Author: admin

Kupreški pčelari uputili su otvoreno pismo federalnom ministru poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Šemsudinu Dediću u kojem ga upozoravaju kako u proteklom razdoblju nije učinjeno ništa kako bi se pčelari, ali i sami stanovnici Kupresa zaštitili od medvjeda koji se u posljednje vrijeme sve više približavaju naseljenim mjestima u toj općini.

Pčelari u otvorenom pismu podsjećaju da je Zakonom o lovstvu mrki medvjed zaštićen u uzgojnim područjima, a jedno od tih područja je i općina Kupres.

U pomenutom zakonu navodi se kako se zaštićena divljač može odstrijeliti, odnosno njen broj smanjiti bez obzira na vrijeme zaštite i godišnji plan gospodarenja, ako postoji opasnost po život i zdravlje ljudi ili za državnu imovinu i za imovinu građana.

Odobrenje za smanjenje broja divljači i način izvršenja izdaje federalni ministar na temelju zahtjeva zainteresiranih, a po pribavljenom mišljenju korisnika lovišta i mjerodavne veterinarske službe.

Kupreški pčelari upozoravaju kako su u proteklom razdoblju uputili niz prijava zbog štete koju su medvjedi počinili, nakon čega su na teren izlazila povjerenstva i sačinjavala zapisnike, ali ništa konkretno nije učinjeno kako bi se suzbila opasnost od medvjeda.

“Tražimo odgovor kako ćete zaštiti građane Kupresa jer medvjed ulazi u uže gradsko područje, šeće se ulicama, uništava voćnjake. Što će biti ukoliko (ne daj Bože) napadne djecu i ljude? Da li ćete ga i onda štititi i tko će odgovarati? Stoga, apeliramo na Vas da poduzmete sve aktivnosti zakonom propisane da se građani oslobode straha od medvjeda koji je vidno prisutan u gradu i ne oglušite se na ovo otvoreno pismo”, navodi se na kraju otvorenog pisma upućenog ministru Dediću, prenosi Fena.

Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Hercegbosanskog kantona pozvalo je u ponedjeljak korisnike lovišta da zbog velikog broja šteta koju u posljednje vrijeme pričinjava divljač, pogotovo medvjed, pojačanom prehranom nastoje zadržati tu divlju životinju u njezinom prirodnom staništu, podalje od naseljenih mjesta.

Iz navedenog ministarstva također pozivaju građane na razumijevanje.

”Budući da u posljednje vrijeme Ministarstvo zaprima informacije o velikom broju štete koju pričinjava divljač, pogotovo medvjed, mole se vlasnici poljoprivrednih kultura te vlasnici stoke, pogotovo vlasnici pčelinjih zajednica, da poduzmu potrebite mjere za sprječavanje štete od divljači sukladno Pravilniku o mjerama za sprječavanje štete od divljači (Narodne novine Hercegbosanske županije, broj: 2/15) – priopćeno je iz Službe za odnose s javnošću Vlade HBŽ-a.

Dodaje se kako je jedan od uzroka navedenog problema taj što se Hercegbosanska županija nalazi na Uzgojnom području medvjeda ‘Plješevica-Vitorog’, a korisnici lovišta nemaju odobrenje za odstrel medvjeda –  koje izdaje Federalno Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva.

”Uprkos  korespondenciji prema nadležnom Federalnom ministarstvu, ovaj problem nije prepoznat te nam ne preostaje drugo nego zamoliti žitelje za razumijevanje i napomenuti korisnicima lovišta da do početka perioda hibernacije, pojačanom prehranom nastoje zadržati medvjede u njihovom prirodnom staništu, podalje od naseljenih mjesta” – zaključuju se u saopćenju, prenosi Fena.

izvor: Fena

Zavod za zdravstvenu zaštitu žena i materinstva Kantona Sarajevo pokreće projekt skrininga karcinoma grlića maternice sa HPV tipizacijom. Projekt koji u potpunosti finansira Ministarstvo zdravstva KS, namijenjen je ženama od 30 do 40 godina sa prebivalištem u Kantonu, bez obzira na status zdravstvenog osiguranja.

Cilj projekta je prevencija karcinoma grlića maternice, utvrđivanje stepena prisutnosti HPV virusa među ženama fertilne dobi, te podizanje svijesti o potrebi redovnih godišnjih ginekoloških pregleda.

Nakon zlatnih medalja dobijenih prošlog mjeseca na izložbama u Istanbulu i Skoplju, tuzlanski inovatori prof. dr. Zehrudin Osmanović i Faik Berberobić okitili su se zlatom i na preksinoć završenoj „17. Međunarodnoj izložbi novacija“ u Zagrebu!

Osmanović je nagrađen za izum „Uklanjanje taloga koksnog plina iz koksnih baterija“, a Berberović za „Ventil bez vijka za mjerač krvnog pritiska“. Ovu je inovaciju Berberović predstavio po prvi put, a na prethodnim izložbama zlatne medalje je dobio za „Piramidalni rasplinjač ugljene prašine“ (i bronzanu, u Zagrebu). Za razliku od postojećih tlakomjera, kod kojih čovjek podešava ventil, što može prouzrokovati manju ili veću grešku u mjerenju i očitavanju pritiska, predložena inovacija, osim upumpavanja i ispumpavanja, koje čini korisnik – sve radi automatski, dakle bez greške.

Srebrenu medalju dobila je mlada sarajevska inovatorka Nađa Zubčević, magistrica bioloških nauka, za „Antibakterijsku dasku za toaletnu šolju“. O vrijednosti inovacije dovoljno govori podatak, da ova preklopna daska uništava 99,8 % bakterija, koje se mogu naći na šoljama, posebno na daskama na koje sjeda korisnik.

