Author: admin

Sve je više ljudi u Bosni i Hercegovini bez ličnih dokumenata, odnosno biometrijske lične karte. Od početka izdavanja biometrijskih ličnih karti 2013. godine do danas taj broj je 93.149, podaci su Agencije za identifikaciona dokumenta, evidenciju i razmjenu podataka BiH. Zašto je to tako, i šta u tom slučaju građani mogu ili ne mogu, jer nemaju ovaj važni identifikacioni dokument?

10.737 ukupan je broj izgubljenih, nestalih i ukradenih biometrijskih ličnih karti od početka ove godine, podaci su Agencije za identifikaciju dokumenata, evidenciju i razmjenu podataka BiH. Građani su uglavnom upućeni u procedure prijave i izrade ovog dokumenta ali, kako kažu, one često dugo traju.

DRAŽEN VUJICA, IDDEEA

“Svi građani koji izgube osobne iskaznice su dužni to prijaviti nadležnom tijelu. Poslije toga se donosi rješenje i nakon toga kroz naše sustave prolazi taj podatak i završava na našem sajtu i portalu otvorenih podataka o statusu tih dokumenata, odnosno da su oni izgubljeni ili uništeni.”

Mnogo je više izgubljenih biometrijskih ličnih karata nego ukradenih, ovo su podaci kojima raspolaže MUP KS. Najveći broj izgubljenih, nestalih ili ukradenih biometrijskih ličnih karata bilježi se u HNK, KS i u Banjaluci.

MALIK KADRIĆ, Sektor za pravne i kadrovske poslove MUP-a KS

“Prilikom prijavljivanja u nadležnu policijsku stanicu onda će se izdati izvještaj o gubitku ili oštećenju ili uništenju lične karte gdje će se sa tom potvrdom obratiti sektoru za građanska stanja MUP-a gdje će podnijeti zahtjev za poništaj lične karte i dobit će rješenje, sa tim rješenjem ide na šalter sektora gdje prilaže rješenje o gubitku i uplatnicu od 18 maraka. Također će dostaviti i uvjerenje o državljanstvu i onda će nadležni sektor u roku od 15 dana izdati novu ličnu kartu.”

Iscrpne procedure, ali nije na odmet biti na oprezu i čuvati ovaj važni lični dokument. Podsjetimo, Zakonom o ličnoj karti posjedovanje lične karte je obaveza jer se radi o osnovnom dokumentu, a njeno neposjedovanje predstavlja prekršaj, i kako su nam rekli iz MUP-a KS, novčana kazna za ovaj prekršaj je 40 maraka.

bhrt

Crnogorska državna kompanija Air Montenegro dobila je odobrenje državnih agencija Nizozemske i Turske te u ovom momentu može početi s letovima iz Tuzle za Istanbul i Maastricht, a kao još jedna destinacija spominje se i Rotterdam.

Destinacije u spomenute dvije zemlje, ako ih i bude tri, nisu dovoljan razlog da Air Montenegro bazira jedan avion u Tuzli što je od početka intencija Uprave Međunarodnog aerodroma Tuzla (MAT).

Podsjećamo, aerodrom u Tuzli hitno treba avioprijevoznika koji će popuniti prazninu koja je nastala ukidanjem baze Wizz Aira, jer je ta aviokompanija svojevremno iz Tuzle letjela na 16 destinacija, a u zimskom redu letenja sada će prevoziti putnike samo na tri.

Direkcija za civilno zrakoplovstvo Bosne i Hercegovine (BHDCA) stupila je u razgovore sa svim direkcijama država čiji su aerodromi potencijalne destinacije za letove Air Montenegra iz Tuzle. Neki odgovori su pristigli, neki se još čekaju.

– Direkcije Švedske i Danske dale su negativne odgovore, ali još čekamo odgovore iz Njemačke i Austrije – kaže za Faktor Dževad Halilčević, direktor MAT-a.

