Danas se obilježava Svjetski dan osoba sa Down sindromom. Ovaj datum, 21. mart, simbolizuje 3 reprodukcije 21. hromozoma, što je glavno genetsko obilježje osoba sa Down sindromom.

Obilježavanjem Svjetskog dana osoba sa Down sindromom želi se upoznati, podstaći na veće poštivanje prava ljudi s Downovim sindromom, te na razumijevanje i nastojanje za poboljšanjem njihovog položaja u društvu.

Odgovornost za to je u nadležnim državnim institucijama, organizacijama civilnog društva i građanima, jer osobe s Downovim sindromom su tople, dobrodušne, vedre, vesele, komunikativne, a mogu biti i veoma kreativne.

Simbol Svjetskog dana osoba sa Down sindromom su šarene čarape jer ih osobe s Down sindromom ne mogu upariti, stoga danas ljudi širom svijeta oblače upravo šarene čarape kako bi iskazali podršku borbi osoba s Down sindromom da se što bolje integrišu u društvo.

Dan osoba sa Down sindromom biće obilježen i u BiH

Povodom Svjetskog dana osoba sa Down sindromom, prijateljsko takmičenje Specijalne olimpijade “Parallel” odigraće revijalnu utakmicu sa igračima Omladinskog košarkaškog kluba Sloboda Tuzla.

Članovi Studentskog vijeća “Medicus” i Udruženja “Parallel” će ovaj dan obilježiti takmičenjem, revijalnom utakmicom, igrama za djecu, te dodjelama nagrada za najuspješnije.

Organizatori su pozvali one koji žele da im se pridruže u obilježavanju tog dana da obuku različite čarape.

Danas se u jutarnjim satima u Hercegovini, na istoku i jugoistoku Bosne očekuje pretežno oblačno vrijeme uz postepeno razvedravanje. U ostatku naše zemlje pretežno sunčano. U jutarnjim satima po kotlinama centralne i istočne Bosne sa maglom ili niskim oblacima. Vjetar u Bosni slab do umjeren sjeverozapadni, a u Hercegovini umjerena bura. Jutarnje temperature od -3 do 3, na jugu od 4 do 9, a dnevne od 8 do 14, na jugu od 15 do 20 °C.

Bivši logoraši i civilne žrtve rata, studenti i profesori brojnih fakulteta te građani Sarajeva, okupljeni u sarajevskoj Vijećnici, uz veliki aplauz i ovacije dočekali su pravosnažnu presudu kojom je Radovan Karadžić osuđen na doživotnu kaznu zatvora.

Mnogi nisu krili suze i oduševljenje zbog konačne presude ratnom zločincu i bivšem predsjedniku Republike Srpske na koju čekaju već godinama. Karadžićevo suđenje počelo je još 2009. godine, a trajalo je 499 dana tokom kojih je saslušano 586 svjedoka.

Današnje javno praćenje izricanja presude Karadžiću organizovano je u auli Gradske Vijećnice gdje je prošle godine otvoren i Informativni centar o Međunarodnom krivičnom sudu za bivšu Jugoslaviju.

Danas su u Vijećnicu pristigli i pojedini predstavnici međunarodnih organizacija.

Podsjećamo, Žalbeno vijeće Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove izreklo je danas lideru bosanskih Srba za vrijeme rata u Bosni i Hercegovini doživotnu kaznu zatvora. Karadžić je i prvostepenom presudom haškog tribunala iz 2016. godine izrečena kazna zatvora u trajanju od 40 godina.

Karadžić je proglašen krivim i za genocid u Srebrenici, dok je Žalbeno vijeće potvrdilo prvostepenu presudu u tački jedan proglasivši da nije kriv za genocid u sedam bh. općina.

Srebreničani suzama i aplauzom pozdravili doživotni zatvor za Karadžića

Članovi porodica stradalih građana Srebrenice i okolnih mjesta zaplakali su i aplaudirali kada su čuli da je zločinac Radovan Karadžić osuđen na doživotnu kaznu zatvora.

Izricanje presude su pratili u prostorijama Memorijalnog centra Srebrenica u Potočarima. Tokom izricanja presude vladala je tišina koju su prekidali duboki uzdisaji. U rukama su držali fotografije svojih najmilijih. U trenutku kada su saznali da je zločinac osuđen na doživotnu kaznu prolomili su se jecaji i aplauz.

Danas su se porodice sjetile svojih sinova, supružnika, braće, rođaka i svih čiji su životi zauvijek prekinuti tokom proteklog rata odlukom Karadžića, Ratka Mladića i ostalih njihovih saradnika.

“Ubili su mi sina i muža. Dočekala sam ovaj dan sa zadovoljstvom da je pravda jednog dana došla i da sam je dočekala. Dosta majki je umrlo, a nije dočekalo da ukopa svoju djecu i da budu kažnjeni zločinci koji su sijali zlo na ovom prostoru”, kazala je Fadila Efendić, preživjela žrtva genocida za BIRN.

FOTO: Armin Durgut

BIRN

Ratni zločinac i bivši predsjednik Republike Srpske Radovan Karadžić osuđen je danas pred Žalbenim vijećem MRMKS-a na doživotnu zatvora.

Žalbeno vijeće Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove izreklo je danas lideru bosanskih Srba za vrijeme rata u Bosni i Hercegovini Radovanu Karadžiću doživotnu kaznu zatvora.

Podsjećamo, i prvostepenom presudom Haškog tribunala izrečenom 2016. godine Karadžiću je izrečena kazna zatvora u trajanju od 40 godina.

