Prolazeći gradom, na putu ka posve drugom novinarskom zadatku, novinari Radio Olova, kako navode, nisu mogli ne zabilježiti lijepu sliku koja na najljepši način potvrđuje onu osnovnu misiju policijskog zanimanja – biti u službi građana.
Naime, kako su naveli, prvo su pogledom, a onda objektivom, pratili policajca koji pomagao starom sugrađaninu, noseći njegovu kesu sa namirnicama do njegovog stana.
Nakon što su ih upitali za fotografiju, obojica su kazali da nemaju ništa protiv.
– Ovo se ne radi zbog slikanja, dobacio je policajac Meho Kamenjašević.
– Ovo je nešto što se donosi iz kućnog odgoja, dodao je stari advokat i hadžija Fadil Hadrović.
Postupak policajca izazvao je buru oduševljenja njihovih sugrađana. Oni su u komentarima na ovu objavu naveli “da se imaju mladi policajci na koga ugledati”, da je policajac vazda nasmijan, veseo, ljubazan, pa i to da takvima i kaznu kaznu plaćaš nije teško”…
Ministarstvo prometa i komunikacija FBiH dostavilo je Predstavničkom domu Parlamenta FBiH podatke o mjesečnim neto plaćama direktora BH Telecoma, HT-a Mostar, Hrvatske pošte Mostar, zatim Bh. pošte Sarajevo, Autocesta FBiH, Cesta FBiH, kao i javnih preduzeća Ceste Mostar, Sarajevoputevi, Međunarodnog aerodroma Sarajevo i Željeznica FBiH.
Također, dostavljeni su i podaci o primanjima upravnih i nadzornih odbora ovih javnih preduzeća koje su u ingerenciji Ministarstva prometa i komunikacija FBiH, a na osnovu zastupničkog pitanja zastupnice Ajle Milišić-Pepić.
Prema informacijama iz akta kojeg potpisuje ministrica Andrija Katić, mjesečna neto plaća direktora BH Telecoma (Amel Kovačević), Autocesta FBiH (Denis Lasić), JP Aerodroma Sarajevo (Alan Bajić), kao Željeznica FBiH (Enis Džafić) u proteklom mjesecu iznosila je 6.287 KM.
Plata je rezultat množenja koeficijenta koji za ove direktore iznosi 5 kao i prosječne isplaćene neto plaće za septembar u iznosu od 1.257 KM. Ovi direktori imaju ujedno i najviši koeficijent, a to je 5.
Na ranglisti plaća odmah ispod njih su direktor HT-a Mostar (Goran Kraljević), BH Pošte (Mirsad Mujić), Ceste Federacije (Ljubo Pravdić). Koeficijent za izračun njihove plaće iznosi 4,9 tako da njihova neto plaća iznosi 6.159 KM.
Potrebno je napomenuti da ovo nisu konačni iznosi mjesečnih primanja za navedene direktore. Na ove iznose treba još dodati iznose za ostvareni staž, paušal, naknade… Također, i članoviUprave Aerodroma Sarajevo (Elvedin Negić i Samra Pehilj) imaju koeficijent 4,9 odnosno neto plaću od 6.159 KM.
Kako navodi Fokus, sljedeći na ranglisti plaća su članovi Uprave BH Telecoma (Erdal Ismalagić, Damir Čaušević, Muamer Durić, Anisa Lojo-Bajrić, Saša Palinić i Semir Ibrahimović) i to s koeficijentom od 4,75. Tako njihova mjesečna neto plaća iznosi 5.970 KM.
Direktor Hrvatske pošte Mostar (Mate Rupčić) s koeficijentom od 4,6 ima mjesečnu neto plaću od 5.782 KM. Nešto veću plaću od njega imaju članovi uprave Autocesta FBiH (Kristijan Milas, Asmir Dževlan, Mirko Rogić, Mirnesa Agić) i to u neto mjesečnom iznosu od 5.907 KM. Direktori Cesta Mostar i Sarajevoputeva mjesečno u neto iznosu primaju 5.656 KM odnosno 5.405 KM.
Kada je riječ o članovima nadzornih odbora navedenih javnih preduzeća, njihove mjesečne naknade utvrđene su u iznosu od 90 ili 80 posto od utvrđene mjesečne neto plaće ostvarene u Federaciji BiH.
