Author: admin

  • Nafta u svijetu pojeftinila zbog straha od recesije

    Cijene nafte pale su danas usljed bojazni od ekonomske recesije, a ovaj trend traje već tri sedmice uzastopno.

    Barel nafte “brent” pojeftinio je za 43 centa i sada košta 108,6 dolara, a barel u SAD za isporuke u avgustu prodaje se za 105,16 dolara nakon pojeftinjenja za 60 centi.

    Obje cijene juče su pale za oko tri odsto.

    Analitičari navode da na pojeftinjenje utiču neizvjesnost u vezi sa politikom grupe OPEK plus, strah da će američke Federalne rezerve sprovesti agresivno povećanje kamatne stope i da će nastupiti recesija u SAD.

    Izvoznici nafte iz OPEK plusa, među kojima je i Rusija, juče su odlučili da se drže dosadašnje strategije za proizvodnju, nakon dvodnevnih sastanaka.

    Proizvođači nisu diskutovali o periodu od septembra i nadalje.

    izvor: Klix.ba

  • Rekreacija u vodi koristi, ali nosi sa sobom i značajne zdravstvene rizike

    Svi oblici voda za kupanje pružaju radost rekreacije, pogotovo u ljetnim mjesecima. Visoke temperature zraka proteklih dana prosto mame prema svim oblicima voda za rekreaciju, a uz to plivanje kao fizička aktivnost je jedna od najzdravijih aktivnosti.

    Međutim, rekreacija u vodi nosi sa sobom značajne zdravstvene rizike, koji se dijele u osnovne grupe, kao što su utapanje i povrede, opasnost od zaraznih bolesti ili opasnost od hemijskih sredstava, ističu iz Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica.

    O načinu ulaska i vodi u bazenima

    Odgovornost za očuvanje zdravlja je i ona onima koji upravljaju bazenima i vodenim površinama, ali i na osobama koje koriste te objekte.

    – To je cijeli set mjera, od odgovarajućih pravila i propisa za tehničke, zdravstvene i sigurnosne standarde za upravljanje bazenima, do kućnog reda koji mora biti istaknut na vidljivom mjestu i koji sadrži pravila ponašanja za korisnike bazena kao što su higijena i sigurnosne preporuke, ističe dr. Jasmin Durmišević iz Odjeljenja za zdravstvenu ekologiju i higijenu Zavoda za javno zdravstvo Instituta.

    Utapanje i “skoro utapanje” su među vodećim uzrocima smrti u svijetu, najčešće male djece i najčešće u privatnim bazenima, “džakuzi” kadama i slično. U pravilu se radi o “trenutku odsustva” nadzora. kod odraslih, najčešća su utapanja ili povrede na bazenima povezana sa unosom alkohola, zbog čega je i propisana zabrana unosa i korištenja, kao i kupanje u alkoholisanom stanju.

    Povrede povezane sa kupanjem na bazenima su povrede glave i mozga, povrede kičme, povrede ruku nogu i stopala. Ovim povredama je najčešće uzrok nepažnja na mokrim klizavim površinama oko bazena, kao i skakanje u vodu sa visine bez odgovarajućeg treninga i nadzora. Da bi se izbjegle ove povrede neophodno je da su prostori oko bazena izrađeni od odgovarajućih materijala, da se redovno održavaju, te da se kupači pažljivo kreću po takvim prostorima.

    – Pristup na skakaonicama treba biti dozvoljen samo licima koja treniraju skakanje u vodu i uz odgovarajući stručni nadzor. Nikada se ne smije naglo ući u vodu, neophodno je napraviti period prilagođavanja, tuširanjem ili laganim prskanjem vodom u plićem dijelu bazena. Nagla promjena temperature može dovesti do šoka i gubitka svijesti te posljedično do utapanja ili povrede, navodi dr. Durmišević.

