Na putevima na području Visokog, Gračanice i Bugojna, te u dijelovima Sarajeva, vidljivost je smanjena zbog magle.
Zbog radova na završnom asfaltiranju, za danas je od 07 do 17 sati, najavljena obustava saobraćaja na dionici regionalnog puta R-455 Semizovac-Ilijaš (skretanje za Bioču).
Na magistralnom putu Semizovac-Olovo-Kladanj izvode se sanacioni radovi na nekoliko lokacija, tako da se na tim lokacijama saobraća usporeno, naizmjeničnim propuštanjem vozila.
Počeli su radovi na čišćenju akumulacije na brani Bogatići na magistralnom putu Sarajevo-Trnovo, tako da se na ovoj lokaciji svaki dan, osim nedjelje, od 07 do 19 sati saobraća jednom trakom, uz moguće kraće obustave.
Sporije zbog radova tokom dana saobraća se i na magistralnim putevima: Modriča-Gradačac, Vitez-Nević Polje i Doboj-Rudanka-Johovac.
Na graničnim prelazima nema dužih zadržavanja za putnička vozila.
Naučnici su mapirali Zelandiju, nedostajući osmi kontinent koji je uglavnom skriven pod vodom. Možda ste upoznati s kontinentima na kojima živimo i poznajete ih sve, od Evrope, Sjeverne Amerike, Južne Amerike, Azije, pa do Afrike, Australije i Antarktika. Međutim, postoji i osmi kontinent. Još 1642. godine ljudi su sumnjali u postojanje osmog kontinenta, no naučnicima je ipak trebalo 375 godina da ga pronađu.
Upola manja od Evrope
Zelandija je najmanji kontinent na našoj planeti s oko pet miliona kvadratnih kilometara, što je u osnovi čini otprilike upola manjom od Evrope. Međutim, ako želite posjetiti Zelandiju, najbolje je da posjetite – Novi Zeland.
Nažalost, za one koji se nadaju vidjeti sve znamenitosti koje Zelandija ima za ponuditi, oko 95 posto je pod vodom i stručnjacima je trebalo dosta vremena da sve to mapiraju. Novozelandski istraživački institut GNS Science objavio je otkriće osmog kontinenta Zelandija, Te Riu-a-Māui na maorskom dijalektu, za koji se nekada smatralo da je bio dio drevnog superkontinenta Gondvana, prije nego što se povukao prije otprilike 105 miliona godina iz razloga koje ne razumijemo u potpunosti.
Uspjeli je mapirati
Kako se Zelandija počela povlačiti, počela je tonuti u okean, što je rezultiralo time da je veći dio kontinenta otišao pod vodu i nikada nije ponovno „izronio“. Neki su tvrdili da Zelandija zapravo nije pravi kontinent, budući da je većim dijelom pod vodom, ali naučnik Nik Mortimer (Nick) iz GNS Science smatra suprotno. Rekao je za Insider da njegov tim proučava osmi kontinent već 20 godina i da je upravo završio s mapiranjem potopljenog kontinenta.
Oko 95 posto je pod vodom i stručnjacima je trebalo dosta vremena da sve to mapiraju. GNS Science
Mortimer je tvrdio da se definicija kontinenta ne mora odnositi isključivo na to koliko se kontinent nalazi iznad nivoa mora. Umjesto toga, stručnjak je rekao da Zelandija zbog svoje kontinentalne kore odgovara toj povoljnoj definiciji. Njegov tim nedavno je objavio rad koji pokazuje kako su mapirali kontinent dok su sakupljali uzorke stijena i upotrijebili ih kako bi označili od čega je napravljena Zelandija, kao i kako bi dobili ideju o geologiji ove pomalo vlažne kopnene mase.
Učenici i nastavnici Treće osnovne škole Oborci, iskoristili su lijepo vrijeme, te u ovom prelijepom sunčanom jesenjem danu, održali nastavu na otvorenom.