Vlada TK kroz rebalans budžeta izdvojila je 2,5 miliona KM za subvencije aviokompanijama, koje se odluče prevoziti putnike s MAT-a. Ukoliko rebalans budžeta usvoji i Skupština TK, uslijedit će javni poziv za aviokompanije, kojima će Vlada, biti neka vrsta osiguranja u slučaju negativnog poslovanja.

Ukoliko odgovor njemačke direkcije bude pozitivan, problem MAT-a u velikoj mjeri bi mogao biti riješen jer u ovoj zemlji postoji čak šest potencijalnih destinacija, dok ih je u Austriji manje, maksimalno dvije.

U slučaju oba negativna odgovora pitanje je da li dvije-tri destinacije u Turskoj i Nizozemskoj mogu Air Montenegru opravdati ulazak na aerodrom u Tuzlu. Tu može pomoći subvencija Vlade TK, što bi im smanjilo rizik, a kao dodatna opcija spominje se i Bratislava, gdje je Wizz Air ranije letio iz Tuzle.

Sve ovo je razlog što Air Montenegro još nije donio odluku da počinje svoje operacije u Tuzli. Hoće li subvencije privući još neku aviokompaniju da dođe u Tuzlu ili će rješenje ponuditi direkcije iz Njemačke i Austrije, ostaje da vidimo, ali prema svim procjenama, aerodrom u Tuzli trebao bi imati bar neke nove destinacije prije kraja novembra.

Delegaciji EU okupila je danas predstavnike EU, nadležnih vlasti Bosne i Hercegovine sa državnog nivoa, entiteta i Brčko Distrikta na sastanku radi prezentacije rezultata studije o izvodljivosti uvođenja broja za hitne slučajeve 112 u cijeloj Bosni i Hercegovini. Broj 112 uveden je kao jedinstveni evropski broj za hitne pozive, a koristi se u svim članicama Evropske unije, kao i gotovo svim državama kandidatima za članstvo u EU.

Domaćin sastanka bio je šef Delegacije EU/specijalni predstavnik EU u Bosni i Hercegovini ambasador Johann Sattler, a prisustvovali su ministar komunikacija i prometa Bosne i Hercegovine Edin Forto, ministar sigurnosti BiH Nenad Nešić, premijer Federacije BiH Nermin Nikšić, premijer Republike Srpske Radovan Višković i gradonačelnik Brčko Distrikta Zijad Nišić.

– Nakon prezentiranja studije izvodljivosti učesnici su istaknuli konsenzus da je potrebno da BiH ubrza proces uvođenja broja 112 za hitne slučajeve – navodi se.

Uvođenje broja 112 širom Evrope, kao besplatnog broja za hitne slučajeve koji je dostupan ljudima u nevolji 24 sata dnevno, sedam dana u sedmici, ima brojne prednosti. To znači da ljudi, koji borave u posjeti BiH poslom ili turistički iz bilo koje druge zemlje, odmah znaju koji broj da kontaktiraju u slučaju potrebe. Za zemlju kao što je Bosna i Hercegovina, koja privlači sve veći broj posjetilaca, korištenje broja 112 predstavljalo bi prednost.

Takođe, korištenjem broja 112 objedinili bi se svi postojeći brojeve za hitne slučajeve. Time se olakšava i ubrzava prenos informacija, hitnim službama omogućava brže i efikasnije reagovanje, te istovremeno omogućava bolja koordinacija hitnih službi i veća transparentnost njihovog djelovanja.

– Studiju izvodljivosti je finansirala EU, a proveli su je konsultanti firme International Consulting Expertise – ICE. Projektni zadatak za studiju izvodljivosti izrađen je uz učešće relevantnih organa vlasti BiH. Sredstva EU su dostupna za podršku državama koje uvode broj za hitne slučajeve 112. Bosna i Hercegovina će moći pristupiti tim sredstvima nakon što Vijeće ministara usvoji akcioni dokument o uvođenju broja za hitne slučajeve 112 – saopćeno je iz Delegacije EU u BiH.

