Radio Donji Vakuf

Author: admin

  • Najtopliji oktobar od početka mjerenja, natprosječne temperature i u novembru

    Najtopliji oktobar od početka mjerenja, natprosječne temperature i u novembru

    Oktobar će završiti sa natprosječnim temperaturama zraka, ali uz nestabilno vrijeme, kišu i pljuskove koji će biti izraženiji na jugu Bosne i Hercegovine, objavio je Federalni hidrometeorološki zavod (FHMZ).

    Naveli su da će, uz manjak padavina oktobar 2023. godine, biti i najtopliji oktobar u Bosni i Hercegovini od početka službenih mjerenja.

    U prvoj sedmici novembra zadržat će se natprosječno toplo, ali uz nestabilno vrijeme sa kišom i pljuskovima.

    Izraženije padavine očekuju se u južnim i jugozapadnim područjima zemlje. U centralnim, sjevernim i istočnim područjima, padavine neće izostati, ali će biti znatno manje u odnosu na južna područja.

    Minimalne temperature zraka varirat će od pet do deset stepeni Celzijusa u Bosni, na području Hercegovine do 12 stepeni. Najviše dnevne vrijednosti temperatura bit će u rasponu od 15 do 20 stepeni u Bosni. Na jugu zemlje i do 22.

    Nestabilno vrijeme s kišom prognozira se i u periodu od 6. do 11. novembra. Izraženije padavine moguće su na jugu i jugozapadu zemlje. Prema trenutnim sinoptičkim modelima stabilizacija vremenskih prilika izgledna je od 12. novembra, ističu iz FHMZ-a.

    Jutarnje temperature kretat će se od tri do osam stepeni, na jugu zemlje do deset. Maksimalne očekivane temperature varirat će između 10 i 15 stepeni, u Hercegovini do 16.

    Faktor

  • Knjiga Huseina Čepala “Vesela straža” promovisana u Bugojnu

    Knjiga Huseina Čepala “Vesela straža” promovisana u Bugojnu

    Piše: prof. dr. Ahmed Kico

    Husein Čepalo četrdeset godina je recentno i odgovorno istraživao historiju Prusca, Donjeg i Gornjeg Vakufa, Bugojna, Kupresa, Susidgrada, a u okviru njih povijest stećaka, hanova, musafirhana, utvrda, crkava, džamija i drugih materijalnih i duhovnih spomenika Skopaljske doline. Svoju 14 knjigu posvetio je VESELOJ STRAŽI (Prilozi istoriji Vesele straže, Maloga sela, Sultanovića, Crniča, Vrpeći, Jaklića, Vrbanje, Bugojna, Golog Brda i Mračaja). Stari grad Vesela Straža sa svojim suburbiumom bila je politčko, privredno, kulturno i duhovno sjedište uskopaljske doline  u srednjem vijeku do osmanlijskog osvajanja. Vesela Straža je bila kraljevski grad kako se navodi u povelji ugarske kraljice Barbare 1414. godine“. Pored navedenog, Čepalo je kroz svoja istraživanja došao do vjerodostojnih činjenica prema kojima „preko Vesele Straže išli su putevi za Dalmaciju i to preko Kupresa, Livna i Klisa, u dolinu Bosne, preko Poriča i Prusca za dolinu Vrbasa. Jednim krakom ovuda je prolazio put Salona – Argentarija. (Salona je bio glavni grad provincije Dalmacije u rimskom  periodu)“.

    Čepalova knjiga VESELA STRAŽA (Prilozi istoriji Vesele straže, Maloga sela, Sultanovića, Crnića, Vrpeći, Jaklića, Vrbanje, Bugojna, Golog Brda i Mračaja), strukturirana je u više tematskih cjelina-poglavlja kao što su:

    Vesela Straža u kojem su prezentirane osnovne činjenice o nastanku, razvoju, mjestu i funkciji u razvoju bosanske države, te prestanku njenog značaja u kasnijem periodu. Izuzetno su zanimljive i korisne činjenice koje Čepalo navodi prema kojima se „selo Vesela Straža sastojala od nekoliko mahala, od kojih je prva mahala Mehmeda Mustafa-bega, sina Skender-paše to je ustvari današnje selo Vesela, a ostale: mahala Crniče, mahala Jaklić drugim imenom Malo Selo i mahala Golo Brdo. Danas ove mahale su zasebna sela, ili gradske četvrti.“;