“Krasan jesenji dan…i naravno / nastava i časovi u prirodi ; na zadovoljstvo i djece i prirode oko nas..@učimo i uživamo
Na osnovu člana 28. Zakona o Vladi Srednjobosanskog kantona (Službene novine Srednjobosanskog kantona, broj: 5/03 – pročišćeni tekst i 14/03) i člana 9. Poslovnika o radu Vlade Srednjobosanskog kantona (Službene novine Srednjobosanskog kantona, broj 12/16 – prečišćeni tekst),
S A Z I V A M
16. sjednicu Vlade Srednjobosanskog kantona, za četvrtak, 5. 10. 2023.godine, u 9 sati
DNEVNI RED
1. Zapisnik sa 15. sjednice Vlade Srednjobosanskog kantona – sekretar Vlade
2. Pravilnik o izmjeni Pravilnika o unutrašnjoj organizaciji Ministarstva privrede – Ministarstvo privrede
3. Prijedlog strategije socijalno-neprofitnog stanovanja u Srednjobosanskom kantonu za period 2023. – 2030. godina – Ministarstvo zdravstva i socijalne politike
4. Nacrt programa javnih investicija Srednjobosanskog kantona za period 2024. – 2026. godina – Ministarstvo finansija
5. Prijedlog odluke o preraspodjeli sredstava u Budžetu Srednjobosanskog kantona za 2023. godinu – Ministarstvo finansija
6. Prijedlog odluke o izdvajanju sredstava za nabavku cjepiva – Ministarstvo zdravstva i socijalne politike
7. Prijedlog odluke o izdvajanju sredstava Centru za socijalni rad Vitez – Ministarstvo zdravstva i socijalne politike
8. Prijedlog odluke o izdvajanju sredstava za sanaciju i izgradnju odvodnih kanala i propusta na putu Busovača – Pridolci – Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva
9. Prijedlog odluke o izdvajanju dijela sredstava za poticaje u poljoprivredi (primarna poljoprivredna proizvodnja – iznos 100.650,00 KM) – Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva
10. Prijedlog odluke o izdvajanju dijela sredstava za poticaje u poljoprivredi (primarna poljoprivredna proizvodnja – iznos 60.900,00 KM) – Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva
11. Prijedlog odluke o izdvajanju dijela sredstava za poticaje u poljoprivredi (primarna poljoprivredna proizvodnja – iznos 505.150,00 KM) – Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva
12. Prijedlog odluke o prodaji terenskog motornog vozila – Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva
13. Prijedlog odluke o prodaji stalnih sredstava (motornih vozila) – Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva
14. Prijedlog odluke o isknjižavanju sredstava (pištolja) – Ministarstvo unutrašnjih poslova
15. Prijedlog odluke o izdvajanju sredstava za stručno usavršavanje i edukaciju prosvjetnih djelatnika – Ministarstvo obrazovanja, nauke, mladih, kulture i sporta
16. Prijedlog odluke o izdvajanju sredstava za izvođenje fasadnih radova u zgradi SŠ „Novi Travnik, Novi Travnik – Ministarstvo obrazovanja, nauke, mladih, kulture i sporta
17. Prijedlog odluke o davanju suglasnosti školama za raspisivanje natječaja za popunu radnih mjesta (SŠ „Busovača“ Busovača i drugi) – Ministarstvo obrazovanja, nauke, mladih, kulture i sporta
18. Prijedlog odluke o davanju saglasnosti školama za raspisivanje natječaja za popunu radnih mjesta (MSŠ „Travnik“ Travnik) – Ministarstvo obrazovanja, nauke, mladih, kulture i sporta
19. Prijedlog odluke o davanju saglasnosti školama za zaključivanje ugovora o djelu za upražnjena radna mjesta – Ministarstvo obrazovanja, nauke, mladih, kulture i sporta
20. Prijedlog odluke o izdvajanju sredstava za nabavku i ugradnju radijatora za potrebe Kantonalnog suda u Novom Travniku – Ministarstvo pravosuđa i uprave
