Radio Donji Vakuf

Author: admin

  • Moameru Balihodžiću nagrada za autorsko stvaralaštvo u području ozbiljne muzike

    U sarajevskoj Vijećnici sinoć je  održana  dodjela godišnjih nagrada AMUS-a.

    Moameru Balihodžiću dodjeljena je  nagrada “Avdo Smailović”  za autorsko stvaralaštvo u području ozbiljne muzike za 2019. godinu.

    Moamer Balihodžić rođen je 1983. u Jajcu. Osnovno muzičko obrazovanje stekao je u muzičkoj školi u Bugojnu. Obrazovanje je nastavio u Srednjoj muzičkoj školi u Zenici. Završio je dva smjera: muzičar općeg smjera i muzičar instrumentalist – harmonika. Kao harmonikaš ostvario je zapažene rezultate i osvojio mnoge nagrade. Muzičku akademiju završio je u Sarajevu također na dva odsjeka. Diplomirao je na odsjeku za muzičku teoriju i pedagogiju, a studij kompozicije je završio i diplomirao u klasi prof. dr. Dine Rešidbegovića. Komponovanje je usavršavao kod istaknutih profesora, a istakao se i kao dirigent za šta je dobio određena priznanja. Bavi se pedagoškim radom. Zaposlen je u Osnovnoj muzičkoj školi Mladen Pozajić u Sarajevu.

    Nagrade su dobili:

    Moamer Balihodžić, Dino Rešidbegović, Goran Bregović, Lana Paćuka, Tamara Karača Beljak, Mirko Šenkovski-Geronimo, Letu Štuke, Aldin Kurić Al’Dino, Emir Mejremić, Damir Galijašević, Edin Dervišhalidović/Dino Merlin, Dražen Kosorić, Džemaludin Latić, Hor Pontanima, Fatima Hadžić, Zlatan Fazlić Fazla, Elvidin Edo Krilić, Almir Hukelić Aka, Sead Lipovača Zele, Helem Nejse, Alma Švrakić. Nagradu za životno djelo za 2018. godinu dobio je Husein Kurtagić (posthumno), te nagradu za životno djelo za 2019. godinu Ljubica Berak.

    izvor: hayat.ba

  • Rang lista kandidata za stručno osposobljavanje u kantonalnim organima u 2020

    Komisija za prijem lica za stručno ospobljavanje bez zasnivanja radnog odnosa Vlade SBK, razmotrila je prijave za konkurs te sačinila listu kandidata koji ispunjavaju uslove po objavljenjom konkursu, a za koji je Vlada SBK na današnjoj sjednici donijela Odluku o prijemu:

    LISTA_PRIMLJENIH_OSOBA_ZA_STRUČNO_OSPOSOBLJAVANJE_-_2020

    Komisija za prijem lica za stručno ospobljavanje bez zasnivanja radnog odnosa Vlade SBK, razmotrila je prijave za konkurs te sačinila listu kandidata koji ne ispunjavaju uslove po objavljenjom konkursu

    LISTA_OSOBA_KOJE_NE_ISPUNJAVAJU_UVJETE_-_2020

    izvor: novum.ba

  • Vukovi su emotivni kao mi: Mogu da dožive i radost i tugu, koriste i rep da bi se izrazili

    Vukovi su emotivni kao mi: Mogu da dožive i radost i tugu, koriste i rep da bi se izrazili

    Ljudi imaju mnogo toga zajedničkog sa vukovima, kojotima, crvenim lisicama i domaćim psima. Ove životinje mogu da dožive emocije poput radosti i tuge. To je zaključak koji je donio Mark Bekof (Marc Bekoff) poslije nekoliko godina proučavanja ovih životinja, prenosi The Dodo.

    U svojoj knjizi “Emocionalni životi životinja” Bekof govori da, iako životinje mogu da dožive emocije koje ljudi ne razumiju, možemo razumjeti mnoga druga njihova osjećanja. Posmatranje je ključ razumijevanja. Bekof je primijetio da vukovi pokazuju veliki broj facijalnih ekspresija koje koriste kako bi drugima saopštili svoja emocionalna stanja. Vuk koristi i svoj rep kako bi se izrazio, mnogo više nego što to rade psi i kojoti.