Za cijelu prošlu godinu izvoz oružja iz BiH je iznosio 253 miliona KM, ako se nastavi trend iz prvih 9 mjeseci, rekord će biti boren 2023.

Izvoz oružja, municije i eksploziva iz Bosne i Hercegovine nikad nije bio veći, i može se vidjeti da će ove godine biti zabilježen rekord, piše BiznisInfo.ba.

U prvih devet mjeseci vrijednost izvoza oružja i municije iz BiH iznosila je 218,7 miliona KM, što je za oko 20 posto više nego u istom periodu prošle godine.

Za cijelu prošlu godinu izvoz je iznosio 253 miliona KM. Ako se nastavi trend iz prvih devet mjeseci, ovaj iznos će biti uveliko premašen i 2023. će biti rekordna godina.

Najveći kupac ove godine su Sjedinjene Američke Države sa 71,3 miliona KM, a zanimljivo je da je na drugom mjestu Bugarska u koju smo izvezli ove robe u vrijednosti od 27,3 miliona KM. Bugarska prošle godine nije bila ni među prvih deset kupaca.

Slijede Turska (26,2 miliona KM), Saudijska Arabija (15,4 miliona KM), Malezija (11,2 miliona) i Srbija (9,2 miliona KM).

Izvoz oružja iz BiH raste

Ovoj statistici treba dodati još jednu sličnu vrstu proizvoda koji se vode odvojeno, a to su eksplozivi i protietički proizvodi.

Njih smo ove godine izvezli u vrijednosti od skoro 59 miliona KM. Tu nam je najveći kupac Srbija sa 12,2 miliona KM.

Najveći izvoznici

Redoslijed pet najvećih izvoznika oružja nije se mijenjao: nakon SAD-a slijede Rusija, Francuska, Kina i Njemačka.

Međutim, Amerikanci su u četverogodišnjem razdoblju povećali izvoz za dodatnih 14 posto i sada na njih otpada čitavih 40 posto globalnog izvoza oružja.

Francuska je povećala svoju prodaju za čak 44 posto i učvrstila se na trećem mjestu.

Evropa se naoružava

Europske su države u posljednje četiri godine (2018.-2022.) nabavile 47 posto više oružja iz uvoza nego u četiri godine prije toga (2013.-2017.). Europske članice NATO-a povećale su uvoz naoružanja za čak 65 posto.

Ukrajina na trećem mjestu po nabavi oružja

Glavni je razlog za rast kupovine stranog oružja je rat u Ukrajini. To je tu zemlju u prošloj godini dovelo na treće mjesto u svijetu po uvozu oružja. SIPRI u izvještaju analizira sve “transfere naoružanja”, pod čime podrazumijeva i kupovinu i besplatnu vojnu pomoć koja se stavlja na raspolaganje Kijevu.

Institut potom procjenjuje vrijednost tog naoružanja. Zbog toga ispada da je SAD prošle godine, uprkos velikoj vojnoj pomoći Ukrajini, veću vrijednost oružja izvezao u Kuvajt, Saudijsku Arabiju, Katar i Japan. Te su zemlje, naime, kupile najmodernije američke skupe sisteme. A u Ukrajinu mahom ide polovno oružje iz američkog arsenala, čija je vrijednost manja.

Dok se čeka hoće li Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH definitivno odbiti ili pak ostaviti “u životu” prijedlog izmjena i dopuna Zakona o osnovama sigurnosti prometa na cestama u BiH po kojem se osobama s invaliditetom od 80 posto omogućava da na vozilu imaju posebnu naljepnicu, umjesto što sad to pravo imaju osobe sa stopostotnim invaliditetom, u parlamentarnu proceduru upućen je još jedan prijedlog izmjena i dopuna istog zakona.