21. Prijedlog odluke o davanju saglasnosti za nabavku skenera za potrebe Općinskog suda u Travniku – Ministarstvo pravosuđa i uprave
22. Saglasnost za nabavku motornog vozila za potrebe Kabineta premijera Kantona– Kabinet premijera Kantona
23. Saglasnost za nabavku laptopa za potrebe OŠ „Jajce“, Kruščica – Ministarstvo obrazovanja, nauke, mladih, kulture i sporta
24. Saglasnost za zaključivanje ugovora o djelu za izvođenje radova u OŠ „Karaula“, Karaula – Ministarstvo obrazovanja, nauke, mladih, kulture i sporta
25. Prijedlog odluke o davanju saglasnosti za nabavku i ugradnju vrata u prostorijama Ministarstva zdravstva i socijalne politike – Služba za zajedničke poslove
26. Saglasnost na odluke o izuzeću od primjene Zakona o javnim nabavkama – Služba za zajedničke poslove
27. Saglasnost za prodaju starog papira – Ministarstvo unutrašnjih poslova
28. Saglasnost za popunu upražnjenog radnog mjesta „Pomoćnik ministra za vodoprivredu“ – Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva
29. Saglasnost za sklapanje ugovora o djelu za obavljanje poslova pomoćnika ministra za vodoprivredu – Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva
30. Saglasnost za prijem namještenika u Općinskom sudu u Travniku – Ministarstvo pravosuđa i uprave
31. Saglasnost za obavljanje poslova drugog radnog mjesta u Ministarstvu pravosuđa i uprave – Ministarstvo pravosuđa i uprave
32. Izvještaj o utrošku sredstava za materijalne troškove za period 1.1 – 30. 6. 2023.godine – Ministarstvo finansija
33. Izvještaji o radu inspekcija za prvu sjednicu Vlade u mjesecu oktobar 2023. godine – Stručna služba Vlade
a) Ministarstvo unutrašnjih poslova
b) Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva
Milan Radoičić, kontroverzni biznismen koji je, prema sopstvenim tvrdnjama, organizator napada srpskih terorista u Banjskoj na Kosovu 24. septembra u kojem je ubijen jedan policajac, a likvidarana tri napadača, uhapšen je danas, saopćio je MUP Srbije.
– Dana 3.10.2023. godine policijski službenici Uprave kriminalističke policije izvršili su pretres stana i drugih prostorija kod lica Milana Radoičića kojem je određeno policijsko zadržavanje do 48 sati. Isti je uz krivičnu prijavu priveden u Više javno tužilaštvo u Beogradu – naveo je MUP.
Podsjetimo, Radoičić je prije nekoliko dana u izjavi koju je u javnosti prenio advokat Goran Petronijević, branilac ratnog zločinca Radovana Karadžića i predsjednika RS-a Milorada Dodika, priznao da je organizovao napad srpskih terorista na Kosovu.
//
Radoičić važi za odanog saradnika predsjednika Srbije Aleksandra Vučića.
Istovremeno, ministrica pravde Kosova Albulena Haxhiu izjavila je danas da se čeka odluka Osnovnog suda u Prištini da zvanično zatraži međunarodnu poternicu za teroristom Radoičićem.
– Kosovo je riješeno da traži od Srbije da preda Radoičića, iako je to priličan izazov jer Srbija je sama režirala teroristički napad – kazala je Haxhiu.
“Uopće neću žuriti sa zimskom prognozom prije novembra te ću ista pitanja ubuduće ignorisati budući da imamo dosta faktora koje otprilike sada znamo relativno rezonovati, ali istovremeno i onih koje (u potpunosti) ne znamo u ovom trenutku.”
Napisao je ovo danas, 3. oktobra, na društvenim mrežama naš ugledni metorolog Nedim Sladić. Sladić je detaljno pojasnio dosad poznate informacije, ali i one koje bi mogle poremetiti “cjelokupni kurs”.