Nizom prigodnih manifestacija u Republici Turskoj danas se obilježava Dan sjećanja na Ataturka, odnosno 85. godišnjica njegove smrti, a centralna manifestacija održana je u kompleksu Anitkabir, mauzoleju velikog vojskovođe, osnivača i prvog predsjednika Republike Turske Mustafe Kemala Ataturka.
Komemoraciji u Anitkabiru prisustvovao je i turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan koji je predvodio državnu delegaciju na polaganju cvijeća i intoniranju nacionalne himne uz zastave spuštene na pola koplja.
Erdogan je u knjigu sjećanja u Anitkabiru napisao da nijedna sila ne može spriječiti uspon zemlje i implementaciju vizije Stoljeća Turkiye.
– Na 85. godišnjicu Vaše smrti, dragi Ataturk, još jednom se s poštovanjem prisjećamo Vaše cijenjene ličnosti, Vaših saboraca, herojskih šehida koji su pali za našu naciju i veterana koji su prolili krv za iste ideale – naveo je Erdogan.
Ističući da Republika Turska ove godine obilježava stotu godišnjicu osnivanja, Erdogan je naveo da nastavljaju s velikom predanošću graditi zemlju.
On je dodao da nastavljaju da uzdižu Republiku Tursku, koja je nada potlačenih, podrška siročadima i ponos njenih građana, na svakom području.
Šef Direkcije za komunikacije Predsjedništva Turske Fahrettin Altun također je objavio poruku na društvenoj mreži X povodom 85. godišnjice Ataturkove smrti.
– Povodom 85. godišnjice od smrti vrhovnog komandanta nacionalne borbe, osnivača naše Republike Gazi Mustafe Kemala Ataturka, odajemo mu počast i sjećamo ga se sa milošću i zahvalnošću. Izražavam zahvalnost za sve naše heroje naše domovine – naveo je Altun.
Turski ministar vanjskih poslova Hakan Fidan također je s poštovanjem komemorirao Ataturka na 85. godišnjicu njegove smrti.
– Ponavljam našu odlučnost da kroz našu nacionalnu vanjsku politiku jačamo suverenitet i nezavisnost naše zemlje. S milošću i zahvalnošću se sjećam svih heroja našeg oslobodilačkog rata, posebno Gazi Mustafe Kemala – naveo je Fidan.
Kao što je uobičajeno svakog 10. novembra, svakodnevni život u Republici Turskoj je stao jutros u 9.05 po lokalnom vremenu, a sirene su obilježile tačan trenutak Ataturkove smrti i početak dvominutne šutnje.
Inače, 10. novembar, Dan sjećanja na Ataturka, danas se prigodnim programima obilježava i u diplomatskim predstavništvima Turske širom svijeta.
Ataturk je rođen 1881. godine u grčkom Solunu, dijelu tadašnjeg Osmanskog carstva. Vojnu slavu stekao je predvodeći turske borce u bitki na Canakkaleu.
Nakon raspada Osmanskog carstva po završetku Prvog svjetskog rata, Ataturk je predvodio tursku vojsku u ratu za nezavisnost. Kao osnivač i predsjednik Republike Turske, zemlju je transformirao u modernu, sekularnu i prozapadnu državu. Umro je na današnji dan u Istanbulu u 57. godini.
U subotu 11.11.2023., oblačno vrijeme sa kišom i lokalnim pljuskovima. Na planinama je moguć slab snijeg. Vjetar slab do umjeren u Bosni zapadnu i sjeverozapadni, a u Hercegovini, uglavnom, jugozapadni. Jutarnja temperatura zraka od 4 do 10, na jugu do 12, a dnevna od 6 do 12, na jugu do 14 °C.
U nedjelju 12.11.2023., jutro u Hercegovini i zapadnim područjima Bosne pretežno oblačno. U ostatku zemlje sunčano, uz postepeno naoblačenje. Povremeno slaba kiša ili lokalni pljuskovi su mogući u Hercegovini i zapadnim područjima Bosne. Tokom noći slabe padavine se očekuju i u dijelovima centralne i istočne Bosne. Vjetar slab promjenljivog smjera. Jutarnja temperatura zraka od 0 do 6, na jugu do 8, a dnevna od 6 do 12, na jugu do 15 °C.