Zaključci po žalbi odbrane

Govoreći o žalbama koji se tiču zaključaka o progonu, predsjedavajući Žalbenog vijeća sudija Joensen je rekao da Odbrana nije pokazala da je prvostepeno Vijeće pogriješilo u rezonovanju. Žalbeno vijeće odbacilo je žalbu odbrane da je suđenje bilo nepravično.

Žalbeno vijeće je zaključilo da nije bilo pogrešaka pri zaključivanju dešavanja na Markalama u Sarajevu, što je prigovarala odbrana. Karadžić je imao zločinačku namjeru Udruženog zločinačkog poduhvata za Sarajevo, istaklo je Žalbeno vijeće.

Zaključci prvostepene presude u vezi sa Srebrenicom se u principu tiču saznanja optuženog za dešavanja u Srebrenici. Karadžić je najviše naglašavao svoj navod da nije imao saznanja za događaje u Srebrenici prije i tokom samih dešavanja, te da je saznao tek naknadno. Joensen je rekao da Karadžić nije pokazao da je Prvostepeno vijeće pogriješilo kada se oslonilo na Direktivu 7, koju je Karadžić potpisao i u kojoj je naredio da se stvore “nepodnošljivi uslovi bez nade za dalji opstanak”.

Žalbeno vijeće nije našlo greške u rezonovanju prvostepenih sudija u vezi s progonom Bošnjaka s područja Srebrenice. Progon Bošnjaka se odnosi na prisilno preseljenje žena, djece i staraca sa područja Srebrenice. Žalbeno vijeće je potvrdilo da Pretresno vijeće nije pogriješilo u slučaju Srebrenice govoreći o Karadžićevoj naredbi da se zarobljeni odvedu na “neko drugo mjesto”. Sudija Joensen je naveo da je Karadžić bio u kontaktu sa ljudima na terenu koji su ubijali.

Govoreći o ubistvima nakon pada Srebrenice, Vijeće je utvrdilo da je znao za ubistva u julu 1995.

Govoreći o tački presude za uzimanje pripadnika UNPROFOR.a za taoce 1995. godine, sudija Joensen je rekao da se prvostepeno Vijeće oslanjalo na prijetnje pripadnicima UN-a koji su bili zatočeni. “Vijeće podsjeća na apsolutnu zabranu uzimanja pripadnika UNPROFOR-a”, rekao je sudija.

Zaključci po žalbi tužilaštva

Govoreći o prvoj tački žalbe, da su ubistva i drugi nasilni zločini bili dio udruženog zločinačkog poduhvata da se uklone Bošnjaci i Hrvati s teritorije Republike Srpske, sudija Joensen je rekao da tužioci nisu dokazali da je prvostepeno Vijeće pogriješilo kada je oslobodilo Karadžića za ove zločine.

Govoreći o žalbi na tačku za genocid 1992. sudija je rekao da se Žalbeno vijeće ne slaže s navodima tužilaca da odluka nije dobro objašnjena.

Žalbeno vijeće, uz izuzeto mišljenje sudije Den Prade, stava je da tužioci nisu pokazali da je donesena greška pri zaključku da Karadžić nije kriv za genocid 1992. u sedam bh. općina. Žalbeno vijeće je odbilo i ovu tačku i potvrdilo oslobađanje za genocid 1992.

Izvor:klix.ba

Upravni odbor Udruženja/udruge BH novinari (UO BHN) upućuje javni protest menadžmentu i upravi JP Televizija Sarajevo (TVSA) zbog pritsaka, cenzure i drugih oblika direktnog miješanja u rad novinara i urednika, uključujući i svakodnevno „filtriranje“ informativnog programa u skladu sa partikularnim interesima političara, a ne javnim interesom i pravom na objektivno i pošteno informiranje građana Kantona Sarajevo (KS).

Novinari i urednici TVSA su svakodnevno izloženi profesionalnim poniženjima i drugim oblicima ugrožavanja novinarskog integriteta. Uz kreiranje liste tema i sagovornika koji mogu ili ne mogu biti dio programa ovog medija, pojedini novinari se premještaju sa jedne na drugu poziciju na period od dva mjeseca, što donosi dodatnu nesigurnost i negativno utiče na kvalitetno obavljenje novinarskih zadataka.  Postupanje na takav način predstavlja nedopustiv atak na slobodu izražavanja i slobodu medija, te kršenje prava na siguran i dostojanstven rad. Zbog toga udruga BH novinari zahtijeva od direktorice Edine Fazlagić da hitno osigura zakonom propisane uvjete za rad svih djelatnika na jednak način, u skladu sa općeprihvaćenim standardima slobodnog novinarstva, profesionalne etike i na način kako su oni propisani Uredničkim principima TVSA.

BH novinari podsjećaju kako se zloupotreba kantonalne TVSA u političke svrhe provodi gotovo dvije decenije. Vladajuće strukture ovog kantona mijenjale su direktore,  urednike i upravu TVSA u skladu sa trenutnim političkim ciljevima ili vladajućim koalicijama, a ne na osnovu zakona, javnog interesa i profesionalnih kompetencija, čime su nanijeli nemjerljivu štetu objektivnosti i kvaliteti javanog infomiranja u KS.

Zbog svega navedenog, UO BHN je nedavno, putem Linije za pomoć novinarima, zatražio od Vlade KS i Ministarstva pravde i uprave KS, te Institucije ombudsmena za ljudska prava u BiH zaštitu slobode izražavanja i javnog interesa u programima TVSA, uključujući i stvaranje uvjeta za slobodan i dostojanstven rad svih novinara i urednika.

Izvor: BH novinari