smanjen broj ekskurzija srednjih škola i studenata književnosti, pa tako imamo situaciju da u većoj mjeri dolaze učenici i studenti iz Hrvatske i Slovenije, nego iz BiH. Tu se objašnjenje može tražiti na razne načine, od toga da Andrić, možda, nije dovoljno zastupljen u školskim i univerzitetskim programima ili da profesori, odnosno voditelji škola i univerziteta, misle da nije nužno da mladi dolaze u muzeje, inspiriraju se i steknu nova znanja – kazao je Škrgo.
Uz ocjene da je Travnik, zahvaljujući Andriću, upisan u književnu mapu svijeta, već godinama se u javnosti mogu čuti pitanja zašto u Travniku danas ne postoji ulica ili trg koji nose njegovo ime te zašto je, uz nekoliko manifestacija poput “Andrićevih dana”, Memorijalni muzej danas gotovo jedini trag nobelovca u tom gradu.
– Činjenica jeste da, osim Memorijalnog muzeja i nekoliko skulptura, ne postoji mnogo toga što bi ukazalo da je ovdje rođen književni nobelovac i da je neke najljepše stranice svoje književnosti posvetio, upravo, ovom gradu. Međutim, s druge strane, Andrića i te kako ima u ovom gradu, a dokaz za to su kako manifestacije posvećene njemu, tako i značajna i finansijska potpora koju daje Općina Travnik. Dakle, to je taj jedan paralelizam i teško je nekome ko prvi put ovdje dođe objasniti zašto su stvari postavljene na taj način i zašto Andrić nije pravi nacionalni junak, ne samo ovog grada nego i države – ističe Škrgo.
Ivo Andrić
Naglašavajući kako postoje svi argumenti da Andrić i njegova literatura budu kulturni i turistički brend Travnika, Škrgo smatra kako se mogu slijediti dobri primjeri koji postoje širom svijeta te da idejno polazište može biti elaborat koji je izradio Zavičajni muzej u Travniku.
– Pri tome, naravno, treba biti oprezan i bojažljiv kako se od Andrića ne bi napravila estradna figura. Jednostavno, treba slijediti ono što je on govorio i pisao za života i tu je čitav niz prijedloga kako različite strukture mogu prepoznati simbole i inkorporirati ih u ekonomski, društveni i svaki drugi oblik života. To nije ništa posve originalno jer primjere dobre prakse imate širom svijeta, počevši od Dublina i Jamesa Joycea, do rodnog grada Marka Twaina, ali i mnoštva drugih primjera kako su književnost i književnici postali neodvojivi dio bića grada i zajednice – dodao je.
Škrgo je podcrtao da Zavičajni muzej Travnik i Rodna kuća Ive Andrića kao njegov depandans, svake godine sudjeluje u književnim i kulturnim programima, kojima javnost žele podsjetiti na najvažnije datume i događaje iz Andrićevog života i književne karijere, kao i na njegovu evidentnu pripadnost zavičaju.
Tako će ova godina, između ostalog, biti posvećena zbirci poezije “Ex Pontu”, prvoj Andrićevoj knjizi objavljenoj prije 100 godina.
Obilježavanje ove značajne godišnjice počelo je ovosedmičnom video animacijom, posvećenoj knjizi čiji dio je napisan u selu Ovčarevo kod Travnika, dok se tokom godine očekuje i niz drugih događaja, poput prigodne izložbe i izdanja “Ex Ponta”.
Udruženje dijaliziranih i transplantiranih bolesnika u Federaciji BiH zajedno s donorskim mrežama Kantona Sarajevo i Bosne i Hercegovine obilježilo je danas Svjetski dan bubrega, u okviru kojeg su poručili da se u BiH više bave posljedicom nego sprečavanjem bubrežnih oboljenja.
Svjetski dan bubrega se inače obilježava svakog četvrtka u trećem mjesecu, ali su organizatori današnjeg događaja odabrali nedjelju da bi se akciji mogao odazvati veći broj osoba.
“Cilj nam je da se posvetimo prevenciji jer svaka deseta osoba u svijetu ima neku vrstu bubrežne bolesti, a da toga nije ni svjesna”, kazao je novinarima predsjednik Udruženja dijaliziranih i transplantiranih bolesnika Tomislav Žuljević.
Rekao je da posjetioce na ovaj način informiraju o simptomima bubrežne bolesti i kako je na vrijeme liječiti.
“Nažalost, mi se bavimo samo posljedicama, a i time što se bavimo nismo na nekom nivou jer je mali broj transplantacija, a ni dijaliza nam nije kvalitetna, kao ni lijekovi”, naglasio je Žuljević.