U ponedjeljak 13.11.2023., jutro pretežno sunčano, uz postepeno naoblačenje tokom dana. U Bosni po kotlinama i uz riječne tokove magla. Vjetar slab južni i jugozapadni. Jutarnja temperatura zraka od 1 do 6, na jugu do 8, a dnevna od 10 do 16 °C.
U utorak 14.11.2023., umjereno do pretežno oblačno vrijeme. Poslije podne i tokom noći kiša i lokalni pljuskovi u većem dijelu zemlje. Vjetar slab do umjeren, povremeno sa jakim udarima, uglavnom, zapadni i jugozapadni. Jutarnja temperatura zraka od 6 do 12, na jugu i sjeveru zemlje do 14, a dnevna od 12 do 18, u sjevernim područjima Bosne do 21 °C, navodi se u prognozi Federalnog hidrometeorološkog zavoda.
Federalno ministarstvo rada i socijalne politike u mjesecu oktobru obradilo je ukupno 11.223 novih rješenja za sticanje prava na dječiji dodatak, od čega su 8.296 korisnici koji su obnovili svoje zahtjeve za dječiji dodatak, a 2.927 su rješenja koja su donešena na osnovu prvi put podnešenih zahtjeva za ostvarivanje ovog prava.
U skladu sa navedenim, za mjesec oktobar na isplati je 51.298 pravosnažnih rješenja u ukupnom iznosu od 7.779.711,69 KM.
“Nalozi za isplatu uneseni su, a Federalno ministarstvo finansija će, shodno dogovoru, naloge za isplatu pustiti 15. novembra, što će biti ustaljeni termin puštanja naloga za dječiji dodatak iz Federacije za svaki sljedeći mjesec”, najavio je federalni ministar rada i socijalne politike Adnan Delić.
Podsjećamo, sve isplate koje idu iz Federalnog ministarstva rada i socijalne politike sada imaju svoje ustaljene termine isplate, tako da naknade za civilne žrtve rata, neratne invalide i naknade roditeljima njegovateljima svaki mjesec su na isplati već od 10. u mjesecu, dok je dječiji dodatak na isplati svakog 15. u mjesecu.
Slučajevi trovanja pićem i spaljivanja želuca i jednjaka potresaju susjednu Hrvatsku. Nakon Rijeke, Zagreba i Varaždina novi slučajevi trovanja nakon konzumacije gaziranih pića zabilježeni su u Splitu i Karlovcu. Skoro svi slučajevi se dovode u vezu s pićem „Romerquelle Emotion Blueberry Pomegranate“ 330 ml proizvođača „Coca-Cola“.
Ta kompanija je potvrdila da povlači dvije ograničene serije tog pića, ali i jednu „Coca-Cola Originale Taste“ od pola litra u plastičnoj ambalaži. To im je naloženo i od tamošnjeg Državnog inspektorata.
Bez nalaza
Iz Agencije za sigurnost hrane BiH su zbog mjera predostrožnosti naložili inspekcijski nadzor. Kako su nam jučer kazali iz Federalne uprave za inspekcijske poslove (FUZIP), odmah su u vezi sa zahtjevom Agencije za pojačanim mjerama kontrole prilikom uvoza i plasiranja proizvoda „Romerquelle Emotion Blueberry Pomegranate” 330 ml na unutrašnjem tržištu, putem Sektora granične inspekcije i Federalnog zdravstvenog inspektorata, počeli poduzimati mjere pojačanog nadzora nad prometovanjem tih proizvoda u unutrašnjem i prekograničnom prometu roba.
Naglasili su da Agencija nije obaviještena putem EU RASFF sistema o distribuciji navedenih proizvoda u našu zemlju. Također, prema očitovanju “Coca-Cola BH” Sarajevo dostavljenom Agenciji, proizvod robne marke „Romerquelle“ se ne uvozi niti stavlja u promet na teritoriji BiH.
Misteriozni slučajevi trovanja pićima „Coca-Cole“ u Hrvatskoj i dalje imaju niz neodgovorenih pitanja, no svi stručnjaci upozoravaju na jedno – voda ne spaljuje jednjak, ne pijte gazirana pića!
Prof. dr. Sejit Bobar, vještak hemijske struke, kazao nam je da je bez nalaza vrlo teško reći kako je došlo do kontaminacije spornih napitaka. Brojni su faktori, rekao je, koji mogu dovesti do toga, od samog procesa proizvodnje, skladištenja, transporta i slično, te je potrebno što prije uzeti uzorke i napraviti analize.