    Osobine ispravne vode u bazenima

    Voda u bazenima mora biti čista, bistra, bez boje. Ne smije sadržavati otrovne i nadražujuće tvari, niti bakterije, viruse, gljivice, parazite koji bi mogli izazvati bolesti kod kupača. Da bi se spriječilo širenje zaraznih bolesti neophodno je da se za bazene koristi zdravstveno ispravna voda, te da se prije puštanja i tokom korištenja bazena adekvatno preradi, prečisti i dezinfikuje.

    Prije početka upotrebe bazena, bazen i kompletan protočni sistem mora biti očišćen, ispran te dezinficiran hiperhlorinacijom. Tokom upotrebe bazena neophodno je obezbijediti kontinuiranu filtraciju i dezinfekciju vode. Također neophodno je da voda u bazenima bude pod stalnim zdravstvenim nadzorom nadležne zdravstvene ustanove. Ovo podrazumijeva redovnu kontrolu fizičkih i mikrobioloških karakteristika vode, te kontrolu hlorisanja vode.

    Zagađenje i uzročnici mogu u vodu dospjeti direktno sa vodom iz izvora vode koji se koristi za napajanje bazena, iz neposredne okoline bazena, kao i od samih kupača. Preko vode u bazenima mogu se prenijeti crijevne zarazne bolesti, kožne zarazne bolesti kao i zarazne bolesti disajnog sistema putem raspršenih vodenih kapljica.

    – Posebno su osjetljiva djeca. Rane, ogrebotine, nepravilno održavani pirsinzi, oštećena koža neposredno nakon depilacije i upaljena koža povećavaju mogućnost od ulaska uzročnika bolesti u organizam, kažu stručnjaci INZ-a.

    Osobe koje boluju od zaraznih bolesti ne bi smjele da koriste javne bazene jer predstavljaju zdravstveni rizik za druge kupače. Osobama sa vidljivim gnojnim kožnim promjenama ne smije biti omogućeno korištenje bazena. Osobe koje boluju od crijevnih zaraznih bolesti, kao i osobe koje su u zadnjih sedam dana bolovale od crijevnih zaraznih bolesti ne bi smjele koristiti bazen.

    Na bazenima postoji povećani rizik od prijenosa bolesti disajnih organa (gripa), zbog velikog broja osoba na malom prostoru bazena. Ovo se posebno odnosi na zatvorene bazene gdje je rizik još veći zbog povećane temperature i vlažnosti, zbog čega je u ovim objektima neophodna i odgovarajuća ventilacija.

    Malo dijete se može utopiti i u šest centimetara vode

    Često se u posljednje vrijeme koriste montažni bazeni, izrađeni od plastike, kao i oni na napuhavanje. Manji bazeni na napuhavanje se koriste pretežno za dječiju razonodu ali postoje i montažni bazeni većih dimenzija. Slični principi važe i za ove bazene. Prije upotrebe treba dobro proučiti upute proizvođača, koristiti odgovarajuće pumpe i filtere.

    Bazen se mora čistiti i dezinficirati. Voda mora biti čista, mora se redovno mijenjati i dezinficirati. Dezinfekcija ovakvih bazena se može vršiti u kućnim uslovima odgovarajućim komercijalnim sredstvima prema uputstvima proizvođača. Nakon upotrebe ovakvih manjih bazena za djecu, voda se treba prosuti, bazen oprati i dezinficirati. Prije ulaska u bazen svi kupači trebaju da se tuširaju. Malu djecu treba naučiti da ne gutaju vodu iz bazena, te da ne vrše nuždu u bazen.

    – Također je jako važno naglasiti da se djeca ne smiju ostaviti bez nadzora ni tokom razonode u ovakvim malim bazenima. Malo dijete se može utopiti i u vodi dubine šest centimetara, ističe dr. Durmišević.