    Promotori: Mulo Hadžić, Amer Čolak, dr. Ahmed Kico i dr. Dževad Drino

    U okviru poglavlja o Veseloj Straži, autor prezentira i jako zanimljive činjenice koje se odnose na naselje Mračaj. S tim u vezi, Čepalo navodi da se „Mračaj nalazi istočno od kupreškog sela Kuta, pod planinom  Šapčenicom nagnuto je prema Veseloj, pa mu vode teku u Vrbas. Tako je je Mračaj iza 1945. godine pripadao Bugojnu“.;

    Prema istraživanjima Čepala, naselje „Sultanovići se nalazi na sjeveroistočnoj strani Vesele. Ovo je staro naselje, o čemu svjedoče arheološki nalazi iz prahistorijskog, antičkog i srednjovjekovnog perioda. U Sultnovićima na Glavici (Gorica) 1949. godine registrirani su tragovi prahistorijske gradine s manjim naseljem“.;

    Malo selo, nalazi se na sjeveroistočnoj strani Vesele. Ovo bivše samostalno naselje s područja današnje općine Bugojno, za vrijeme socijalističke Bosne i Hercegovine 60-tih godina 20. stoljeća  je pripojeno gradskom naselju Bugojno“.;

    Bez obzira što u naslovu knjige nije eksplicite navedeno, Čepalo predstavlja i veoma interesantne i važne činjenice o lokalitetu Čipuljić za kojeg navodi da je „danas prigradsko  naselje, nekad se zvalo Čipuljići, nalazi se jugozapadno od Bugojna i graniči sa Poričem, Veselom, Karadžama i Kotezima. Kroz  Čipuljić vodi  put iz Bugojna za Kupres i dalje za Livno. Prahistorijsko i antičko naselje na Gradni i Rudinama (Grudinama) uticale su na kasniji razvoj ovog naselja. Poričnica je jedini riječni tok koji prolazi kroz Čipuljić, ona izvire ispod Stožera i duga je blizu 20 kilometara. Ovo selo je imalo dosta elemenata gradskog života…“ Također, autor ističe da „u Čipuljiću postoji pravoslavna crkva sagrađena 1853 .godine“, te je „malo mjesta u Bosni kao Čipuljić  da imaju ostatke iz svih razdoblja historije. Tu su pronađeni ostaci iz prahistorije, antike, ranog krišćanstva, srednjega vijeka, a na arheološkom lokalitetu Pod nađen je najstariji zapis na umbroetrurskom jeziku iz cca 600 godina  prije naše ere. To je sada čuvena Bugojanska vaza, kako je u štampi nazvana“.;

    Crniče se prema istraživanjima Čepala „spominje kao jedna od mahala Vesele Straže. Selo je vrlo staro, a tome  svjedoče lokaliteti Zidine i Zgon… Selo Crniče, navedeno je  u vakufnami Mustaj-bega Skenderpašića iz 1517. godine kao vakufsko dobro“.;

    Vrbanja je naselje koje prema istraživanjima autora, danas obuhvata veći dio Crniča i ona je „dobila naziv po vrbama. Vrbanja se zvao lokalitet oko Čizminih kuća. Prigradsko naselje Vrbanja, danas  je organizirano kao mjesna zajednica, nalazi se  jugoistočno od Bugojna, uz  magistralni put Bugojno – Gornji Vakuf, čine je Vrbanja I, Vrbanja II, Gornjevakufska i Zeleni put“.;

    Istraživanja koja je Čepalo uradio, pokazuju da je naselje „Vrpeć 1. januara 1979. imalo 53. kuće i 289 stanovnika, udaljeno je 3 kilometra i nalazi se na jugozapadnoj strani Bugojna. Vrpeć je dobilo naziv prema geografskom položaju, izgleda kao pričvršćena na jednoj strani, pa otuda i sam naziv sela“.;