Karamehić: Vodite računa. Facebook
Prof. dr. Jasenko Karamehić, imunolog i toksikolog, upozorio je građane BiH na to da su gazirana pića, uopće, nezdrava. To su pića, naglasio je, koja oštećuju organizam.
– Imaju jako puno ugljenih hidrata, puni su šećera, oštećuju jetru i najbolje ih je izbjegavati. Naši nadležni bi svakako trebali reagirati u smislu biološko-hemijske kontrole, utvrditi ima li uvoza iz Hrvatske, odnosno ima li tih pića u prodaji kod nas – rekao je prof. dr. Karamehić.
Obratiti pažnju
Građanima je posebno savjetovao da obrate pažnju i na kupovinu flaširane vode.
– Mi smo jedna od rijetkih zemalja kojima je priroda dala obilje pitke vode. I stoga bih preporučio svima da piju komunalnu vodu – naglasio je prof. dr. Karamehić.
Podić: Zataškane informacije. Facebook
Na to je ukazao i Anes Podić, predstavnik Udruženja „Eko-akcija“, te podsjetio na to kako su s lakoćom zataškane informacije o lošem kvalitetu flaširane vode tokom prošle godine.
Niže cijene u BiH
U Hrvatskoj su s polica trgovina povučena pića “Coca-Cole Original taste” u PET ambalaži od 0,5 l i “Romerquelle Emotion Blueberry Pomegranate” 330 ml u staklenoj ambalaži.
Ekipa „Avaza“ provjerila je kakav je slučaj u našim trgovinama. Proizvodi se i dalje nalaze na policama, ali su na akciji i prodaju se po nižim cijenama.
Članovi Predsjedništva Bosne i Hercegovine učestvovaće na Šestom pariškom forumu mira koji počinje danas u Parizu. Mirovni forum u glavnom gradu Francuske posvećen je traženju efikasnih odgovora na najhitnije svjetske izazove, poput rata u Ukrajini i sukoba između Izraela i Hamasa na Bliskom istoku.
Forum pod nazivom “Traženje zajedničkog osnova u svijetu suparništva” okupiće predstavnike međunarodnih organizacija i lidere država.
U fokusu dvodnevnog skupa je upravljanje posljedicama višestrukih kriza na stanovništvo, saradnja kroz sukobe, preispitivanje globalizacije u polarizovanom svijetu, kataliziranje klimatskih i ekoloških rješenja, obezbeđivanje bezbjednijeg i etičnog digitalnog svijeta i negovanje inkluzivnijih i pravednijih društava.
Forum će biti otvoren sesijom “Pariski pakt za ljude i planetu”, a uvodno obraćanje imaće predsjednik Francuske Emanuel Makron.
Tokom dva dana biće održano 80 sesija.
Osim predstavnika međunarodnih organizacija i svjetskih lidera, prisustvovaće i predstavnici nevladinih organizacija i fondacija, kompanija, vjerskih grupa, stručnjaci i novinari iz cijelog svijeta.
Pariški mirovni forum, čiji je inicijator Makron, održava se od 2018. godine, sa ciljem da okupi sve aktere globalne uprave i zasnovan je na ideji međunarodne saradnje kao ključnog faktora za suočavanje s globalnim izazovima i osiguravanje trajnog mira.
“U svijetu kojim dominira rastuće rivalstvo između SAD i Kine, hitno je kao i uvijek pronaći zajednički jezik o upravljanju globalnim zajedničkim dobrima i globalnim javnim dobrima u domenima poput klimatskih promjena, svemira ili kritičnih minerala. Omogućavanje dijaloga, stvaranje koalicija orijentisanih na akciju i definisanje normi ili prednormi je naš način da pružimo efikasne odgovore na hitne izazove našeg vremena”, navodi se na sajtu Foruma.
U jučerašnjoj akciji, policija u Dortmundu privela je četveročlanu džeparošku bandu koja se sumnjiči za izvršenje 22 pljačke u proteklih pet mjeseci. Grupu, među kojima su uglavnom državljani Bosne i Hercegovine, činile su tri žene i jedan muškarac.