    Neophodno je naglasiti i opasnost od povišenih temperatura i sunčevog zračenja tokom ljetnih mjeseci. Kada su visoke temperature zraka postoji opasnost od toplotnog udara, sunčanice i gubljenja tečnosti. Neophodno je tokom rekreacije unositi dovoljne količine tečnosti. U okolini bazena treba biti dovoljno hladovine, najbolje bi bilo prirodne, a u odsustvu obezbijediti dovoljno suncobrana i sličnih zaslona od sunca.

    U INZ-u napominju i da kožu treba zaštiti odgovarajućom odjećom i zaštitnim kremama, te izbjegavati duže izlaganje suncu, da bi izbjegli nastanak opekotina. Dugotrajno i višegodišnje izlaganje kože suncu povećava rizik obolijevanja od raka kože.

    federalna.ba

  • Ratari iz najveće žitnice u BiH pšenicu ne daju po mizernoj cijeni, prijete da će uništiti urod

    Žetva pšenice u punom je jeku u najvećoj žitnici u Bosni i Hercegovini, ali ratare zabrinjava loša otkupna cijena ove žitarice koju im nude mlinari i pekari. Ukoliko ona ne bude veća, poručuju da će ovogodišnje prinose iz revolta uništiti.

    Adekvatne vremenske prilike ove godine su dovele do bržeg prispijevanja pšenice, a žetva u najvećoj žitnici u Bosni i Hercegovini u punom je jeku.

    Ratari u Semberiji uz mehanizaciju obavljaju sve poslove na svojim parcelama, u nadi da će nadležni poduzeti neophodne korake u cilju povećanja otkupne cijene ove žitarice.

    “Mi se sada kao lavovi borimo s otkupnom cijenom koja nije na zadovoljavajućem nivou. Tome je doprinijela nekorektnost mlinsko-pekarske industrije iz koje nam se za kilogram pšenice nudi 55 feninga, čime pokazuju da su bez stida i obraza. U ponedjeljak bi trebao biti održan sastanak s nadležnima sa svih nivoa vlasti, a ukoliko se stvari ne promijene, pšenicu smo spremni prosuti po putu”, kaže za Klix.ba predsjednik Udruženja poljoprivednika Semberije Savo Bakajlić.

    Ratari bi se, kako saznajemo, zadovoljili sa 80 feninga po kilogramu pšenice.

    Kvalitetni prinosi

    U selima Semberije 13 hiljada hektara zemlje nalazi se pod zasadima pšenice, a dok je pet hiljada hektara pod ječmom. Za razliku od lani, ove godine prinosi su izuzetno dobrog kvaliteta, međutim, prema riječima Bakajlića, njega u drugi plan potiskuje već spomenuti problem.

    “Ovogodišnji prinosi su varijabilni i kreću se od tri i po do četiri i po tone pšenice po hektaru, a važno nam je da je kvalitet dobar. Tome je doprinijela i ispodprosječna vlažnost zraka, međutim, nama džaba sve to kad ćemo većinu prinosa ostaviti za stočnu hranu”, dodaje Bakajlić.

    Semberija kao najveća žitnica u BiH raspolaže s 33 hiljade hektara obradivog zemljišta, ujedno pružajući i najveći potencijal za proizvodnju domaće hrane, odnosno voća, povrća, mesa, mlijeka i njegovih prerađevina. Međutim, sve poljoprivredne oblasti danas su u problemu.

    “Mi sada imamo situaciju da otkupna cijena jednog litra mlijeka iznosi 58 feninga, dok se on u marketima prodaje po cijeni koja se kreće od dvije do dvije marke i 20 feninga, što je nevjerovatno. Isti takav je problem i sa mesom, međutim, nadležne to očito ne zanima jer u svoj fokus sada stavljaju izbore”, naglašava Bakajlić.

    “Jedemo splačine”

    Na sve to problem je i nelojalna konkurencija, a Bakajlić navodi da se ništa ne čini na zaštiti domaće proizvodnje o kojoj se kontinuirano priča, ali bezuspješno.