    Takav govor tijela je autoru otkrio tugu koju je čopor vukova osjetio nakon gubitka ženke. Objasnio je da su ove životinje nakon uginuća ženke izgubile svoj duh i osjećaj razigranosti. Nisu više zavijali kao grupa, nego su pjevali sami, polako i ožalošćeno. Način na koji su držali glavu i rep kada su stigli na mjesto gdje je puma ubila članicu njihovog čopora, mnogo govori o njihovom emocionalnom stanju.

    – Ako vukovi i kojoti osjete emocije koje osjete i ljudi, mogu li oni takođe postati mentalno sputani? Kako postoje autistični ljudi, vjerovatno postoje i životinje koje pate od nečega što se može nazvati autizamom kod životinja. Kod pasa je ustanovljeno nekoliko psiholoških poremećaja, pa ne postoji razlog zašto ovo ne bi važilo za njihove divlje rođake – navodi Bekof.

    Autor tvrdi da postoji čast među zverima. Nakon dugogodišnjeg posmatranja mesoždera, uključujući vukove, kojote, crvene lisice i domaće pse, on smatra da možemo sa sigurnošću da kažemo da su neke životinje moralna bića.

    Ako povjerujemo da životinje mogu da dožive emocije poput tuge, da mogu biti mentalno sputani i da mogu da budu moralna bića, onda moramo preduzeti određene akcije koje će parirati našim vjerovanjima.

    On ljudima koji vrše invazivne eksperimente nad životinjama i ljudima koji rade na fabričkim farmama uvijek postavi pitanje “Da li bi to uradili svom psu?”. Berkof tvrdi da neke ljude iznenadi ovo pitanje, ali da je ono veoma važno.

    Jednom kada prihvatimo da životinje poput vukova i kojota vode emocionalni život, moći ćemo da se povežemo se s njima na drugačiji način. Moramo da tretiramo druga živa bića sa poštovanjem, uvažavanjem, saosjećanjem i ljubavlju. Uvijek možemo da učinimo više za životinje, njihove emocije bi trebalo da nam pokažu šta im je potrebno, zato je bitno da naučimo da ih razlikujemo.

    izvor: noob.ba

     

  • Servisne informacije iz “Gradine”

    Obzirom da su padavine/poledica spriječile kamion-“smećara’ u odvozu smeća iz MZ Prusac u dijelu navedene MZ, taj dio će se pokrivati vanredno – nakon što vremenski uslovi to omoguće.
    Naseljena mjesta koja danas nisu pokrivena odvozom:Tepeđik, Musala, Čaršija, Brdo i Pašalići.

    Zahvaljujemo na razumijevanju! – JKP “Gradina”

  • Godišnja konferencija Mreže omladinskih banaka „MOBA 2020“.

    U petak 7.februara  počinje Godišnja konferencija Mreže Omladinskih banaka „MOBA 2020“. Tokom 3 dana 250 mladih iz 43 grada/općine/opštine će sticati nove vještine i znanja za pokretanje pozitivnih promjena u lokalnim zajednicama kroz svoj angažman u Odborima Omladinskih banaka. Ekipa Omladinske banke Donji Vakuf   je spremna za nove pobjede i provela je radni sastanak sa predsjedavajućim Općinskog vijeća Donji Vakuf, Naserom Rujancem.

  • Sprečavanje poledice na trotoarima

    Zaposlenici JKP”Gradina” Donji Vakuf od ranih jutarnjih sati vrše ručno posipanje pješačkih staza i trotoara u centru grada industrijskom soli/frakcijom, kako bi pješacima omogućili neometanu komunikaciju.

  • Dalmaciju pogodilo veliko nevrijeme, poginula jedna osoba

    Jedna od najjačih bura u posljednje vrijeme puhala je u Dalmaciji tokom jučerašnjeg dana. Olujni vjetar, koji je dostizao brzinu i do 217 kilometara na sat, pričinio je veliku materijalnu štetu, a jedna osoba je i poginula.

    Naime, 63-godišnjakinja je poginula dok je na tavanu pokušavala popraviti porušene crepove te je izgubila ravnotežu i pala, potvrdio je za HRT portparol Policijske uprave osječko-baranjske Zoran Kon.

    Zbog vjetra nema otvorene ceste za teretna vozila i autobuse iz smjera unutrašnjosti prema Dalmaciji i obrnuto, saopćio je jutros Hrvatski autoklub (HAK).