    Jaklić je naselje za kojeg Čepalo navodi da je „danas gradska mahala Bugojna. U vakufnami Mustaj-bega Skenderpašića 1517. godine Jaklić je upisan kao vakufsko imanje. U defteru iz 1574. godine Jaklić je popisan kao zaselak Vesele Straže. Zanimlljivo da je uz naziv Jaklić navodi i „drugim imenom Kućice“, što je stariji naziv za selo. U selu su popisana 4 mlina i 11 domaćinstava“.;

    Čepalova istraživanja koja se odnose na Golo Brdo, ukazuju da se ovo naselje „u vakufnami Mustajbega Skenderpašića  iz 1517. godine spominje kao mahala Vesele Straže. Golo Brdo je odavnina bilo naseljeno što svjedoče prahistorijske humke, nekropole stećaka i greblja sa starim nišanima. Jedan zanimljiv spomenik naše bosanske arhitekture bilo je Hodžića kuća koja je poticala još iz turskog perioda“.;

    Panorama Vesele snimljena sa lokaliteta Vesele Straže – 2003.

    Zanimljivo je da Čepalo u ovoj knjizi (Prilozima) koja se prije svega odnosi na Veselu Stražu i okolna naselja (Malo Selo, Sultanovići, Crniče, Vrpeć, Jaklić, Vrbanja, Bugojno, Golo Brdo i Mračaj) prezentirao i veoma recentne činjenice o nastanku i razvoju Bugojna. Pored ostalog, autor ističe da se „u defteru iz 1574. godine prvi put spominje naselje Bugojno. Nahija Skoplje i Vesela Straža pripadalo je prusačkom kadiluku koji se nalazio u sastavu Kliškog sandžaka. U defteru iz 1604. godine popisane su dvije baštine i 7 čifluka od kojih je jedan u posjedu zaima Osman-bega, sina Malkoč-bega. U Joklama defteru za 1869. godinu Bugojno  se spominje kao selo u kazi Prusac. U jednom turskom dokumentu Bugojno se spominje 1830. godine kao mahala Prusca. Također, Čepalo svoja istraživanja o naznačenom periodu zaključuje spoznajom „da se Bugojno od prvobitnog trgovišta i  prusačke mahale 1830. godine  razvilo upravo u urbano naselje. Bugojno je nastalo na sredokraći između sela Donjići, Jaklića i Malog Sela“.

    prof. dr. Ahmed Kico

    Izvor: Bug.ba

  • Rijad Rahmanović saopštio najljepše vijesti u „Zvezdama Granda“: „POSTAĆU TATA“

    Rijad Rahmanović saopštio najljepše vijesti u „Zvezdama Granda“: „POSTAĆU TATA“

    Rijad Rahmanović postaje tata, možda je i najlepša vest koju ćete večeras čuti u „Zvezdama Granda“. Naime, takmičar je ovom informacijom oduševio sve u studiju nakon što su on i njegov duelista Danijel Stojičić priredili sjajnu atmosferu na sceni. Rijad odbarao dva narodnjaka „Ja sam ostavljen“ i „Ti i ja“.

    Izvor: Grand

    Rijad Rahmanović postaje tata, pljuštale čestitke!

    Kada se nastup završio, Saša je kritikovao Rijada zbog toga što mu niko nije došao u podršku, a on je priznao da mu je supruga u drugom stanju i da će se poroditi uskoro.

    Onda je žiri dao svoj sud, a na kraju je Rijad odneo ubedljivu pobedu sa 7:0, dok će Danijel pevati ponovo u baražu.

    Na kraju je Viki dala završnu reč, pa je zamerila kolegama koji su dali glas Rijadu, a imali su zamerke na njegovo pevanje.

    -Danijele, žao mi je što nisam mogla nekako obojicu da zadržim, ali se nadam da ćeš nekakvom raspodelom doći kod mene. Što se tiče Rijada, možda je i napravio neku grešku. Kada oni znaju da je Rijad kod mene dugo, oni počne to da ruše, ako je ispao malo iz ritma, oni od komarca prave magarca – zaključila je Viki besno.

  • Zakazana 27. sjednica Općinskog vijeća Donji Vakuf

    Zakazana 27. sjednica Općinskog vijeća Donji Vakuf

    Za ponedjeljak, 6. novembra 2023. godine, zakazana je 27. redovna sjendica Općinskog vijeća Donji Vakuf.