    “Mi u Bosni i Hercegovini jedemo splačine tuđih zemalja. Uvozno mlijeko, meso i ostali proizvodi sumnjivog su kvaliteta, jer se adekvatne provjere ne vrše. Sve to dovodi do još katastrofalnije situacije i ja mislim da smo već došli na dno, iz kojeg ćemo se sigurno veoma teško podići”, ističe Bakajlić.

    Inače u proteklih šest i po godina u selima Semberije od poljoprivrede je odustalo skoro deset hiljada proizvođača, a prema prognozama zemljoradnika, takav negativan trend će biti nastavljen, jer su adekvatne mjere samo mrtvo slovo na papiru.

    izvor: klix.ba

  • Foto / Delegacija bratske Meldole i Croce Verde u posjeti Donjem Vakufu

     

     

    Dugogodišnje prijateljstvo, plodonosna saradnja i partnerstvo vezuju dvije bratske općine, italijnsku komunu Meldolu i bh. općinu Donji Vakuf. Ovoga vikenda u zvaničnoj posjeti Donjem Vakufu  boravi delegacija Meldole i humanitarne organizacije  Croce Verde. Delegaciju predvodi načelnik Meldole Roberto Cavallucci kojem je ovo prva zvanična posjeta Donjem Vakufu u ulozi načelnika.

    Goste iz prijateljskog italijanskog grada u svom kabinetu danas je ugostio načelnik općine Donji Vakuf, Huso Sušić, u prisustvu predsjedavajućeg Općinskog vijeća Muhamedom Hodžićem, pomoćnikom načelnika Adisom Habib i direktorom Doma zdravlja, dr.Hamdijom Mlinarevićem.

    Pored načelnika Cavallucci, italijansku delegaciju čine i dr. Giorgio Martelli, direktor IRST Kliničkog Centra, Paglia Romano, predsjednik Croce Verde Bidente, Buono Gabriele, šef Civilne zaštite Meldola, Miro Coveri i Ceredi Serse,privrednici z Meldole.

    Protokol o bratimljenju između dvije općine potpisan je još 2002.godine, a nekadašnjem načelniku Meldole Lorisu Venturi dodjeljena je  povelja “Počasni građanin Donjeg Vakufa”. Nažalost, prije nepuno godinu dana načelnik Venturi je preminuo.

    Za Radio Donji Vakuf, načelnik Meldole Roberto Cavallucci je rekao:

     

    U oktobru prošle godine, tokom posjete delegacija  Croce Verde iz Italije na čelu  predsjednikom Romano Paglia potpisan je Protoklo o saradnji sa JU Dom zdravlja Donji Vakuf. Ubrzo nakon potpisiavnja Protokola uslijedila je donacija u vidu  specijalnog sanitetskog  vozilo FIAT DUCATO 250 dpmrb, poklon  Medicinskog centra Modena. Ovo vozilo od januara ove godine u funkciji je  bržeg i bezbjednije  pacijenata.

    Nakon prijema kod općiunskog načelnika, delegacija Meldole i Croce Verde posetila je i donjovakufski Dom zdravlja. U večernjim satima planirana je zvanična večera na koju je pozvan i  dr. Emir  Abdulović, direktor Bolnice za plućne bolesti i TBC Travnik. Bit će to prilika za razgovor o saradnji travničke bolnice i  Kliničkog centra  IRST.