    Zbog popunjenih odmorišta na autocesti A1 iz HAK-a mole vozače teretnih vozila i autobusa da ne kreću na put ili da se isključe iz saobraćaja na prvom slobodnom odmaralištu. U prekidu su pojedine trajektne, katamaranske i brodske linije.

  • Novum saznaje: Vlada SBK donijela odluku da svi volonteri koji ispunjavaju uslove budu primljeni

    Na sjednici Vlade SBK, koja se održava u Travniku, donesena je odluka o  utvrđivanju Liste volontera u kantonalnim organima uprave za 2020. godinu.

    Kako saznajemo, svi volonteri koji su se projavili na javni poziv a koji ispunjavaju uslove su primljeni na stručno osposobljavanje, bez zasnivanja radnog odnosa, u kantonalne organe uprave.

    Tako će ove godine usavršavanje obavljati 369 volontera iz jedanaest općina Srednjobosanskog kantona.

    Prema našim saznanjima, osim ovih 369 bilo je prijavljeno još 115 osoba koje ne ispunjavaju uslove za prijem. – piše Novum.ba.

    Prema evidenciji Bugojno će ove godine imati 74 volontera, Busovača 19, Donji Vakuf 36, Fojnica 21, Gornji Vakuf 27, Jajce 12, Kiseljak 23, Kreševo 7, Novi Travnik 31, Travnik 78 i Vitez 41.

  • Na današnji dan rođen Bob Marley

    Bob Marley, jedan od najintrigantnijih gmuzičara 20. stoljeća, još je za života zahvaljujući svojoj karizmi, glazbi i političkom angažmanu postao simbolom svih marginaliziranih, obojenih, potlačenih i obespravljenih. Njegova je reggae glazba prešla granice Jamajke i otvorila vrata world musicu.

    Robert Nesta Marley rodio se 6. veljače 1945. u brdskom selu Nine Mile na sjeveru Jamajke. Majka mu je bila mlada mještanka, a otac britanski časnik, koji je umro kada mu je bilo 10 godina. Do sredine 60- ih Marley s majkom živi u Trenchtownu, prigradskom slumu Kingstona, kada se počinje zanimati za glazbu. Postaje član niza pop sastava, a s Teenagersima, pa Wailersima, redovito dospijeva na prva mjesta jamajčanske top-liste.

    Kada je Haile Sellasie posjetio Jamajku tada Bob i ostatak Wailersa prihvaćaju rastafarijansku vjeru. Suradnja s londonskim producentom Chrisom Blackwellom pokazala se kao pun pogodak, a Wailersima je osigurala planetarnu slavu. Marley pušta dreadlockse, pjeva o Sionu, Etiopiji, egzodusu i Afici, koja tih godina gori u revolucijama i borbi protiv kolonijalizma.

    Kao veliki ljubitelj žena, marihuane, rastafarijanske svete biljke, i nogometa, Marley se s gomilom pratilaca, muzičara i ljubavnica seli u ulicu Hope broj 56, koja postaje hram reggaea. Nezaboravnim albumima Rastaman Vibration, Exodus, Kaya, Babylon by the Bus, Survivor, Uprising i drugima, neumorno odašilje poruke ljubavi i mira.

    Tijekom velikih političkih nemira na Jamajci, Marley je pomirio sukobljene političke strane, iako je dva dana prije na njega izvršen atentat. Nakon ozljede nožnog prsta tijekom nogometne utakmice, otkriveno je da Marley ima melanom. Kako nije dao da mu amputiraju stopalo, jer za rastafarijance je tijelo hram, rak zahvaća cijeli organizam. Ali on i dalje održava koncerte i do posljednjeg daha širi poruku ljubavi i mira. Umro je 1981. u 36 godini i pokopan je u rodnom mjestu.

    Moja jedina ambicija je da vidim kako cjelokupan ljudski rod živi zajedno. Crni, bijeli i žuti – zajedno. I to je sve.

    izvor: drukciji.ba

  • Zenički taksista besplatno prevozi djecu s posebnim potrebama

    Zenički taksista besplatno prevozi djecu s posebnim potrebama

    Ovaj humani Zeničanin otac je dječaka koji ne može niti hodati, niti pričati i stopostotni je invalid.