Sladić, među faktorima koje dosad poznajemo, izdvaja:
1. Relativno znamo da El Nino kroz prošlost je imao više lica te se svaka faza reflektovala drugačije, kao i to da je utjecaj ENSO oscilacije na Europu relativno malen, ali ne i zanemariv. Slabije faze El Nino oscilacije su kroz prošlost imale najviše vjerovatnoće za slabiji polarni vrtlog, kao i povoljnu okolnost za naglo zagrijavanje stratosfere (SSW), odnosno povećavale su vjerovatnoću hladnijih valova. Energetski trgovci i meteorolozi koji se bave energentima uočili su da jače faze El Nina, kao i tzv. super faze u prošlosti znale su imati implikaciju da su potrebe gasa bile manje za oko 10 do 15 posto u odnosu na uobičajene godine u Europi (primjer sa zimom 2015/2016 koja je bila obilježena sa NAO+ oscilacijom, odnosno vrlo izraženim zapadnim visinskim tokom). Trenutno, prema NOAA-inom briefingu, 95 posto su vjerovatnoće za umjeren do jak El Nino tokom zimske sezone 2023/2024. godine, te trenutne površinske temperature mora odgovaraju El Nino obrascu. Međutim, MEI obrazac, ili multivarirajuća faza ENSO-a, koja uzima u razmatranje morske i atmosferske varijable, pokazuje zakašnjelu reakciju (lag effect), te je prema posljednjim podacima i dalje unutar ENSO neutralne kategorije (0.4 °C). Ovo može implicirati da, iako površinske temperature mora pokazuju obrazac El Nina, atmosferski faktori još ne idu u tom smjeru.
2. Indijski dipol (IOD) je pozitivan, i u sličnoj je teritoriji kao 2019. godine kada je bio jedan od najjačih zabilježenih u novijoj historiji. Također, pozitivna faza IOD-a je posljedica toplijih površinskih temperatura mora zapadnog dijela Indijskog okeana gdje dolazi do pojačane konvekcije i čestih pljuskovitih padavina, dok je istočni dio prema Indoneziji i hladniji, a samim tim i sušniji zahvaljujući supresivnom faktoru. El Nino i IOD+ u kombinaciji kroz prošlost Australiji su donosili rekordno vrela i suha ljeta, često praćena ogromnim šumskim požarima.
3. Sibirski pokrivač tokom oktobra mjeseca igra važnu ulogu u određivanju snage semipermanentne (tj. traje duže vremena, ali ne za stalno) sibirske anticiklone i njenog utjecaja zimi na istočnu i jugoistočnu Europu. Ove godine, zahvaljujući nizu faktora, površina je još uvijek niska te je za očekivati uskoro širenje snježnog pokrivača od Laptevskog mora prema jugu, duž euroazijske ploče. To je normalan proces koji se javlja svake godine u ovo doba godine, kada se polako oformljava i tzv. polarni vrtlog. Veća pokrivenost snijegom iznad Euroazije tokom oktobra mjeseca povećavala je vjerovatnoću hladnije zime nad Starim kontinentom, budući da studije pokazuju kako ranije formiranje snježnog pokrivača povećava osjetni meridionalni tok, odnosno širenje hladne zračne mase od sjevera prema jugu zahvaljujući nakupljenoj i zarobljenoj jezgri hladnog zraka. Imajući pritom u vidu kako smo došli do dijela godine gdje je ugao Sunca i insolacija manja, Sunčeva iradijacija je znatno manja te je utrošak energije za zagrijavanje podloge nizak. Samim tim, pri podlozi akumulirana hladnoća, fizikalno teža od toplijeg zraka, se kompresuje, odnosno sabija i potom širi, uzrokujući vrlo snažan zračni pritisak blizu tla.