  • 50.000 građana za proteste protiv vlasti u BiH

    Facebook grupa “50.000 građana za proteste protiv vlasti u BiH” za srijedu 06. jula najavljuje proteste. U objavi na fb navode:
    – Cijene svega su enormno visoke.
    – Potrošačka korpa 2.5 puta veća od prosječne plate.
    – Plate političarima povećane za 500KM
    – Cijena goriva kao u Njemačkoj
    – Obični građani jedva spajaju kraj s krajem
    – Penzioneri su više gladni nego siti od svojih mizernih penzija
    – Poslije Albanije, najsiromašnija smo država Evrope
    – Odliv mozgova nije bio nikad veći… (itd)
    Protesti konačno najavljeni, svi ih želimo i nije ni vrijeme ni mjesto da se raspravljamo da li treba ovako – ili onako.
    UJEDINIMO SE SVI, IZ SVIH GRADOVA. NIJE BITNO KAKO SE KO ZOVE, VRIJEME JE DA BUDEMO JEDNO.
    Kao što smo i rekli, mi nismo organizatori najavljenih protesta u Sarajevu i Banja Luci, ali svakako podržavamo i podržavat ćemo svaku želju za promjenom.
    Dosta toga u vezi najavljenih protesta moći ćete pronaći i u ovoj grupi a također tu možete objaviti i svoje prijedloge u vezi svega…
  • Vlasnik pizzerije u Bihaću odlučio radnike počastiti odlaskom na more

    Vlasnik pizzerije City u Bihaću Ismir Hodžić odlučio je da ove godine radnike svog kolektiva počasti odlaskom na more.

    O toj velikoj gesti za portal “Avaza” govorio je uposlenik ovog kolektiva Zlatan Begić, koji je već pet godina uposlenik ove kompanije.

    Kako je pojasnio uposlenici odlaze u nekoliko grupa, a trenutno je na more otišla druga grupa žena.

    – Naš kolektiv broj 34 uposlena. Riječ je o mladom biznismenu i on je odlučio da sve radnike počasti odlaskom na more u trajanju od tri dana, a ostalim je dao slobodne dane. Mislim da je ovo stvarno jedna lijepa gesta i malo je takvih situacija u ovom teškom vremenu kada mnogi odlaze iz države, bježe od privatnika – rekao je Begić za portal “Avaza” te dodao:

    – To je jedna motivacija za rad, stvara se odmah drugačija slika i pristup radniku, sam odlazak na posao čini drugačijim.

    izvor: avaz.ba

  • Eksplozija u Mostaru, oštećena tri automobila i jedan motor

    Tri automobila i jedan motor oštećeni su jutros usljed aktiviranja nepoznate eksplozivne naprave na adresi don Ivana Musića br. 1 u mostarskom naselju Podhum.

    Prijava o tome u Policijsku upravu Mostar stigla je u 4:35 sati.

    Na lice mjesta odmah je po pozivu prijaviteljice G. K stigla policijska patrola koja je uočila mjesto eksplozije te je ono osigurano do dolaska ekipe za uviđaj.

    Nakon uviđaja bit će poznato više informacija o ovom događaju.

    izvor: avaz.ba

  • Hiljadu tona krastavaca ide na njemačko tržište

    Proizvodnja kornišona vrlo je isplativ posao jer se na malim površinama, uz dosta rada i truda i upotrebu agrotehničkih mjera, te zalijevanje na principu „kap po kap“, ostvaruju značajni prinosi i dobra i sigurna zarada. Tim prije što se oko 80 posto proizvedenih krastavaca izveze na tržište Evropske unije.

    ZZ Gračanka, u ugovorenoj proizvodnji kornišona na 200 dunuma u Tuzlanskom i Zeničko-dobojskom kantonu te RS, prednjači u ovoj oblasti.

    Kap po kap

    U društvu diplomiranog inžinjera Gračanke Sabahudina Avdića, posjetili smo jednog od desetina proizvođača kornišona. Riječ je o Hazimu i Jasmini Mešić iz Donje Orahovice kod Gračanice.

    – Proizvodnjom kornišona bavimo se već treću godinu. Postižemo sve bolje rezultate. Računamo da će ovo biti rekordna godina, a plan je da na 1,5 dunuma proizvedemo 15 tona kornišona prve i nešto malo druge klase i sve to predajemo Gračanki. Računamo da ćemo zaraditi oko 15.000 maraka. Mi smo naučili raditi i ovaj posao nije lagan. Kada dođe berba, onda se mora poraniti i brati dok se može zbog vrućina, pa nastaviti u večernjim satima. Pomažu nam i unuke, ali ništa ne bi bilo da nije našeg inžinjera Sabahudina Avdića. On je naša desna ruka – kaže Jasmina.