    Vijećnici će razmatrati Odluku o izmjenama i dopunama Budžeta Općine Donji Vakuf za 2023. godinu; Odluku o izmjenama Odluke o izvršenju Budžeta Općine Donji Vakuf za 2023.godinu. Na dnevnom redu sjednice vijeća će se naći i Budžet Općine Donji Vakuf za 2024. godinu ( Nacrt) , kao i  Odluka o izvršenju Budžeta Općine Donji Vakuf za 2024. godinu ( Nacrt).

    Dnevni red u prilogu:

     

  • Koliko se ljudi odreklo državljanstva BiH u ovoj godini?

    Koliko se ljudi odreklo državljanstva BiH u ovoj godini?

    Mnogi građani Bosne i Hercegovine svake godine se odluče napustiti svoju domovinu i svoju sreću potražiti u drugim dijelovima svijeta.

    Podaci Ministarstva civilnih poslova Bosne i Hercegovine kažu da najveći broj bosanskohercegovačkih građana van naše zemlje živi u Sjedinjenim Američkim Državama, njih oko 350 hiljada. 

    Među popularnim izborima je i Njemačka, koja broji oko 250 hiljada Bosanaca i Hercegovaca. Druge države u koje često odlaze ljudi iz Bosne i Hercegovine su Švicarska, Austrija, Kanada, Australija i nordijske zemlje. 

    Dok zemlje poput SAD-a i Kanade dopuštaju dvojno državljanstvo, pojedine države širom svijeta nemaju tu mogućnost. Upravo zbog toga, mnogi građani Bosne i Hercegovine odlučuju se na odricanje od svog originalnog državljanstva. 

    Ekipa portala Radiosarajevo.ba kontaktirala je Ministarstvo civilnih poslova Bosne i Hercegovine kako bi saznali koliko se građana BiH odreklo svog državljanstva ove godine. 

    Podaci MCP BiH za 2023. godinu kažu da se državljanstva odreklo ukupno 1686 osoba. Ovo ministarstvo je s portalom Radiosarajevo.ba podijelilo i podatke za prethodnih pet godina.

    Tako je u 2022. godini ova brojka bila 2622 građanina BiH, u 2021. godini 3110, u 2020. godini 3168, u 2019. godini 4159, te u 2018. godini 4493. 

    Naravno, do kraja godine je ostalo još skoro pa tri puna mjeseca, pa postoji potencijal da se ova brojka poveća. Također, vrijedno je spomenuti trend smanjivanja broja odricanja od bh. državljanstva u posljednjih pet godina, a tu se uklapaju i podaci za 2023. godinu. Treba i dodati da je rekordna godina za ovu statistiku bila 2003., kada se ukupno 9128 građana BiH odreklo svog originalnog državljanstva.

    Proces odricanja od državljanstva Bosne i Hercegovine

    Ako se želite odreći od bh. državljanstva, potrebno je ispuniti nekoliko uvjeta.

    Prvenstveno, imajući u vidu da je nemoguće biti bez državljanstva, osoba koja je zainteresovana za ovaj proces mora priložiti dokaz da je dobila državljanstvo druge države. U slučaju da je taj proces još u toku, traži se garant da će osoba dobiti državljanstvo neke druge zemlje.

    Ilustracija
    Arhiv: Ilustracija

    Uz ovaj uvjet, postoji i cijena ovog procesa. Ako je riječ o osobi koja će postati državljanin jedne od bivših republika SFRJ, cijena je 200 KM. Što se tiče ostatka svijeta, cijena je čak 800 KM. 

    Osim ova dva uvjeta, potrebno je dati izjavu o odricanju lično ili putem punomoćnika na pripremljenom obrascu kod Ministarstva civilnih poslova BiH u Sarajevu ili u diplomatsko konzularnim predstavništima BiH – ambasade i konzulati.