Poručio je da se mora povećati broj transplantacija jer je to jedini spas.
Svjetski dan bubrega je inicijativa Međunarodnog društva nefrologije (ISN) i Međunarodne federacije bubrežnih fondacija (IFKF). Ove godine Svjetski dan bubrega i Dan žena podudaraju se istog dana, te se obilježavaju pod sloganom: Bolest bubrega i žensko zdravlje – uključi, procijeni, osnaži.
Obilježavanje Svjetskog dana bubrega je započelo 2006. godine.
Bubrezi imaju višestruku ulogu u organizmu: stvaraju urin, pročišćavaju krv i tako odstranjuju višak tekućinu i štetne tvari iz krvotoka, reguliraju ravnotežu natrija i kalija u organizmu, sudjeluju u regulaciji krvnog pritiska, proizvode ADH (antidiuretski hormon ili vazopresin) koji sudjeluje u regulaciji krvnog pritiska i regulišu kiselost tjelesnih tekućina.
U Vašingtonu je prije 24 godine, 18. marta 1994. godine, potpisan sporazum između BiH i Hrvatske.
Vašingtonski sporazum potpisali su predstavnici Bošnjaka i Hrvata, Haris Silajdžić i hrvatski ministar vanjskih poslova Mate Granić, te Krešimir Zubak, predsjednik “Herceg-Bosne”.
Sporazumom je dogovorena obustava sukoba između Armije RBiH i Hrvatskog vijeća odbrane (HVO).
Isto tako, ukinuta je “Herceg-Bosna”, te dogovoren kantonalni ustroj dijela države koji se nalazio pod kontrolom pomenute dvije oružane sile.
Pizzerija Vadoli u Berlinu upisala se u prestižnu Guinnessovu knjigu rekorda pripremivši pizzu sa 111 vrsta sireva.
-Svaki je zalogaj drugačijeg okusa, kazala je Guinnessova sutkinja Lena Kuhlmann koja je službeno zabilježila rekord.
-Kora je hrskava i ništa nije zagorjelo, dodala je, iako to nije bio predmet ocjenjivanja.
Na pizzi su, među ostalim, bili mozzarella, roquefort, pecorino, gorgonzola, edamer i emmentaler. Čim je rekord službeno ovjeren, pizza je pojedena, ali nije objavljeno hoće li se ovo sočno jelo naći i u službenoj ponudi pizzerije Vadoli.
Sutkinja je napomenula kako je ovo prvi rekord ovog tipa službeno upisan u Guinnessovu knjigu. Navodno je jedna mala pizzerija u Portlandu svojedobno ispekla pizzu sa 101 vrstom sira.
Službenici Uprave za indirektno oporezivanje iz regionalnog centra Tuzla izveli su na području Obudovca kod Bosanskog Šamca operativnu akciju kodnog naziva “Ronhill”. T
Tom prilikom pronađena je i oduzeta velika količina duhana namijenjenog crnom tržištu u Bosni i Hercegovini i Republici Hrvatskoj, kao i posebna mašina za rezanje duhana. Ukupna tržišna vrijednost oduzete robe procjenjuje se na 170.000 KM, saopćeno je iz UIO BiH.
” U akciji kodnog naziva “Ronhill” izvršen je pretres porodične kuće i pomoćnih objekata u vlasništvu lica sa inicijalima P.P na području Obudovca, a sve u skladu sa instrukcijama i uputama Tužilaštva BiH i naredbe Suda BiH. Prilikom izvršenog pretresa pronađeno je 1.033 kg sitno rezanog duhana bez akciznih markica i 685 kg duhana u listu. Pored toga, pronađena je i mašinu za rezanje duhana. Ukupna vrijednost privremeno oduzete robe, koja je bila namijenjena crnom tržištu u Bosni i Hercegovini i Republici Hrvatskoj procjenjuje se na iznos od 170.000 KM”, kaže se u saopćenju.
Protiv osumnjičene osobe bit će podnesen Izvještaj o počinjenom krivičnom djelu i izvršiocu Tužilaštvu BiH zbog postojanja osnova sumnje da je počinio krivično djelo “nedozvoljen promet akciznih proizvoda”, iz člana 210a, Zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakona BiH.
Sve je više halal certificiranih preduzeća u BiH, koja su potvrda standarda u kompletnom lancu proizvodnje, ali i garancija zdravstvene sigurnosti hrane. Sve je veća i potražnja za proizvodima s halal oznakom.
Mesna industrija Madi iz Tešnja za svoje proizvode po halal standardu prema šerijatskim propisima koristi domaću sirovinu od njive do trpeze. Oko 600 zaposlenih uz 150 kooperanata čini tim ove kompanije, javlja FTV.
