Author: admin

Dan zaljubljenih postoji više od 1.500 godina, ali prema nekim poganskim tradicijama praznici “ljubavi” bili su popularni i u ranijim razdobljima.

U starom Rimu, 15. februara slavio se blagdan obilja. Zvali su ga Lupercalia. Djevojke bi pisale ljubavna pisma koja su se stavljala u golemu urnu. Muškarci bi zatim nasumično izvukli pisma i započeli druženje s djevojkama koje su ih napisale.

Stari Grci ovaj su blagdan zvali Panurgy. Igrali bi zabavne ritualne igre u čast boga Pana, zaštitnika stada, šuma, polja i njihove plodnosti. Prema drevnom mitu, Pan je bio veseli momak, koji je obožavao provoditi vrijeme u šumi svirajući flautu i pokušavajući zavesti lokalne nimfe svojim velikim kopitima.

Što se tiče modernijih korijena ovog blagdana, postoje mnoge legende povezane s imenom svetog Valentina, navodi Brain Berries.

Za svetog Valentina najpopularnija je priča o kršćanskom propovjedniku koji je 269. godine vjenčao rimske legionare s njihovim voljenim ženama uprkos tome što je bilo zabranjeno i kažnjivo smrću. Naime, kako bi sačuvao vojni moral, car je proglasio zakon s kojim zabranjuje legionarima da se vjenčaju jer je vjerovao da će oženjeni muškarac prije razmišljati o svojoj ženi i porodici, nego o carstvu i borbi.

Sveti Valentin razumio je nevolju ratnika i pokušavao im je pomoći na sve moguće načine. Mirio je posvađane, pisao ljubavna pisma umjesto njih, darivao cvijeće mladim ženama i provodio tajna vjenčanja za vojnike.

Kada je Klaudije II. saznao za to, naredio je da se svećenik zatvori i ubrzo zatim pogubi.

Prema legendi, dok je Valentin još bio u svojoj ćeliji, slijepa kćerka od zatvorskog čuvara zaljubila se u njega. Valentin, koji je dao zavjet na celibat, nije joj mogao uzvratiti osjećaje. Ipak, prije pogubljenja, 13. februara, napisao joj je dirljivo pismo, u kojem je priznao svoje istinske osjećaje. Djevojka je primila pismo tek nakon pogubljenja i ako je vjerovati legendi, riječi ljubavi koje su joj čitali drugi dovele su do izlječenja njene sljepoće.

Tako je nastala tradicija pisanja ljubavnih pisama baš na 14. februar.

Pola milijona vrsta insekata pod prijetnjom su od izumiranja, a njihov bi nestanak za čovječanstvo bio katastrofalan, upozorili su znanstvenici.

“Situacija s nestankom insekata jako zabrinjava”, rekao je Pedro Cardoso, biolog u finskom prirodoslovnom muzeju i glavni autor studije objavljene u časopisu Conservation Biology.

“A ono što mi znamo samo je vrh ledenog brijega”, kazao je.

Nestanak insekata koji lete, gmižu, skakuću i hodaju po vodi mogao bi dovesti do masovnog istrebljenja, šestog u posljednjih pola milijarde godina.

Zadnje takvo dogodilo se prije 66 milijona godina kada su zbog udara golemog asteroida izumrli dinosauri i većina drugih oblika života. Ovaj put krivac je čovjek.

“Ljudska aktivnost odgovorna je za pad broja gotovo svih vrsta insekata”, naglašava Cardoso. Nestajanje i degradacija njihova staništa i onečišćenje, naročito insekticidima, glavni su uzroci. Usto, više od dvije hiljade vrsta insekata dio su ljudske prehrane, a i klimatske promjene uzimaju danak.

Pad broja leptira, pčela, osa, muha, cvrčaka, vilinskih konjica i mrava ima puno dalekoseženije posljedice od njihova eventualnog nestanka.

“Njihovim izumrćem, gubimo mnogo više od vrsta”, napominje Cardoso. “Mnoge vrste insekata vitalni su pružatelji usluga koje se ne mogu nadomjestiti”, uključujući oprašivanje, razmjenu nutrijenata i sprečavanje zaraza.

Te “usluge ekosustavu” godišnje vrijede 57 milijardi dolara samo u Sjedinjenim Državama, pokazalo je ranije istraživanje.

Globalno, usjevi koji zahtijevaju oprašivanje imaju ekonomsku vrijednost između 235 i 577 milijardi dolara svake godine, podaci su UN-ova panela o bioraznolikosti (IPBES). O insektima ovisi preživljavanje brojnih životinjskih vrsta.

Primjerice, oštar pad broja ptica u Europi i Sjedinjenim Državama povezuje se s padom broja insekata  zbog upotrebe pesticida. Naučnici  procjenjuju da na svijetu postoji 5,5 milijuna vrsta insekata, no samo ih je petina identificirana i imenovana.

Pet do deset posto svih vrsta insekata izumrlo je otkako je industrijsko doba ‘ubacilo u višu brzinu’ prije dvjestotinjak godina.

federalna.ba/Hina