Author: admin

Hiljade putničkih i teretnih vozila svakodnevno koriste izgrađene dijelove autoputa A-1, odnosno dio od Tarčina do Sarajeva i dalje do Zenice te dionicu Međugorje – Ljubuški. Kroz naplatne kućice preduzeća “Autoceste FBiH”, u čijoj je nadležnosti A-1, samo u prošoj godini zabilježen je promet od 11,7 miliona vozila.

Potvrdila nam je to Tina Dervišević iz preduzeća “Autoceste”, koja je kazala da se iz godine u godinu bilježi kontinuiran rast korisnika.

– Samo u 2018. godini, kroz naplatne kućice prošlo je 11.711.070 vozila. Ostvareni prihod preduzeća od naplate cestarina lani je iznosio 41.219.256 KM – kazala je Dervišević.

Iako je skoro uvijek, bilo danju ili noću, evidentan veliki broj vozila na autoputu, Dervišević otkriva da je najveći promet, ipak, ljeti, u julu i avgustu, što je i očekivano s obzirom na to da je vrijeme godišnjih odmora.

Brojke

41.219.256 KM prihodi “Autocesta” od putarine prošle godine

24,50 KM najskuplja putarina dionice Sarajevo sjever – Zenica jug

6 KM iznosi najjeftinija cijena putarine Sarajevo sjever – Zenica jug

Dnevi avaz

Dok učenici još uživaju u ljetnom raspustu, njihovi roditelju su na finansijskim mukama, jer za 15 dana počinje nova školska godina. Trenutno im je najveća briga kako u kućni budžet uklopiti sve ono što je njihovim školarcima neophodno za školu.

Knjižare i tržni centri već se uveliko pune udžbenicima i školskim priborom, ali kako to obično bude, roditelji kupovinu ostave za posljednji čas i prve septembarske dane.

To se prvenstveno odnosi na udžbenike s obzirom na to da roditelji nikad nisu načisto koje će im knjige trebati i šta će nastavnici sve zatražiti od školaraca.

No, mnoge knjižare već imaju sve knjige na policama. Kako nam je rekla Nađa Tihić, šefica marketing službe “Svjetlostkomerca”, cijene udžbenika su kao i prošle godine.

– Neće biti odstupanja. Cijene se kreću od 10 do 20 maraka – potvrdila je Tihić.

Ipak, roditelji koji imaju dvoje ili više djece su na mukama. Komplet udžbenika za prvi razred osnovne škole košta 90 KM, za peti skoro 150 KM, dok je za sedmi najskuplji, s cijenom od skoro 180 KM. U sve navedene cijene nisu uračunate radne sveske, matematičke zbirke, udžbenici stranih jezika (cijena je oko 20 KM).

Pored knjiga, đacima je neophodan i probor. Najviše treba izdvojiti za ruksak, čija se cijena kreće od 10 do 120 maraka, zatim za pernice od 3 do 30 KM, za sveske od 0,50 do 5 KM, olovke od 0,15 do 2 KM, bojice od 2,20 KM do 10,50 KM…

Kad su u pitanju srednje škole, cijena jednog udžbenika je 15 KM, dok literatura i radne sveske iz stranih jezika koštaju između 28 i 36 KM. Komplet knjiga za jedan razred srednje škole košta između 150 i 200 KM.

Nova školska godina u BiH počinje 2. septembra, a nastava će trajati ukupno 35 sedmica.

Šest knjiga – oko 80 KM

Radna sveska – oko 10 KM

Ruksak – oko 40 KM

Sveske – oko 10 KM

Pernica, pribor za likovno i slično – oko 20 KM

Knjige – oko 140 KM

Radne sveske – oko 30 KM

Ruksak – oko 50 KM

Sveske – oko 13 KM

Prenica, pribor za likovno i slično – oko 20 KM

Knjige – oko 180 KM

Radna sveska – oko 10 KM

Ruksak – oko 60 KM

Sveske – oko 12 KM

Pernica, pribor za likovno i slično – oko 20 KM

Izvor: Dnevni avaz

U Bosni i Hercegovini je u prva tri mjeseca ove godine nastavljen trend povećanja broja umrlih u odnosu na broj rođenih. Prema podacima Agencije za statistiku BiH, od januara do marta u našoj zemlji rođeno je 6.189 djece, a umrlo je 10.249 osoba.

Od ovog broja, njih 5.793 osobe umrle su u FBiH. Prostom računicom dođe se do podatka da svakog dana umre čak 113 osoba.

Federalni zavod za statistiku objavio je nedavno podatke prema kojima je u prvih šest mjeseci 2019. u Federaciji umrla čak 10.861 osoba!

Alarmantan je podatak da, kad se sumiraju svi podaci do juna, čak devet kantona u Federaciji u ovoj godini nije imao veći broj rođenih od broja umrlih. Samo je u Srednjobosanskom kantonu u junu rođeno više osoba nego što je umrlo.

Sociolog Amer Osmić s Fakulteta političkih nauka u Sarajevu kazao nam je da se nastavio trend sve većeg umiranja građana, a manjeg rađanja. Alarmantno je to, ali će se taj broj, prema procjenama, nastaviti povećavati.

– Narednih godina doći će do izražaja konstantan odlazak stanovništva u dobi od 18 do 35 godina. Mladi odlaze, u inozemstvu zasnivaju porodice. Nažalost, još nemamo pronatalitetnu politiku, koja bi odgovorila adekvatno na sve ono što nas je pogodilo u posljednjih nekoliko godina – kaže Osmić.

Ističe da će se taj domino-efekt osjetiti još više u narednih godinu-dvije. Sada, kaže, dolaze do izražaja podaci o odlasku mladih, koji se bilježi već tri ili četiri godine.

– Bosna i Hercegovina je ostala bez 150.000 stanovnika, i to u onom najreproduktivnijem periodu. Prema popisu stanovništva iz 2013. godine, prosječna starost iznosila je oko 40 godina. Mi već znamo da nam je taj prosjek znatno veći upravo zato što odlazi mlado stanovništvo – zaključio je Osmić.

Ako se pogledaju područja u FBiH gdje se rađa najmanje djece, a gdje umire najviše osoba, evidentno je da su to oni krajevi odakle se iseljava najviše Bosanaca i Hercegovaca.

Naprimjer, u Posavskom kantonu ove godine rođeno je 52 djece, a u martu samo troje, što predstavlja opasnost da BiH ubrzano postane zemlja staraca.

U 2018. godini rođeno je 28.555 djece, što je najmanje u posljednjih 10 godina, od kada su dostupni podaci Agencije za statistiku BiH. Godinu ranije, rođeno je 29.158 beba, a 2016. još više, 29.276.