    Po rođenju, uslijed nedostatka kisika u mozgu biva hospitaliziran 65 dana. U šestom mjesecu svog života dobija i poremećaj štitne žlijezde te ima strabizam očiju i hipotoniju mišičnog tkiva. Danin je dječak koji nažalost posjeduje gen Mcdermid sindrom i jedan je od rijetkih s ovim genom.

    Svjestan te činjenice i želeći što više vremena provesti sa svojim sinom, Rusmir je teška srca napustio posao u firmi za proizvodnju namještaja te se okrenuo taksiranju.

    Zenički ragbisti za DaninaZenički ragbisti za Danina

    “Čitav taj period koji je iza mene u bivšoj firmi je i više nego fer odnos s poslodavcem. Izlazili su mi u susret bezbrojno mnogo puta i jednostavno na tome sam im do kraja života zahvalan. Međutim, kako čovjek u poslu koji radi mora imati i odgovornost, vidio sam da ne mogu više tako zbog čega sam teška srca i veoma emotivno napustio tu firmu kako bi, kada mi je volja i potreba, bio sa svojim Daninom”, govori Rusmir.

    S obzirom na to da živi u zajednici s roditeljima koji su velika podrška njemu i njegovoj supruzi, ali i Daninu, ipak je odlučio nešto raditi. Onaj posao koji će mu omogućiti fleksibilno vrijeme.

    “Kao profesionalni vozač odmah sam kao prvu opciju izabrao taksiranje. Odlučio sam se za ovo jer imam slobodno vrijeme kada poželim, ali i da pomognem roditeljima i djeci s posebnim potrebama kojima je potreban prijevoz. Tako, sada svojim vozilom bez ikakve naknade, u bilo koje doba i noći, na raspolaganju sam toj djeci i njihovim roditeljima. Mnogi su pedantni s vozilom, ali ja znam šta je imati dijete s posebnim potrebama i meni to nije problem”, izjavio je naš sagovornik te dodao da je u dva dana koliko se piše o njemu u medijima primio desetine poziva gdje mu se ljudi zahvaljuju na potezu, a bilo je i onih koji su u suzama pohvaljivali njegovu odluku.

    Rusmir je kazao i da novac nije bitan, da niko sa sobom novac neće ponijeti u zemlju, ali da je dobro djelo uvijek vrednije od svega. Prisjetio se i trenutaka kada je i sam trebao taxi prijevoz s Daninom.

    “Koristili smo usluge taksija u Zenici kada smo trebali Danina voziti na kontrole i preglede. Zadovoljan sam i presretan što su kolege uvijek imale razumijevanja i znali pripomoći da Daninova kolica spremimo u gepek. Danas sam i ja jedan od njih, a svima kojima je potreban prijevoz djece s posebnim potrebama u Zenici i okolini poručujem da me nazovu”, zaključio je Rusmir u razgovoru za Klix.ba.

    Neizmjerno je zahvalan i braći Petrović, Andriji i Ivanu, koji su bili uz njega u teškim trenucima, organizovali humanitarne akcije za Danina, ali i drugu djecu. Zahvale je uputio i vlasnicima brojih ugostiteljskih objekata koji su dopustili da kutije za Danina budu u njima, ali i koji su pružili svoju pomoć u prevazilaženju teških životnih trenutaka.

    Armin Zilić (Foto: Klix.ba)Armin Zilić (Foto: Klix.ba)

    Vidjevši čin Rusmira Ljutvijevića, Zeničanin Armin Zilić, koji je ujedno i vlasnik firme za šlepanje vozila, odlučio je svoje usluge ponuditi svim roditeljima djece s posebnim potrebama.

    “Kada sam vidio čin sugrađanina Ljutvijevića jednostavno odlučio sam svoje usluge ponuditi roditeljima te djece i smatram da je to najmanje što ja mogu kao pojedinac”, govori Zilić koji je svoje usluge mnogo puta pružao bez naknade tokom poplava i drugih elementarnih nepogoda na području srednje Bosne.

    Foto: Klix.baFoto: Klix.ba

    Zeničani su ove humane činove svojih sugrađana dočekali s velikim oduševljenjem, a čestitke i želje za životnim uspjesima stižu iz cijele Bosne i Hercegovine.

    izvor: klix.ba