“Očekujemo da će potražnja za halal proizvodima biti sve veća jer humani odnos prema životinjama koji zagovara EU je predviđen u halalu”, kaže Edin Jabandžić, direktor Madija.
U tuzlanskoj kompaniji Menprom koja u proizvodnji također primjenjuje halal standarde zaposleno je 170 osoba. Za njihovim proizvodima sve veća je potražnja u trgovačkim lancima, ali i tržištu islamskih zemalja.
“Što se tiče proizvodnje mesa, životinje su zaklane prema halal standardu, a začini i aditivi ne smiju sadržavati zabranjene sastojke, kao ni materijali za pakovanje i punjenje”, navodi Alija Šehović, kaže direktor proizvodnje mesne industrije Menprom.
Rastući trend proizvodnje halal mesa u BiH niko od nadležnih ozbiljnije ne prati.
“U 2016. bh. certificirane halal kompanije ostvarile su prihod od milijardu 918 miliona KM, od toga 51% su prihodi mesne industrije. Što se tiče analitike niko ne zna koji je prihod ostvaren na domaćem, a koji na ino tržištu”, ističe Amir Sakić, direktor Agencije za certificiranje halal kvalitete.
Za dobijanje halal certifikta potrebno je zadovoljiti odgovarajuće tehnološke i sanitarne zahtjeve u proizvodnji i preradi mesa.
“Obaveza je da životinja bude zdrava i živa u trenutku klanja i da se u klanje vrši jednom za svaku životinju s prednje strane vrata i da smrt nastupi iskrvarenjem, a ne upotrebom predmeta za omamljivanje i da se izazove smrt”, pojašnjava Sakić.
“Nije dovoljno kada je proizvodnja mesa u pitanju okrenuti pile prema Kibli i zaklati ga bez odsijecanja glave i izvršiti obaveze koje spadaju u vjerski dio obreda, već znati i kako je pile došlo tamo gdje se kolje. Isto to se odnosi i prema konzumnom jaju”, naglašava prof. dr. Abdulah Gagić, šef Centra za peradarstvo Veterinarskog fakulteta u Sarajevu.
Sve veća potražnja za halal proizvodima na tržištu Turske i zaljevskih zemalja, ohrabruje domaće proizvođače. Veliki potencijal je i na tržištu EU-a, na kojem ima oko 20 miliona konzumenata halal proizvoda.
Penzioneri u našoj zemlji svakodnevno ukazuju na svoj težak položaj s obzirom da su troškovi života znatno porasli a penzije su dosta niske.
Tako u RS-u prosječna penzija iznosi 351 KM, a u Federaciji 371 KM. Najniža penzija u RS je 179 KM, a u Federaciji 326 KM.
– Mi imamo 260 hiljada penzionera, što je prema broju stanovnika u RS-u mnogo veći broj nego što je u Federaciji. Ali mi smo na teret budžeta penzionisali više hiljada ljudi koji imaju penzijskog staža manje od 15 godina. Mi to zovemo socijalna penzija. Imamo i jednu grupu penzija sa 15 godina staža. Mi smo dali porodicama poginulih boraca penzije, bez obzira jesu li imali staž ili ne. Kada se sve sabere, imamo svega 7,8 posto onih koji su baš radili 40 godina i plaćali obavezne doprinose. Starosna penzija sa 40 godina staža osiguranja iznosi 512 KM. Prosječna penzija je 351 KM. Najniža penzija za minimalan staž od 15 godina je 179 KM, a najviša je 1.848 KM – ističe Rade Rakulj, predsjednik Udruženja penzionera Republike Srpske.
Dodaje kako je 34.000 onih do 15 godina staža koji su se penzionisali.
– Isplata penzija je svakog desetog u mjesecu. Istina je da smo u posljednjih pet godina imali povećanje penzija za 17,5 posto, ali naše penzije su bile dosta niske i sada su u odnosu na troškove života koji su visoki. Najviše je penzionera koji imaju 351 KM i najgore je što kod nas penzioneri moraju da hrane i svoju djecu jer ona nemaju posla. A i lijekovi su veoma skupi – rekao nam je Rakulj.
U Federaciji 192.203 penzionera ima penziju 326 KM, od ukupno 407.337 penzionera.