4. Ako gledamo na tzv. utjecaj “leptirovih krila”, onda ćemo posegnuti i za obalama sjevernog Pacifika. Primijetit ćemo kako modeli oko januara 2024. godine žele obrnuti sjevernopacifičku oscilaciju (PNA) iz negativne u pozitivnu u septembarskim izračunima. PNA- faza ima posljedicu Aleutskog minimuma, što se odražava na mlaznu struju (jet stream) preko Sjedinjenih Američkih Država. Mlazna struja je ta koja diriguje premještanje vremenskih sistema od zapada prema istoku kontinenta. PNA- faza korelira gotovo sa svim telekonekcijama, ali je uočeno da ima korelaciju sa hladnom fazom ENSO cirkulacije, odnosno La Nina (što bi po MEI broju odgovaralo trenutnom stanju). Međutim, od 2013. godine sjeverni Pacifik ima tzv. marinski toplotni val (marine heatwave) koji se odrazio indirektno i na europsko tlo. Smanjen salinitet kao i temperaturni gradijent gurao je mlaznu struju sjevernije, što je u konačnici smanjilo jače penetracije hladnog zraka prema jugu. Zahvaljujući tome, polarni vrtlog se održavao jačim i kompaktnijim usljed snažnije mlazne struje.
5. QBO, ili kvazibijenalna oscilacija – oscilacija koja se mijenja na svakih 25 do 28 mjeseci (zato i bienalle, od bi – dva, annual – godišnje). Istočna faza je imala tendenciju usporavanja zapadnog toka i povećan transport u smjeru sjever-jug, što bi remetilo kompaktnost polarnog vrtloga. Drugim riječima, ako zamislimo polarni vrtlog kao hobotnicu koja drži svoje pipke uvučene, ivični prsten oko nje je naša snažna mlazna struja, držeći hladan polarni zrak kao pod poklopcem. Međutim, pipke koje hobotnica u jednom trenutku će htjeti protegnuti će destabilizovati i našu mlaznu struju, povećavajući protok hladnijeg zraka zahvaljujući slabljenju kompaktnosti vrtloga. Iako QBO u istočnoj fazi je imao tendenciju hladnijih zima, znao je vrlo često završiti potpuno suprotno.
Nedim Sladić potom je objasnio i faktore koje ne znamo:
1. Erupcija vulkana Hunga Tonga Ha’apai 15. januara 2022. godine dovela je do ispuštanja ogromnih količina vodene pare u slobodnu atmosferu. Iako vulkanske erupcije, poput Pinatubo i Popokatepetla iz 1991. godine su imale za posljedicu promjenu energetskog fluksa (radiative forcing) koje su dovele do privremenog smanjenja temperature zraka na globalnom nivou, tzv. energetski ekvilibrijum (radiative equilibrium), sadašnje studije pokazuju da je Hunga Tonga uradila suprotno. Izbacivši veću količinu vodene pare sve do skoro 50 kilometara visine, sadržaj vode u atmosferskom stubu je nikad veći. Međutim, sa stanovišta energetskog budžeta dobili smo iduću konsekvencu – ispuštanjem velike količine vodene pare u atmosferi dio energije je emitovan u atmosferu gdje se hladi, širi i kondenzuje, dok je drugi dio ostao pohranjen u nižim dijelovima atmosfere koji je rezultirao zagrijavanjem zahvaljujući koncentracijama stakleničkih plinova, u prvom redu ugljen-dioksida (CO2), a sve kao posljedica smanjenja emitovanja dugovalnog zračenja koji teže “bježi” iz atmosfere, djelujući na neki način poput izolatora. Net rezultat je zagrijano prizemlje i ohlađena visina, što prema novim studijama implicira posljedicu snažnijeg polarnog vrtloga nego je to uobičajeno – tj. jaču mlaznu struju.
2. Površinske temperature mora širom svijeta su toplije nego inače. Ovakav obrazac je teško pronaći u analogijama unazad 20 godina, te i to ulijeva dozu nesigurnosti u samu prognozu.