    Hazim je na dnu njive iskopao bunar i uveo navodnjavanje „kap po kap“. Najesen će kopati još jedan bunar i njemu suše ne mogu naškoditi.

    Prvi kamion

    – Gračanka će ove godine u kooperaciji proizvesti 1.500 tona kornišona. Hiljadu tona ide na njemačko tržište u firmu Apimex, a 500 tona domaćim prerađivačima.

    Cijena kilograma kornišona je 1,2 marke prve klase, 0,75 maraka druge i 0,15 maraka treće klase – naveo je Avdić i dodao da je ponosan na izvozne rezultate naše domaće poljoprivredne proizvodnje.

    • Avdić: Desna ruka kooperantima

      Avdić: Desna ruka kooperantima

      FOTO: H. ČALIĆ


    Prvi kamion od 25 tona kornišona za Njemačku iz Gračanke krenuo je u četvrtak.

    S obzirom na to da je ovogodišnja sjetva zbog naglog poskupljenja gnojiva i sjemena bila skupa, mi smo putem IFADA svim našim kooperantima sa 50 posto regresirali proizvodnju kornišona i osigurali sav potreban repromaterijal, tvrdi Avdić.

    izvor: avaz.ba

  • U utorak se u Hrvatskoj zatvaraju pumpe: “Mjesecima krvarimo, iscrpili smo sve rezerve”

    Šef Udruženja malih trgovaca naftnim derivatima Armando Miljavac kaže da će idući utorak ići u zatvaranje benzinskih pumpi ako vlada nešto ne poduzme.

    Ovo udruženje okuplja više od 60 malih trgovaca koji upravljaju sa stotinjak benzinskih pumpi širom Hrvatske. “Ne znam šta vam reći. Nismo jako sretni, odluke su trebale biti donesene danas jer je već petak, a mi smo još u neizvjesnosti”, govori nam Miljavac.

    “Ako u utorak ne bude odluke koja je prihvatljiva za normalno poslovanje i nastavak poslovanja, mi smo odlučili ići u zatvaranje benzinskih pumpi. Osam mjeseci krvarimo, iscrpili smo sve rezerve, prelamale su se razlike u cijeni…”, nastavlja Miljavac u izjavi za Index. Miljavac se pita šta će biti na jesen i navodi da stvari ne izgledaju dobro.

    Situacija je sada takva da mi dalje ne možemo i da su naše firme s kojima godinama radimo dovedene pred stečaje, pred propast. Banke nas izbjegavaju, mi smo za njih mrtvaci”, govori Miljavac pa nastavlja:

    “Naš prijedlog je jednostavan. Smatramo da se ne može kroz gorivo kao socijalnu kategoriju plaćati sve. Mi plaćamo razliku u cijeni za gospodu koja se vozi gliserima… Male benzinske pumpe drže više od 20 posto tržišta i zapošljavaju više od hiljadu ljudi“, kaže Miljavac.

    “To bi nam omogućilo preživljavanje ove godine i na jesen bi obnovili bankovne garancije. Kao što sam rekao, bankama smo već sad mrtvaci jer smo im neprofitabilni. S ovim cijenama po litri prodanog goriva gubimo kunu i pol. Dakle, neka mala benzinska pumpa dnevno gubi najmanje tri do četiri hiljade kuna”, govori Miljavac. “Treba pomoći onima koji pomoć stvarno trebaju”, zaključuje.


    Radiosarajevo.ba

  • TK “NEC” : Pripreme za prvi kantonalni turnir

     

    Nakon održanog prvog međuklupskog turnira za dječake i djevojčice uzrasta do 10 godina, Teniski klub “NEC” Donji Vakuf sprema se za prvi kantonalni turnir.