Prema informacijama njemačkih medija, njih troje su državljani Bosne i Hercegovine. Njihova meta su bili uglavnom penzioneri, a aktivnosti su se odvijale prvenstveno na stanicama javnog prijevoza.
Grupa je djelovala s uigranim sistemom, gdje bi dvoje odvlačili pažnju žrtvi dok bi drugo dvoje uzimalo novčanik i druge dragocjenosti.
Zadobijene bankovne kartice koristili su za podizanje gotovine s bankomata te za kupovinu luksuzne robe.
Prvi put su se pojavili na policijskom radaru u junu, a tokom opsežne istrage otkriveno je da ih ima više u grupi.
Članovi bande uključuju dvije 21-godišnjakinje iz Bosne i Hercegovine, 18-godišnjaka iz BiH i 24-godišnjakinju iz Nizozemske.
Nakon hapšenja, policija je pretražila njihove stanove, pritom pronašavši gotovinu, mobilne telefone i druge vrijedne predmete koje su uzeli od žrtava ili kupili njihovim bankovnim karticama.
Iako veliki broj djece u Bosni i Hercegovini živi u ustanovama, mali broj njih bude usvojen, jer uglavnom nisu podobna za usvajanje.
Da će nekome pružiti porodični dom pun zagrljaja i ljubavi znala je od studentskih dana kada je volontirala u Domu za djecu bez roditeljskog staranja. Majka troje djece od kojih je dvoje usvojila otvoreno govori o tome i žali što je usvojenje djece i dalje tabu tema o kojoj se ne govori dovoljno, naročito u pozitivnom smislu.
“Apsolutno je tabu tema. Meni je to toliko žao, zato što se o usvajanju govori u potpuno negativnom smislu, ta djeca su, postaće ovakvi-onakvi, da ne spominjem kako ih etiketiraju. Međutim, ono što je važno, to su djeca i taj fenotip. Ono što je važno, da su djeca i fenotipi koje vi dovedete u svoju porodicu, ustvari se mijenjaju prema onome što vi pružate”, priča Lana Lekić.
Potencijalni usvojitelji put do usvojenja opisuju kao zahtjevan i komplikovan, u emocionalnom i proceduralnom smislu, no ni u jednom momentu ne sumnjaju u plemenitost samog čina.
“Ključno je proći procedure i doći do stadija u kom utvrdimo da je dijete podobno, odnosno utvrdimo da je podobno za usvojenje. A dijete je podobno tek ukoliko su roditelji biološki dali saglasniost za usvojenje, ukoliko im nje oduzeto roditeljsko staranje, ako su umrli, nepoznati ili ukoliko im je nepoznat boravak više od šest mjeseci”, navodi Mirsada Poturković iz Centra za socijalni rad Kantona Sarajevo.
Oko 90 odsto djece u dječijim domovima ima biološke roditelje, ali se tu nalaze zbog neadekvatnog roditeljskog staranja. Različiti su razlozi zbog kojih su izmješteni iz porodice, te nisu djeca koja se mogu usvojiti. To je jedan od ključnih razloga malog broj usvojenja.
“Mi imamo u procesu u posljednjih 20 godina, evo na godišnjem nivou pet usvojenja imamo negdje evidentirano, a oko 200 porodica zainteresirano”, kaže Poturković.
U Centru za socijalni rad Banjaluka u 2022. godini bilo je 30 podnesenih zahtjeva, a jedno realizovano usvojenje. 2021. je bilo 33 zahtjeva, godinu ranije 26 ali ni jedno nije realizovano.
“Usvojenje predstavlja i najkvalitetniji vid zaštite djece bez roditeljskog staranja. Zasniva se roditeljski odnos, dijete dobija roditelja i porodicu i uslove za sretno odrastanje, jer jasno je koliko je toplo porodično okruženje i atmosfera ispunjena ljubavlju i brigom, neophodnoj djeci, posebno u najranijem uzrastu”, naglašava Mirjana Perišić iz Centra za socijalni rad Banjaluka.
Novim porodičnim zakonom koji je u Republici Srpskoj stupio na snagu prije dva mjeseca pomjerena je starosna granica za djecu koja se mogu usvojiti sa 5 na 10 godina, te se očekuje da će se povećati broj usvojenja. Novina je i da će u procedure usvajanja moći ući i vanbračni partneri, te da će biti formiran jedinstveni lični registar usvajanja.