Najveće interesovanje izazvala je inovacija „Voćna smjesa za otapanje glutena“, autora Borke Babalja iz Trebinja, koja je dobila bronzanu medalju. Po brojnim upitima znatiželjnika, moglo bi se reći da se i ne zna, da velik broj ljudi boluje od podmukle glutenske bolesti, i da glutena najviše ima u hrani koju najčešće upotrebljavamo, u kruhu, makaronima, keksu, tj. u žitaricama!

Bronzanu medalju dobio je i Sašenko Sadiković, iz Ljubuškog, za „Ručni uređaj za punjenje vreća“. Omogućava brzo punjenje vreća, sanduka i drugih posuda rastresitim materijalima, kao pijesak, šljunak, žitarice…

 

Još nije riješeno pitanje dugova bivše Republike Jugoslavije, pa prema

tome i dijela koji bi bio obaveza Bosne i Hercegovine. U toku je rješavanje „češkog duga“ jer su u ovom mjesecu predviđeni pregovori u Pragu.

Sporazumom o sukcesiji, države bivše Jugoslavije dogovorile su se o podjeli nasljedstva raspoređenom u sedam skupina. No, raspodjela nije išla lako jer je svaka od zainteresiranih strana nastojala iz priče izaći što manje oštećena. Dva su razloga zbog kojih još nije raspodijeljena lista dugovanja.

Jedan je što svaka od država nasljednica želi umanjiti svoj dio duga, a drugi razlog je što se tadašnja Savezna Republika Jugoslavija dodatno zadužila, a dio tog zaduženja se sada pokušava uvući u proces sukcesije. Ipak, ako se države nasljednice ne uspiju dogovoriti, a povjerioci pokrenu sporove pred međunarodnim sudovima vjerovatno će biti donesene presude da svaka država preuzme svoj dio duga u istim omjerima prema kojima je dijeljena i imovina u procesu sukcesije. To znači da bi BiH morala vratiti 15 posto duga.

DUG BiH PREMA ADVOKATSKOM UREDU U RIMU

Dugovanja koja se pominju u informaciji Ministarstva finansija BiH, a koja još nisu dogovorena i raspoređena su, između ostalog, dugovanja Libiji iz perioda 75. i 81 godine, a koja se odnose na kreditna zaduženja za jugoslovneski naftovod i uvoz nafte. Tu je i dug bivše Jugoslavije po osnovi klirinškog računa s bivšom Čehoslovačkom. Kada je riječ o BiH – jedini za sada konkretan dug je prema advokatskom uredu u Rimu.

Zahtjev ureda zasniva se prema navodnom ugovoru sklopljenim s Ambasadom BiH u Rimu, a u vezi sa zastupanjem pred talijanskim sudovima s ciljem zaštite imovine bivše SFRJ. Po ovom zahtjevu 2004. godine od Ministarstva vanjskih poslova BiH i Ambasade u Rimu zatražen je ugovor i ko ga je potpisao.

NEMA INSTITUCINALNOG OKVIRA ZA RJEŠAVANJE SUKCESIJESkoro pola duga Bosne i Hercegovine odnosi se na razvoj energetike, uglja i željeza, izgradnju prometnica i željezničkih pruga. No, najupućeniji u ovu

problematiku poručuju da BiH od 2002. godine nema institucionalni okvir na nivou Vijeća ministara, tako da je pitanje izvršenja i prava i obaveza iz te

sukcesije dislocirano od entiteta do kantona, što znatno usporava

ostvarivanje sukcesionih prava BiH. A nemamo ni riješena bilateralna

pitanja. Još je veći problem što se trenutno pred arbitražama vode enormno visoki sporovi protiv BiH.

Tu prije svega mislim an arbitražne sporove koje Elektroprivreda Hrvatske vodi protiv Termoelektraner Gacko, neki sporovi iz Slovenije potiv subjekata u BiH, kaže Muharem Cero, ekspert za pitanje državne imovine

Srbija u ovoj godini mora otplatiti nešto više od 202 miliona eura dugova iz

sedamdesetih i osamdesetih godina. A prema posljednjim podacima

Narodne banke Srbije, dug iznosi milijardu i 965 miliona eura i odnosi se na dug prema međunanrodnim finansisjkim organizacijama, bilateralnim i

komercijalnim kreditorima. Srbija je od 2002. godine nakon reprograma

obaveza, ukupno otplatila 4 milijarde i 629 miliona eura.

Teško je očekivati da naše ekonomsije budu dobre i samostalen da ne

zavise od drugij pa čak i Slvoenija koja je najuspješnija od svih nas i ona

ima duga oko 23 milijarde eura ovakav profil ekomonomije je takcva da vas tjera da se zadužujete Dug Srtbije iznosi 27 milijardi eura i on je negdje ispod 50 posto vrijednosti BDP-a, kaže RADOJKA NIKOLIĆ, urednica magazina “Biznis i ekonometar”.

Inače, učešće „starog duga“ od 1992 godine, u ukupnom stanju vanjske

zaduženosti BiH, zaključno sa 30. 6. 2019. godine iznosi 12,24%, odnosno

nešto više od milijardu maraka. BiH će najduže plaćati dug prema Pariskom klubu, sve do 2038. godine u iznosu od 619 miliona maraka.

 

Izvor: bhrt.ba

Danas u Bosni i Hercegovini preovladavati pretežno sunčano vrijeme. Prije podne lokalno po kotlinama i uz riječne tokove će biti magle. Vjetar slab istočnog i jugoistočnog smjera. Najniža jutarnja temperatura zraka većinom između 4 i 10°C, na jugu zemlje do 14°C. Najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između 22 i 27°C.