– Mislim da smo mi humanije postupili prema penzionerima koji imaju manje staža jer da se gledalo realno oni bi imali 220 KM, međutim, složili smo se da kod nas najniža penzija iznosi 326 KM, a da im se razlika namiruje iz Fonda PIO, odnosno, sa leđa ostalih penzionera. I kod nas ima penzionera koji nemaju dana staža i takvih je oko 1.000. To su oni koji su se penzionisali u ratu, a bilo je uredbi koje su važile sedam-osam dana i obustave se nakon što se ciljani broj ljudi penzioniše. Suvišno je i pričati kako penzioneri teško žive. Kod nas povećanja penzija nije bilo u posljednjih pet godina. U aprilu slijedi usklađivanje penzija sa troškovima života i to je povećanja za nekih sedam, osam KM – izjavio je Mehmedalija Rapa, predsjednik Saveza udruženja penzionera FBiH.
U RS-u je za isplatu penzija na mjesečnom nivou potrebno 83,8 miliona KM, a u Federaciji 165 miliona KM, gdje isplata penzija počinje petog u mjesecu.
Da penzioneri u BiH, nerijetko odbrojavaju dane u mjesecu, do naredne isplate penzije, odavno je poznato. Stara je vijest i to, da su i prosječne penzije nedovoljne, da naši najstariji građani, pokriju i najosnovnije troškove života.
No, neki od njih ne sjede skrštenih ruku, već upravo svojim rukama zarađuju dodatni novac. Muhidin Mašić, zaljubljenik u kaktuse, jedan je od njih.
Penzija je za skoro dvadeset dana, ali Muhidin kaže da ima važnijeg posla od brojanja dana do petog u mjesecu. Evo kako, u njegovom slučaju, izgleda “hortikultura” preživljavanja sa minimalnom penzijom.
Jeste ih puno prodali?
“Ja sam zadovoljan. Ovo mi je ostalo malo, ali uglavnom, nisam mogao više ni hodati. Tamam mi je bilo… Poslije toga sam bio umoran. Pogoršalo se vrijeme, tako da nisam mogao više izlaziti”, kazao nam je Muhidin Mašić.
Kaktusi koje sadi i prodaje pomažu mu da premosti vrijeme od penzije do penzije.
“Dobar mi je ovaj poštar. Donese mi odmah. Zna da ispucam pare i da mi fali. Evo ja moram, recimo, da platim za zemlju i tako to, ali i ja sam pravim od otpada kompost. Pokrije mi hranu i lijekove, a za režije se pokrivam sa cvijećem.”
Prodaje i druge stvari iz svog vlasništva, kad treba, a u devetog deceniji života, Muhidin ne zna ni za “neću”, ni za “ne mogu”:
“Imam mozga. Imam pameti da to radim. Ne mogu ja ni dom. Ja volim raditi. Ja dobivam zdravlje od tog – kretnja, sve moguće. Itekako se isplati za mene. Jer, ja dodajem”, ispričao nam je.
Na ulicu sa cvijećem ide kad posluži zdravlje i lijepo vrijeme. Za svakoga ko misli da se ne može zaraditi, Muhidin ima savjet:
“Boga mi, da ti kažem, treba imat’ ljubav za rad. Ljubav, itekako. Sve se može pomalo, ko nije bolestan, ko nije invalid.”
Je li vam teško u ovim godinama?
“Ma nije meni teško!”, kazao je.
No teško mu je, kaže, što je sam. Kaže da u inostranstvu ima kćerku koja je bolesna, Azru. Pokazao nam je i natpis ‘Radim za svoju Azru’. Pošto ga je poslužilo sunce, a ni na zdravlje se ne žali, sa onim što ima, prošetat će gradom, uvjeren da će se kući vratiti bez kaktusa, i sa nešto zarade do narednog petog u mjesecu.
U Bosni i Hercegovini danas se očekuje uglavnom pretežno oblačno vrijeme. Moguća je povremena kiša i to u jutarnjim satima i prijepodne.
Nove padavine očekuju se krajem dana i u noći na ponedjeljak. U Hercegovini će padati kiša, dok će u Bosni kiša postepeno prelaziti u susnježicu i snijeg.
Vjetar slab do umjeren, u Bosni sjeveroistočni, a u Hercegovini južni i jugozapadni.
Jutarnje temperature od 1 do 6, na jugu od 7 do 11, a dnevne od 4 do 9, na jugu od 10 do 15 stepeni.
Izraženije tegobe kod meteoropata
Prolazak ciklone iznad Bosne i Hercegovine, uz padavine i niže temperature u odnosu na protekli dan, negativno će djelovati na raspoloženje većine populacije, a tegobe kod hroničnih bolesnika i meteoropata će biti izraženije.
Preporučljivo je reducirati kretanje i umanjiti aktivnosti. Učesnicima u saobraćaju sugeriše se opreznija vožnja, saopšteno je iz Federalnog hidrometeorološkog zavoda BiH.