3. Ne znamo kako će se odraziti posljednja tropska oluja. Obično, relaksacija tropske sezone rezultira stabiliziranjem vremena nad sjeverozapadom Europe. No, ti detalji su sada na ovoj distanci upitni.
“Djeluje ovo sve komplikovano. Zato, iako je razumljivo da planirate već sada energente na vrijeme, nije zgoreg znati da sezonska prognoza je sklona ogromnim promjenama i da nije prognoza koja je pouzdana kao ona za dan ili pet dana unaprijed. Jedan veći, neočekivni poremećaj, i stvari u idućem izračunu mijenjaju cjelokupni kurs”, zaključio je meteorolog Nedim Sladić.
Humanitarnoj organizaciji (HO) ‘Pomozi.ba’ danas je uručena prva donacija hrane pred istekom roka trajanja, koja je oslobođena plaćanja poreza na dodanu vrijednost (PDV). Radi se o prvoj donaciji hrane u količini od oko 20 tona na koju neće biti plaćen PDV, a koju je osiguralo sedam bh. kompanija nakon što je na snagu stupio Zakon o izmjenama Zakona o PDV-u, te doneseni podzakonski akti, neophodni za primjenu tog zakona.
Ovaj humanitarni događaj, kruna je aktivističke kampanje pod nazivom ‘Niko gladan. Niko sam’, koju je uz finansijsku podršku američke Vlade, odnosno USAID-a, inicirala Fondacija Mozaik zajedno s partnerskim organizacijama – Fondacijom Hastor, Udruženjem Pomozi.ba, Mrežom za izgradnju mira, Fondacijom Trag i organizacijom ‘Catalyst Balkans’.
Sudionike događaja pozdravila je direktorica USAID-ove misije u Bosni i Hercegovini Cortney Chubb, najavljujući kako će javne kuhinje u zemlji u narednim danima dobiti prve donacije hrane koja je oslobođena plaćanja PDV-a.
“Prije nego što su izmjene zakona stupile na snagu, kompanijama je bilo skuplje donirati hranu, nego je baciti”, podsjetila je Chubb, navodeći kako su zbog obaveze plaćanja PDV-a na hranu pred istekom roka, tone hrane uništavane, umjesto da nađu put do ljudi kojima je potrebna.
Istovremeno je iskazala zahvalnost svima koji su doprinijeli uspjehu kampanje i prevladavanju dubokih političkih podjela, istaknuvši kako je rezultat tih aktivnosti jedna od tek nekoliko jednoglasnih odluka u novijoj historiji Parlamentarne skupštine BiH, pritom aludirajući na donošenje spomenutog zakona.
“Pokazalo se da je kombinacija USAID-ovih globalnih resursa i iskustava, s jedne strane, i vještina i poznavanja specifičnih potreba i prednosti svojih zajednica kod lokalnih partnera, s druge strane, formula za uspješan napredak”, potcrtala je Chubb, izražavajući spremnost Vlade SAD-a da i nadalje podržava i osnažuje lokalne partnere u BiH kako bi postali predvodnici razvoja i napretka u vlastitim zajednicama.
Na značaj najnovijih postignuća na humanitarnom planu ukazao je direktor Agencije za sigurnost hrane BiH Džemil Hajrić, ocijenivši kako je spomenuta kampanja pokazala kako zajednički i predan rad nevladinih organizacija i institucija vlasti BiH može rezultirati u korist građana i potrošača u BiH.
U osvrtu na širi kontekst koji se tiče ishrane stanovništva i enormnih gubitaka u tom pogledu, podsjetio je kako je Generalna skupština UN-a 29. septembar proglasila Međunarodnim danom svijesti o gubitku hrane i otpadu od hrane.
Hajrić je naglasio kako raspoloživi pokazatelji svjedoče o tome kako se 783 miliona ljudi u svijetu tokom 2022. godine suočavalo s glađu, dok više od 3,1 milijardu ljudi nije bilo u mogućnosti osigurati zdravu ishranu.