    Uz izjavu, dokazu o državljanstvu druge zemlje i uplatu, osoba koja se odriče bh. državljanstva mora priložiti i: izvod iz matične knjige rođenih u Bosni i Hercegovini – rodni list, uvjerenje o državljanstvu BiH (ne starije od 6 mjeseci), vjenčani list (za osobe koje su u braku), presudu o razvodu braka (ako je osoba razvedena), ovjerenu kopiju pasoša BiH ili uvjerenje o neposjedovanju, te važeću ličnu kartu izdatu u BiH ili uvjerenje o neposjedovanju.

    Njemačka – obećana zemlja za mnoge u BiH

    Druga najveća bh. dijaspora živi u Njemačkoj, a ova zemlja će napraviti jednu veliku promjenu. Naime, dosada je u Njemačkoj bilo nemoguće imati dvojno državljanstvo, pa su se mnogi odlučili uzeti državljanstvo jedne od najmoćnijih zemalja Europske unije, te odreći se bosanskohercegovačkog.

    Međutim, 23. augusta je u parlamentu Njemačke (Bundestag) donesen novi zakon o državljanstvu, prema kojem će dvojno državljanstvo biti dozvoljeno. 

    Iako nije poznato kada će stupiti na snagu, ovaj zakon trebao bi dodatno smanjiti broj državljana BiH koji se odriču svog pasoša. 

    Od drugih za bh. građane popularnih destinacija koje ne dozvoljavaju dvojno državljanstvo, tu se ističu Holandija i Slovačka, dvije zemlje s većim brojem ljudi iz BiH.

    Radiosarajevo.ba

  • Tokom vikenda evidentirana 23 slučaja narušavanja javnog reda i mira

    Tokom vikenda evidentirana 23 slučaja narušavanja javnog reda i mira

    KRIMINALITET

    Tokom proteklog vikenda na području Srednjobosanskog kantona prijavljeno je 11 krivičnih djela.

    NAKNADNO RASVIJETLJENA KRIVIČNA DJELA

    Policijski službenici PS Jajce uspješno su rasvijetlili  krivično djelo „Krađe“, koje je prijavljeno u proteklom periodu na području općine Jajce.

    Naime, dana 11.10.2023.godine u PS Jajce je prijavljeno da je od strane NN počinioca ili više njih  izvršena krađa 13 gusanih rešetaka marke „Dakota EN 1433“ sa slivnog kanala, sa parking prostora firme u  mjestu Bage, općina Jajce.

    Operativnim radom na terenu policijski službenici PS Jajce su došli do saznanja da je osumnjičeni za izvršenje predmetog krivičnog djela M.T. rođen 1951.godine iz Dobretića.

    U saradnji sa nadležnim Kantonalnim tužilaštvom protiv osumnjičenog se poduzimaju zakonom propisane mjere i radnje.

    JAVNI RED I MIR

    Evidentirana su 23 slučaja narušavanja javnog reda i mira.

    SIGURNOST  SAOBRAĆAJA

    Evidentirane su 23 saobraćajne nezgode u kojima su 2 osobe zadobile teže, dok je 1 osoba zadobila lakše tjelesne povrede.

    Dana 28.10.2023.godine oko 11,15 sati u mjestu Oselište, općina Busovača dogodila se saobraćajna nezgoda u kojoj su učestvovali:

     

    • vozač J.S. rođen 1970.godine iz Sarajeva, koji je upravljao putničkim  motornim vozilom marke Isuzu i

     

    • vozač M.K. rođen 1968.godine iz Busovače, koji je upravljao teretnim motornim vozilom marke VW Transporter, koji je u ovoj nezgodi zadobio teže tjelesne povrede.

     

    Uviđajne radnje na licu mjesta saobraćajne nezgode izvršili su policijski službenici PS Busovača.

     

     

    Zbog različitih prekršaja iz oblasti saobraćaja uručeno je ukupno 549 prekršajnih naloga, od kojih je 115 naloga uručeno zbog prekršaja prekoračenja dozvoljene brzine, koji su evidentirani mobilnim i fiksnim radarima.

     

     

    Iz saobraćaja su zbog upravljanja vozilom pod dejstvom alkohola ili bez položenog vozačkog ispita isključena 42 vozača, od kojih je 8 vozača zadržano u policijskim stanicama do otriježnjenja zbog prisustva alkohola u organizmu preko 1,5 promila.