Nova inicijativa

Nakon što je Parlament Federacije Bosne i Hercegovine usvojio inicijativu koja je stigla iz Kluba zastupnika DF-a, kojom se zadužuje Vlada Federacije BiH da planira nabavu brzih testova za testiranje sudionika u prometu na prisutnost narkotika, Klub zastupnika iste stranke u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH pokrenuo je inicijativu za izmjenu Zakona o osnovama sigurnosti prometa na cestama u BiH. Ovim prijedlogom izmjene Zakona, kako je navedeno, predviđena je kazna od 4000 KM za vozača ili instruktora koji odbije testiranje na prisutnost alkohola u krvi, opojnih droga ili lijekova koji ne bi smjeli biti korišteni prije i za vrijeme vožnje. Osim novčane kazne, predviđene su i druge mjere, a to su: zabrana vožnje na šest mjeseci i dodjeljivanje šest kaznenih bodova. U obrazloženju ovog prijedloga navodi se kako smo u BiH svjedoci sve češćih prometnih nesreća s fatalnim posljedicama te pokretači izmjena i dopuna Zakona smatraju kako se odbijanje sudionika u prometu da se podvrgnu zakonom propisanom testiranju na prisutnost alkohola ili narkotika treba kažnjavati puno rigoroznijim kaznama nego što je sada slučaj.

– Postoje učestali slučajevi da sudionici u prometu pod utjecajem alkohola ili narkotika svjesno i namjerno odbijaju testiranje kako bi platili manju kaznu za taj čin od kazne propisane za osobe za koje se utvrdi da u organizmu imaju nedopuštena sredstva – navedeno je u ovoj inicijativi. Zastupnički dom Parlamenta Federacije BiH 27. rujna ove godine usvojio je zaključak kojim zadužuje Vladu Federacije BiH i resorna ministarstva da pri planiranju proračuna za iduću godinu i ubuduće planiraju dodatna proračunska sredstva za Federalno ministarstvo unutarnjih poslova kako bi moglo u suradnji i koordinaciji sa županijskim ministarstvima unutarnjih poslova pokrenuti postupak nabave uređaja – testova za oralno testiranje sudionika u prometu na prisutnost droga u organizmu (saliva rapid screening test) te iste, kao jednoobrazne i procesno prihvatljive, distribuirati županijskim ministarstvima, kao nadležnim za kontrolu prometa.

Ranije izmjene

– Ovlašteni policijski službenici ne mogu preventivno djelovati i isključiti takve sudionike iz prometa iz jednostavnog razloga što isti olako i gotovo nekažnjeno odbijaju testiranje kojim bi se na licu mjesta utvrdilo jesu li vozač ili suvozač pod utjecajem nedopuštenih sredstava – ističu predlagači izmjena i dopuna zakona. Nešto ranije su u Parlamentu usvojene dvije izmjene istog zakona, a odnose se na kažnjavanje nepropisnog parkiranja na mjestu predviđenom za osobe s invaliditetom te kažnjavanje “šaranja” natpisa na ćirilici ili latinici na pločama. Zakonom je uvedena kazna od 400 KM do 1000 KM za one koji preboje ili na drugi način prekriju natpis na ćirilici ili latinici. Također, propisano je i kažnjavanje vozača koji parkiraju na mjestu za osobe s invaliditetom, a na to nemaju pravo, i to kaznom od 200 KM. Da vožnja pod utjecajem nedopuštenih sredstava nije rijetkost, posvjedočio je i Dino Bajrić iz Sarajeva, koji slovi za prvaka ekstremnih sportova. On je u srijedu na Facebooku objavio kako je njegova supruga ozlijeđena u prometnoj nesreći u Istočnom Sarajevu. – Da sam ikad pomislio da ću morati ovo pisati, rekao bih sam sebi da sam lud! Dana 16. 10. 2023. oko 20.30 imali smo tešku prometnu nesreću u Istočnom Sarajevu. Zašto pišem ovo? Pišem zato što je autom, koji je prešao u naš trak pri ogromnoj brzini i izravno udario u naš auto u kojem smo bili Elma i ja, upravljala osoba koja nije imala vozačku, pod utjecajem alkohola, supstancija i koja je, po riječima očevidaca, bježala od policijske kontrole ili patrole – napisao je.