“Istovremeno, 13 posto proizvedene hrane na globalnom nivou propada u lancu ishrane od faze berbe i žetve do maloprodaje, a dodatnih 17 posto gubitaka hrane nastaje u domaćinstvima, ugostiteljstvu i maloprodaji”, upozorio je.
Na sve ono što je pratilo realizaciju kampanje ‘Niko gladan. Niko sam’, uključujući i angažman na izmjenama Zakona o PDV-u, osvrnuli su se direktor Fondacije Mozaik Zoran Puljić i Elvir Karalić, osnivač ‘Pomozi.ba’.
Podsjetili su kako su izmjene Zakona o PDV-u inicirane nakon saznanja o tome da određene kompanije uništavaju hranu kojoj ističe rok upotrebe, “jer na taj način na tu hranu ne moraju platiti PDV, dok u slučaju doniranja javnim kuhinjama to moraju učiniti (platiti PDV)”.
To ih je, kako su kazali, dodatno motiviralo da učine sve kako bi situacija u kojoj jedni gladuju, a drugi bacaju hranu bila izmijenjena u korist onih prvih, odnosno ljudi u potrebi.
U tom su kontekstu izrazili zadovoljstvo činjenicom da je ono što je u početku izgledalo kao ‘nemoguća misija’ danas postalo realnost, navodeći kako je u svemu nezaobilazna uloga USAID-a u BiH koji je svojevremeno objavio poziv za program ‘Pravni okvir za filantropiju’ u sklopu projekta ‘Snaga lokalnog’.
Prema prezentiranim podacima, godišnje se u Bosni i Hercegovini uništi hrana kojoj je istekao rok trajanja u vrijednosti od oko 130 miliona KM, a radi se o količini kojom se može osigurati više od 700.000 obroka.
Ukidanjem PDV-a na doniranu hranu kompanije se, kako je rečeno, stimuliraju da prehrambene proizvode poklone, umjesto da ih uništavaju, čime se, između ostalog, ostvaruje korist i jedinicama lokalne samouprave, gradovima i općinama, koji u svojim budžetima izdvajaju novac za javne kuhinje.
Foto: Dž. K. / Radiosarajevo.ba: Courtney Chubb, Elvir Karalić, Zoran Puljić
Položaj termostata može uveliko utjecati na visinu nečijih računa, piše Express.co.uk. Rajan Harison (Ryan Harrison) s Energyadvicehelpline.org objasnio je da mnogi rade uobičajenu grešku kada su u pitanju termostati.
Ne daje tačnu temperaturu
– Jedna od grešaka koje mnogi ljudi rade je postavljanje termostata na pogrešno mjesto u kući. To znači da neće moći dati tačnu temperaturu okoline, zbog čega ćete u konačnici plaćati više – naveo je.
On preporučuje da termostat stavite na unutrašnji zid prostorije koju dosta koristite, kao što je, naprimjer, dnevni boravak.
Navodi da to može dovesti do uštede novca. Termostat je najbolje postaviti negdje gdje nema propuha jer propuh uzrokuje oscilacije temperature, piše N1.
Nejtan Martin Nikols (Nathan Nicholls) iz kompanije koja se bavi vodoinstalacijama i grijanjem navodi da treba izbjegavati postavljanje termostata u određenim prostorijama kao što su kupatilo i kuhinja.
– Iako možda inače provodite puno vremena u kuhinji, vlaga u zraku od kuhanja i pranja može pokvariti termostat i također utjecati na temperaturu u domu – objasnio je, navodeći da slično vrijedi i za kupatila gdje vrući tuš, također, utječe na temperaturu.
Hladnija kupatila
– Osim toga, kupatila su obično hladnija, tako da ne želite termostat postaviti na neku temperaturu misleći da vam cijela kuća jednako hladna.