     

     

    Zbog neregistrovanosti ili tehničke neispravnosti iz saobraćaja je isključeno 9 vozila.

     

     

     

                                              URED KOMESARA

  • Oko 1.000 osoba u kostimu Spidermana nastoji oboriti svjetski rekord

    Oko 1.000 osoba u kostimu Spidermana nastoji oboriti svjetski rekord

    Stotine ljudi okupilo se u nedjelju u glavnom gradu Argentine Buenos Airesu u kostimima Spidermana kako bi oborili svjetski rekord po broju osoba odjevenih kao poznati Marvelov lik iz stripova na jednom javnom događaju.

    Oko 1.000 ljudi prisustvovalo je događaju koji je preko Instagrama organizovao argentinski influenser Uki Deane.

    Njegov cilj je bio da obori rekord iz Malezije gdje je u junu ove godine 685 ljudi bilo obučeno u kostim Spidermana.

    Spiderman ili Čovjek pauk je izmišljeni stripovski lik izdavačke kuće Marvel Comics. Stvorili su ga pisac Stan Lee i pisac-crtač Steve Ditko, a svoje prvo pojavljivanje je imao 1962. godine u stripu “Amazing Fantasy #15”.

    Anadolija

  • Sjećanje na jednog od najvećih sinova Bosne: Kapetan Hajro poginuo je na današnji dan

    Sjećanje na jednog od najvećih sinova Bosne: Kapetan Hajro poginuo je na današnji dan

    Na današnji dan prije 31 godinu Bosna i Hercegovina izgubila je jednog od najvećih sinova – Hajrudina Mešića, u narodu poznatijeg kao Kapetana Hajru.

    U javljanju za Radio Tuzla 1992. godine Mešić je kazao da se prijetnji ne plaši.

    “Svjestan sam da se borim za pravdu i učestvujem u ovom ratu gdje možemo ispasti samo kao pobjednici, a ne kao poraženi. Mi vodimo pravedni rat i mislim da je pravda na našoj strani. Mislim da ne možemo izgubiti.”

    “Poručio sam im da mi ne ubijamo kao što oni ubijaju. I tako ćemo sačuvati do kraja. Koji god bi vojnik postupio drugačije, ja bih ga odstranio iz jedinice, takvi mi ne trebaju”, poručio je Mešić.

    Komandant Prve teočanske brigade, brigadni general Hajrudin Mešić poginuo je 30. oktobra 1992. godine u Nezuku pokušavajući da sa Teočanskim lavovima probije koridor spasa prema napaćenom narodu Kamenice i dalje ka Srebrenici.

    Pogođen je gelerom u leđa i ubrzo preminuo.

    Saborci pričaju da je malo prije napada skinuo svoj pancirni prsluk i dao ga je jednom od saboraca. Kažu da je tada zavladala tama nad Teočakom jer je narod mislio da je sve gotovo. Hajro je bio, kažu saborci, “istinski bosanski sin, patriota i slavni komandant”.

    Tokom svog kratkog, ali uspješnog ratnog puta, Kapetan Hajro je obavljao niz visokih vojnih komandnih dužnosti, među kojima i komandant PL za sjeveroistočnu Bosnu, komandant TO Ugljevik-Teočak, komandant TO Zvornik i komandant Prve teočanske brigade.

    Dobitnik je najvišeg priznanja Zlatni ljiljan i policijskog odlikovanja “Medalje za hrabrost”. Posthumno je odlikovan Ordenom heroja oslobodilačkog rata i unaprijeđen u čin brigadnog generala.

    Radiosarajevo.ba

  • Porezna uprava FBiH: Poslodavci još ne prijavljuju značajan broj radnika

    Porezna uprava FBiH: Poslodavci još ne prijavljuju značajan broj radnika

    Kontrole koje provodi Porezna uprava Federacije Bosne i Hercegovine (PUFBiH) na području FBiH i dalje pokazuju da poslodavci još uvijek angažuju značajan broj radnika za obavljanje određenih poslova bez zasnivanja radnog odnosa. Analize izvršenih kontrola u ovoj  godini pokazuju da je broj neprijavljenih radnika koji se zatekne u trenutku inspekcijskog nadzora još uvijek značajan.

    Prema službenim evidencijama Porezne uprave, u osam mjeseci (januar- august) ove godine na području FBiH izvršeno je ukupno 3.616 kontrola u kojima je otkriveno 1.307 radnika s neriješenim radno-pravnim statusom (rad na crno), 269 objekata bez odobrenja za rad nadležnog organa, kao i 221 objekt bez fiskalnog uređaja, dok 1.276 poslovnih subjekata nije izdavalo račune.

    Zbog utvrđenih nepravilnosti, Porezna uprava je zapečatila 462 poslovna objekta. U izvršenim kontrolama, porezni inspektori su podnijeli 1.879 prekršajnih naloga s izrečenom novčanom kaznom u iznosu 5.708.896 KM.

    – Podsjećamo da je u zajedničkim i samostalnim akcijama koje su provodili kantonalni porezni uredi u periodu od 1. novembra 2015. do 31. augusta ove godine, ukupno izvršeno 39.219 kontrola u kojima je otkriveno 11.512 radnika sa neriješenim radno-pravnim statusom, te utvrđeno da 3.617 objekata radi bez odobrenja za rad, da 2.794 objekta nemaju instaliran fiskalni uređaj, a 11.129 ne evidentira promet putem fiskalnih uređaja – kažu u Poreznoj upravi FBiH.

    Zbog utvrđenih nepravilnosti, kako su dodali, inspektori Porezne uprave su zapečatili 6.496 poslovnih objekata, a kod 20.633 provedena inspekcijska nadzora izdati su prekršajni nalozi s izrečenim novčanim sankcijama u iznosu 52.244.121 KM.

    Najveći broj kontrola kada je riječ o općinama i gradovima izvršeno je u Sarajevu (u sve četiri gradske općine) s ukupno 5.913 kontrola, gdje su izrečene novčane kazne u iznosu 7,2 miliona KM, a potom u Mostaru gdje je izvršeno 2.723 kontrole s iznosom prekršajnih naloga od preko 3,76 miliona KM i Tuzli s ukupno 2.343 kontrole s iznosom prekršajnih naloga više od 3,46 miliona KM.

    Na osnovu analiza izvršenih kontrola, Porezna uprava je zaključila da bi s većim brojem inspektora i boljom tehničkom opremljenošću uspjela da efikasnije kontroliše rizična područja u kojim se javlja rad na crno, a broj utvrđenih neprijavljenih radnika bio bi znatno veći što bi se pozitivno odrazilo na broj zaposlenih i uopšte na naplatu javnih prihoda.

    – Da bi se rad na crno smanjio, neophodno je da svi kontrolni organi efikasno izvršavaju svoju funkciju, da se dogradi pravni okvir i da sudovi i tužilaštva, po prijavama koje podnose kontrolni organi, izriču brze i odgovarajuće kazne, kako bi one imale brži i veći preventivni učinak. Sankcija koja se brzo izriče i kad je manja ima veći učinak od veće sankcije koja se izriče nakon dužeg vremena.

    Zbog neblagovremenih i neadekvatnih kaznenih mjera dešava se da porezni obveznik koji je prekršio zakon u međuvremenu nastavi svoje poslovanje na drugi način tako da on na pravi način ne snosi posljedice za kršenje zakona. S druge strane, država treba da uspostavi takav sistem koji će poreznim obveznicima omogućiti da na bazi svoje ekonomske snage izvršavaju svoje obaveze, a kaznena politika treba da bude takva da obvezniku stvori veliki rizik i troškove ako ne bude poštovao zakon – navode iz PUFBiH.

    Odranije je poznato da su trgovina, ugostiteljstvo i građevinarstvo sektori u kojima je najzastupljenije zapošljavanje neprijavljenih radnika. U Poreznoj upravi Federacije BiH kažu da ne mogu izdvojiti jednu određenu djelatnost, jer je angažovanje neprijavljenih radnika prisutno u svim djelatnostima.

    Međutim, rezultati kontrola koje se provode u svim djelatnostima pokazali su da je angažovanje neprijavljenih radnika najviše prisutno kod poslodavaca u čijem se poslovanju pojavljuje gotovina, a koji obavljaju različite uslužne djelatnosti, djelatnost proizvodnje, građevine, itd.

    – Porezna uprava Federacije BiH ne može sama ovu pojavu suzbiti, a osim toga nije jedini organ nadležan za rješavanje problema rada na crno. Tu su i Federalna uprava za inspekcijske poslove i kantonalne uprave za inspekcijske poslove, koje imaju nadležnost za kontrolu rada na crno.

    Poseban problem za Poreznu upravu FBiH, koji uvijek ističemo, jeste nedovoljan broj zaposlenika koji predstavlja jedan od ograničavajućih faktora da se na pravi način i u punom kapacitetu suprotstavi suzbijanju rada na crno, ali i u poduzimanju drugih aktivnosti iz nadležnosti Uprave, zatim neadekvatna tehnička opremljenost kao i neodgovarajuća pravna rješenja – napomenuli su iz PUFBiH.

    Prema službenim evidencijama Porezne uprave Federacije BiH, zbog angažovanja neprijavljenih radnika u osam mjeseci (januar-august) ove godine shodno Zakonu o Poreznoj upravi FBiH i Zakonu o Jedinstvenom sistemu registracije, kontrole i naplate doprinosa poreznim obveznicima pravnim i fizičkim licima izdato je ukupno 745 prekršajnih naloga sa izrečenim novčanim kaznama u iznosu 1.335.560 KM, a u istom periodu 2022. godine izdata su 683 prekršajna naloga s izrečenim novčanim kaznama u ukupnom iznosu 1.089.100 KM.

    Po osnovu izrečenih novčanih kazni u tom periodu godine porezni obveznici, pravna i fizička lica, platili su 608.991,80 KM novčanih kazni, a u istom periodu 2022. godine platili su 496.460,80 KM novčanih kazni.

    Odlazak radne snage iz Federacije BiH, pa i onih koji su imali stalno radno mjesto, utiče jednim djelom na broj zaposlenih, jer dovodi do odjave zaposlenika iz Jedinstvenog sistema, te traženja novih zaposlenika i njihove prijave u Jedinstveni sistem. Inspekcijski nadzori koje svakodnevno provodi Porezna uprava imaju značajan uticaj na broj zaposlenih radnika. Naime, u periodu od 1. novembra 2015. godine do 31. augusta ove godine Porezna uprava FBiH je izvršila ukupno 39.219 brzih kontrola koje su imale značajan uticaj na broj novozaposlenih radnika.

    Direktni efekti izvršenih 39.219 inspekcijskih nadzora ogledaju se i u pečaćenju 6.496 poslovnih objekata, koji nisu otpečaćeni dok, 11.512 radnika na crno koji su zatečeni u tim objektima nisu prijavljeni u Jedinstveni sistem koji se nalazi u Poreznoj upravi.

    Pored toga, indirektni učinci su daleko veći, jer aktivnosti koje se u kontinuitetu provode, dovode do većeg broja prijava radnika. Indirektni učinak je značajno veći, jer se često događa da kad se na jednom području rade brze kontrole drugi obveznici zatvore objekte i sami odu prijaviti radnike. Također, veći broj kontrola Porezna uprava je javno najavljivala kako bi poreznim obveznicima dala priliku da sami prijave radnike, a istovremeno bi se na serverima i aplikacijama Porezne uprave pratilo kretanje prijava i odjava radnika.

    Prijavom radnici stiču prava koja nisu imali prije, a to su osnovna ljudska prava – pravo na zdravstvenu zaštitu i pravo da ostvare penziju.

    Fena/Faktor

  • Sufinasiranje prijevoza za donjovakufske srednjoškolce

    Sufinasiranje prijevoza za donjovakufske srednjoškolce

     

    Izvor: fb stranica SDP Donji Vakuf

    Za 165 sredonjoškolca iz Donjeg Vakufa na ime sufinansiranja troškova prevoza za školsku 2023/2024 godinu Federalno ministarstvo raseljenih osoba i izbjeglica na čijem je čalu Nerin Dizdar izdvojilo 82.000 KM.
    Preliminarnu listu možete pogledati putem sljedećeg linka:

    https://fmroi.gov.ba/preliminarna-rang-lista-po-javnom…/