Marko I. (45) koji je pomogao fatalnoj Bosanki Mirnesi S. (42) da nakon pljačke 1,25 miliona eura iz kompanije za transport novca u kojoj je radila pobjegne prvo u Austriju, a onda i u Srbiju, osuđen je na sudu u Štutgartu na uslovnu kaznu, javlja Bild.de, prenose Novosti.rs.
Priznao da je za 50.000 eura pomogao
Kako pišu njemački mediji, Marko I. je na suđenju priznao da je za 50.000 eura pomogao Mirnesi, ili fatalnoj Miki kako su je prozvali tabloidi, da pobegne iz Njemačke.
Marko I. je objasnio da je znao da je Mirnesa izvršila pljačku, ali da nije znao koliko je novca ukrala kada ju je prvo prebacio u Austriju, a onda joj pomogao da dođe u Srbiju.
Njega je regionalni sud u Štutgartu osudio na uslovnu kaznu i konfiskovao mu je novac koji je dobio od Mirnese. Inače, on je šest mjeseci proveo u pritvoru.
Podsjetimo, fatalna Miki je 14. oktobra prošle godine iz kompanije za transport novca u Štutgartu ukrala 1,25 miliona eura. Nakon tromesečnog bjekstva i skrivanja Mirnesa se predala njemačkoj policiji na aerodromu u Štutgartu, na koji je doputovala avionom iz Crne Gore.
Prilikom hapšenja kod sebe je imala samo 250 eura, a policajcima je ispričala da je novac ukrala na nagovor svog mladića Roberta S. (29) i da je njemu predala novac. Ona je za tu pljačku osuđena na tri godine zatvora, a novac kao ni Mirnesin dečko do sada nisu pronađeni.
Pljačke u istoj kompaniji
Inače, nakon što je Miki izvršila pljačku, ista kompanija je još dva puta opljačkana po njenom receptu.
Prvo je u decembru prošle godine njen kolega Cem M. (27) ukrao 135.000 eura, a kada je uhapšen, on je vratio novac, ali je i pored toga osuđen na dvije i po godine zatvora.
Ova kompanija je pre mjesec dana ponovo opljačkana i tada je čistačica (26) iz ekspoziture u Berlinu bukvalno strpala 6 miliona eura u kese za smeće i odšetala sa njima. Ona je i dalje u bjekstvu.
“Obzirom na izrazito sušno razdoblje i povećan broj požara koji se događaju na području Kantona Središnja Bosna želimo ponovno podsjetiti građane da je zabranjeno bilo kakvo paljenje vatre u blizini šumskih površina ili površina pod usjevima, stambenih naselja, vodovoda, dalekovoda i sl., te da je potrebno poduzeti sve mjere opreza kako ne bi došlo do požara i ugrožavanja Ijudskih
života i materijalnih dobara.
Podsjećamo da su osobe koje su izvršile spaljivanje korova ili paljenje vatre na otvorenom prostoru, dužne pregledati mjesto spaljivanja i ostatke u potpunosti ugasiti.
Ako uslijed paljenja vatre nastane požar koji bi imao za posljedicu veću materijalnu štetu ili opasnost za ljudske živote, u skladu sa Kaznenim zakonom Federacije Bosne i Hercegovine („Službene novine Federacije BiH“ broj: 36/03, 37/03, 21/04, 69/04, 18/05, 42/10, 42/11, 59/14, 76/14 i 46/16) predviđene su sankcije u vidu kazne zatvora ili novčane kazne.
Apeliramo na sve građane, poljoprivrednike, izletnike da se pridržavaju zakonskih odredbi, ne pale vatru na nedozvoljenim mjestima, da ne ostavljaju upaljenu vatru bez nadzora, te ne uništavaju prirodu i okoliš, jer mala nepažnja može izazvati velike posljedice.”
U slučaju nekontroliranog širenja vatre potrebno je odmah o tome obavijestiti nadležne službe na jedan od navedenih brojeva telefona:
