U centralnim i istočnim područjima Bosne ujutru i prijepodne bit će pretežno oblačno vrijeme sa susnježicom i snijegom, a na istoku i jugoistoku Hercegovine moguća je i slaba kiša. U većem dijelu zemlje malo do umjereno oblačno i nešto sunčanije na jugu. Do kraja dana, postupno smanjenje oblačnosti u cijeloj zemlji.
Vjetar u Bosni slab do umjerene jačine sjevernog i sjeveroistočnog smjera. U Hercegovini umjerena bura koja će krajem dana oslabiti. Jutarnja temperatura zraka većinom između -6 i 0, na jugu zemlje do 4, a najviša dnevna uglavnom između 2 i 8, na jugu i sjeveru zemlje do 12 stepeni.
U Sarajevu pretežno oblačno sa slabim snijegom u jutarnjim satima i prije podne. Tokom dana, bez padavina i postupno smanjenje oblačnosti. Jutarnja temperatura oko -3, a najviša dnevna oko 3 stepena, saopćeno je iz Federalnog hidrometeorološkog zavoda (FHMZ).
Na području Federacije BiH sinoć je potvrđeno još devet slučajeva zaraze koronavirusom.
Na području Hercegovačko-neretvanskog kantona potvrđeno je pet slučajeva, četiri u Čitluku i jedan u Konjicu. Ove informacije je potvrdio Štab civilne zaštite HNK.
‘’U jutarnjim i poslijepodnevnim satima, u Sveučilišnoj kliničkoj bolnici Mostar na COVID-19 testirano je 50 uzoraka”, naveli su. Rezultati večernje obrade uzoraka, kako je rečeno, bit će objavljeni jutros.
Također, na Kliničkom centru Univerziteta u Sarajevu utvrđena su četiri pozitivna uzorka i to kod dvije osobe iz Bihaća, jedne iz Velike Kladuše, kao i jedne iz Gornjeg Vakufa.
Klinički centar Univerziteta u Sarajevu tokom noći sa utorka na srijedu testirao je još 45 uzoroka, od toga su četiri bila pozitivna.
Radi se o po jednom zaraženom sa Ilidže, Novog Sarajeva, Zavidovića i Žepča, potvrdila je jutros za Faktor prof. dr. Sebija Izetbegović, generalna direktorica KCUS-a.
Sa posljednjim rezultatima iz KCUS-a u Bosni i Hercegovini je ukupno registrirano preko 420 pozitivnih na COVID-19. Ovaj broj uključuje osobe koje se vode kao oporavljene (17), kao i umrle (13).
Zbog niskih temperatura ovoga jutra vozače upozoravamo na moguću poledicu, posebno u planinskim predjelima, kao i na mostovima, vijaduktima i prilazima tunelima.
Skrećemo pažnju i na učestale odrone zemlje ili kamenja i podsjećamo da je posjedovanje zimske opreme zakonski obavezno do 15.04.
Na svim dionicama savjetujemo maksimalno opreznu vožnju, prilagođenu uslovima na putu.
Pojačana je frekvencija teretnih vozila u oba smjera na graničnom prelazu Bosanska Gradiška, kao i na ulazu u BiH na graničnom prelazu Karakaj.
Na ostalim graničnim prelazima nema dužih zadržavanja.
Ulazak u BiH nije dozvoljen stranim državljanima, a izuzetak su određene kategorije ljudi (zdravstveni radnici, lica kojima je potrebno liječenje, prekograničnih radnika, službi i timova civilne zaštite, pripadnika snaga NATO-a i drugih zemalja partnerstva za mir, kao i NATO štaba u BiH, osoba s boravkom u BiH, osoba koje su u tranzitu kroz BiH bez zadržavanja i osoba koje imaju izdatu dozvolu od Vijeća ministara).
Srbija je zatvorila granične prelaze prema BiH za sve prelaske, izuzev za robni promet koji se odvija preko prelaza: Karakaj, Vardište i Rača.
Ulazak u Hrvatsku i Crnu Goru dozvoljen je samo njihovim državljanima, strancima koji imaju prijavljen boravak i vozačima teretnih vozila.
Potpuna zabrana kretanja u BIH na snazi je od 20 sati do 05 sati ujutro.
Apelujemo na vozače da unutar BiH putuju samo u nužnim situacijama i da se pridržavaju mjera zaštite od koronavirusa.
———————————————-
Na magistralnom putu Zenica-Nemila, kroz tunel Vranduk, od 05 do 21 sat saobraća se dvosmjerno. Od 21 sat do 00:30 sati vozila se propuštaju naizmjenično, dok je od 00:30 do 05 sati saobraćaj kroz tunel obustavljen. Za vrijeme obustave vozila do 7,5 tona ukupne mase mogu koristiti obilaznicu kroz naselje Tetovo, a vozila iznad 7,5 tona alternativne pravce Doboj-Šićki Brod- Sarajevo i Žepče-Zavidovići-Olovo-Sarajevo.
Obustava saobraćaja zbog sanacionih radova na snazi je na putnom pravcu Crna Rijeka-Mrkonjić Grad od 09 do 15 sati.
Premijer Kosova Aljbin Kurti je objavio da je Vlada Kosova donijela odluku o ukidanju takse na proizvode iz Srbije i Bosne i Hercegovine i uvođenju mjera reciprociteta u odnosu na Srbiju.
Mjere reciprociteta neće biti primijenjene u odnosima sa BiH.
Odluka stupa na snagu večeras u 24 sata i važi do 15. juna ove godine kada će se sagledati rezultati primjene ove odluke.
U popodnevnim satima u sarajevskom naselju Hadžići dogodilo se ubistvo.
Ubijena je muška osoba. Uviđajem rukovoditi dežurna tužiteljica – potvrdila je Azra Bavčić, glasnogovornica Tužilaštva Kantona Sarajevo.
Mirza Hadžiabdić iz Odjeljenja za odnose s javnošću MUP-a KS kazao je da je sarajevska policija dojavu o događaju primila u 17.10 sati.
Na mjesto događaja upućeno je više patrola policijskih službenika. Jedna muška osoba je, prema prvim informacijama, ubijena, a pod kontrolom policijskih službenika je osoba koja je osumnjičena za ubistvo – kazao je Hadžiabdić.
Kako nezvanično saznajemo, sve se odigralo u mjestu Ramići, a ubistvo je počinjeno na privatnom imanju, na farmi pilića, upotrebom noža.
Udruženje banaka Bosne i Hercegovine u intenzivnom je kontaktu sa svim relevantnim institucijama u Bosni i Hercegovini, od kojih prikuplja podatke o privrednim granama i/ili pojedincima koji su pogođeni krizom, u namjeri da bankama članicama omogući koordinaciju neophodnih aktivnosti usljed novonastale situacije uzrokovane pandemijom koronavirusa.
Inicijalne mjere podrške koje će banke osigurati trajat će minimalno tokom perioda trajanja stanja nesreće, a dalje se mogu produžavati, ako se vanredno stanje nastavi.
– Za pravna lica na raspolaganju će biti različite mjere određene u skladu s individualnim potrebama klijenata. Sve kompanije koje su direktno pogođene krizom, kao i one gdje je utjecaj krize manji ili će naknadno nastati, imat će mogućnost podnošenja zahtjeva za neku od mjera olakšica. Realizaciju mjera banke će obavljati direktnom komunikacijom nadležnih bankarskih službenika, zaduženih za vođenje poslovnog odnosa sa klijentom – pravnim licem – saopćeno je iz Udruženja banka BiH.
Kada su u pitanju fizička lica, banke će osigurati privremeni moratorij ili drugu posebnu mjeru na kreditne plasmane svim pojedincima koji su pogođeni nastalom situacijom (klijenti kojima su smanjenja primanja, ugrožena stabilnost primanja te samim tim i kapacitet otplate kreditnog zaduženja)
I za fizička i za pravna lica mjere relaksacije će se odobravati po ubrzanoj proceduri i uz minimalnu dokumentacijuFOTO: AGENCIJE
I za fizička i za pravna lica mjere relaksacije će se odobravati po ubrzanoj proceduri i uz minimalnu dokumentaciju i učinit će se sve da maksimalno osiguraju mogućnost realizacije mjera i bez dolaska u banku.
Konkretne upute će biti dostupne na web-stranicama banaka od 3. aprila, uključujući sve kanale komunikacije koji će se koristiti (telefon, mail , SMS,Viber i sl), kako bi se povećali kapacitet i brzina obrade.
– Banke neće naplaćivati dodatne troškove u periodu mjera, niti naknade za modifikacije postojećih kredita. Banke u Bosni i Hercegovini nastavit će aktivno pratiti situaciju, djelovati na najbolji mogući način u interesu svojih klijenata i pružiti im adekvatnu pomoć, kako bi zajednički premostili krizu izazvanu pandemijom koronavirusa – saopćeno je iz Udruženja banaka BiH.
Fahrudin Solak, direktor Federalne uprave Civilne zaštite naglasio je da je značajno podignuta svijest građana o poštovanju naredbi, te da se konkretniji rezultati ranije donesenih naredbi očekuju u narednim danima.
“Svaka naredba ima za cilj smanjenje rizika i očuvanje zdravlja i svaka se analizira i nakon donošenja. Naredba
o zabrani kretanja starijih osoba od 65 godina i mlađih od 18 već je 12 dana na snazi i možemo reći da su efekti veoma dobri”, naglasio je Solak.
Dodao je da razumiju situaciju u kojoj se te osobe nalaze i svaki dan se razgovara o tome da li i na koji način tu naredbu ublažiti.
“Bit će nastavljeni razgovori o tome, a u sve su uključeni psiholozi, pedagozi i socijalni radnici”, napomenuo je.
Inače, od donošenja ovih naredbi na društvenim mrežama vodi se žestoka polemika o tome da li su one preoštre i ispravne. Dio građana smatra da je krizni štab upravu što je donio ovakve mjere, navodeći da same preporuke većini populacije nisu ništa značile, jer su parkovi i šetališta bili prepuni. Drugi, pak, tvrde da su ove mjere besmislene, te da izolacija loše utiče na djecu i stariju populaciju.
“Štetnije je za djecu da sjede u kući. Pogledajte Švedsku u kojoj se živi normalno. Ove mjere su samo kod nas na snazi”, samo je jedan od komentara koji se mogu pročitati na društvenim mrežama.
Imali smo danas jedan veliki sastanak gdje je bilo više od 50 učesnika. Tamo su bile sve države koje su članice PIC-a i iznenadit ćete se koliko će BiH dobiti pomoći. Ono što sam čuo od predstavnika MMF-a, Bosni i Hercegovini će se na raspolaganje staviti 150 miliona eura, a ako budu povoljni uslovi, ako se naiđe na podršku vlada, ta suma bi se mogla i povećati, otkrio je za N1 visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini, Valentin Inzko.
Kako ste, jeste li zabrinuti?
Dobro sam, ne mogu se žaliti. Mislim da je cijela populacija zabrinuta, vidimo šta se dešava u Italiji i Španiji. Moramo poštovati šta kaže struka. Naravno da se bojim, svako voli život. Imao sam gripu i onda je došla epidemija i malo sam se uplašio. Ja sam u rizičnoj grupi ljudi koji imaju 70 godina. U izolaciji sam već tri sedmice, jako pazim. Sve što kažu stručnjaci – radim. Nadam se da će sve dobro završiti, kako za mene i porodicu, tako i za građane Bosne i Hercegovine.
Budžet na državnom nivou prioritet je za zaustavljanje korona virusa, saopšteno je iz OHR-a. Zašto?
Apsolutno je prioritet i znate da se budžet nije mijenjao osam godina. Prije osam godina nije bilo izbjeglica, nije bilo epidemije… znači ovaj budžet se mora adaptirati i mijenjati, privremeni budžet se ne može mijenjati. Jučer je Brčko usvojilo budžet za ublažavanje posljedica od virusa i oni su stavili na raspolaganje 40 milion. Distrikt je to uradio znači mora država isto i mnogo više. Ako BiH usvoji budžet onda će to biti i signal da međunarodna zajednica reaguje i pošalje pomoć.
Jeste li tražili pomoć za BiH, poput ambasadora Sattlera?
Imali smo danas jedan veliki sastanak gdje je bilo više od 50 učesnika. Tamo su bile sve države koje su članice PIC-a i iznenadit ćete se koliko će BiH dobiti pomoći. Tu je bio MMF koji je rekao da će BiH staviti na raspologanje veliku sumu novca. Međunarodna zajednica neće zaboraviti BiH. Ono što sam čuo od predstavnika MMF-a, Bosni i Hercegovini će se na raspolaganje staviti 150 miliona eura, a ako budu povoljni uslovi, ako se naiđe na podršku vlada, ta suma bi se mogla i povečati. Na sastanku su bili i UN, WHO, EU i morate znsti da se BiH neće zaboraviti.
Član kriznog štaba Federalnog ministarstva Goran Čerkez referirao je do sada od ukupnog broja zaraženih koronavirusom 55 posto žena.
– Do sada smo imali devet smrtnih ishoda od čega je pet muškaraca i četiri žene, kazao je.
Naglasio je da građani moraju voditi računa o svom psihičkom zdravlju.
Na pitanje novinara, vezano za tematsku sjednicu Vlade FBiH od 16. marta za koju je jučer rečeno da je jedan od klastera u Sarajevu, Čerkez je odgovorio da se iz tog klastera nisu razvili novi klasteri, ali je bilo određene sumnje da su osobe s tog skupa bile pozitivne, ali se to pokazalo nakon sjednice Vlade.
– Od te sjednice je prošklo 14 dana i nije bilo zaraza direktno što se tiče sastanka na Vladi. Mislim da epidemiolozi moraju kroz ankete obuhvatiti sve i komunicirati s kontaktima. Mislim da su oni to i uradili, procijenili rizike. Mi moramo, posebno oni koji dođu u problem da budu iskreni u svojim epidemiološkim anketama, da daju tačne podatke s kim su bili i gdje, jer jedino tako možemo zaštiti ljude, naglasio je Čerkez.
Istovremeno je naglasio da u BiH ni u jednom momentu nije nedostajalo testova.
Vezano za obavezno nošenje zaštitnih maski, Čerkez je kazao da one ne štite nas lično, nego one što su preko puta nas.
– Ako imamo evidenciju da od koronavirusa oboljeva i veliki broj mladih, a veliki broje je asimptomatskih, mislim da sam dao odgovor da maske na određen način štite. Naša procjena je da je dobro nositi masku, da je dobro zaštiti se i ja stanovništvu i dalje preporučujem da se pridržavaju mjera i da nose zaštitne maske na pravilan način, naglašava Čerkez.
Na pitanje Oslobođenja da li je povećani povećani broj novooboljelih povezan sa većim brojem testiranja na Covid-19 Čerkez je odgovorio da su od početka krize govorili da testiraju prema uputama Svjetske zdravstvene organizacije, odnosno da smo testirali prema definiciji slučaja: “Bilo je bitno da uhvatimo prvu osobu, a s vremenom se povećavao broj zaraženih i klastera, kao i broj ljudi koje treba testirati i provjeriti. Sve što smo dosad radili to je bilo prema standardima, preporukama, a i kada govorimo o kriterijima za testiranje BiH je jedna od boljih zemalja koja se drži zahtjeva za testiranje”.
Gotovo je sigurno da ste danas već koristili palmino ulje.
Verovatno se nalazilo u šamponu kojim ste prali kosu, sapunu kojim ste očistili ruke, pasti kojom ste oprali zube, u vitaminskim pilulama koje ste progutali ili šminki koju ste stavili.
Vozilo kojim se vozite – autobus, voz ili auto – ide na gorivo koje sadrži palmino ulje
Najveći deo dizela ili benzina koje koristimo, sadrže komponentu dodatog biogoriva, koje uglavnom potiče od palminog ulja.
Čak i električna energija koja pokreće uređaj na kom ovo čitate, nastala je delom od spaljivanja jezgra uljane palme.
Palmino ulje je najpopularnije biljno ulje na svetu
To je najpopularnije biljno ulje na svetu i može se naći u 50 odsto potrošačkih proizvoda, a igra ključnu ulogu u različitim industrijama.
Ubrzani rast ponude u globalnoj proizvodnji
Uzgajivači su 2018. godine proizveli 77 miliona tona palminog ulja za globalno tržište, a očekuje se da će do 2024. godine to narasti na 107,6 miliona tona.
Ali ubrzano širenje plantaža uljanih palmi smatra se odgovornim za masovno krčenje šuma u Indoneziji i Maleziji. Ove šume su bile stanište ugroženih životinja, kao što je, na primer, orangutan.
U ove dve države, plantaže uljanih palmi prostiru se na oko 13 miliona hektara. To je gotovo polovina svih plantaža uljanih palmi na svetu.
U organizaciji Global forest vočkažu da je Indonezija izgubila 25,6 miliona hektara šumskog omotača, oblast veliku skoro kao Novi Zeland, u periodu između 2001. i 2018. godine.
U organizaciji Global forest voč kažu da je Indonezija izgubila 25,6 miliona hektara šumskog omotača, oblast veliku skoro kao Novi Zeland, u periodu između 2001. i 2018. godine
Zbog toga raste pritisak na vlade i kompanije da pronađu alternative za palmino ulje. Ali zameniti jedan čudotvorni proizvod nije tako lako.
Britanski lanac supermarketa Ajslend bio je pohvaljen 2018. godine kad je najavio da će izbaciti palmino ulje iz svih proizvoda koje prodaje pod vlastitom robnom markom.
A, opet, izbacivanje palminog ulja iz nekih proizvoda ispostavilo se toliko teškim da je kompanija odlučila da ukloni ime sa proizvoda.
Džinovski proizvođač hrane Dženeral mils – jedan od najvećih kupaca palminog ulja u SAD – susreo se sa sličnim problemima.
Upotreba palminog ulja u gorivima je urgentan problem
„Iako smo se već bavili ovim u prošlosti, palmino ulje poseduje vrlo jedinstvene karakteristike fizičkih performansi koje je veoma teško kopirati”, rekla je portparolka Moli Vulf.
Drugi urgentni problem je korišćenje palminog ulja za gorivo
Uprkos sveprisutnosti u ostavama i kupatilima, više od polovine uvezenog palminog ulja u Evropsku uniju 2017. godine bilo je radi goriva.
EU je najavila 2019. godine da biogoriva nastala iz palminog ulja i drugih jestivih useva moraju da se izbace zbog štete po životnu sredinu koja nastaje tokom proizvodnje.
Proizvodi koji sadrže palmino ulje, imaju dug rok trajanja
Palmino ulje postalo je sveprisutno u našim životima delom zbog njegovog jedinstvenog hemijskog sastava.
Izvučeno iz semenja zapadnoafričke uljane palme, ono je blede boje i bez mirisa, što ga čini sjajnim aditivom za hranu.
Ulje ima visoku tačku topljenja i sadrži veliku količinu zasićenih masti, što je idealno za pravljenje kremova koji se tope u ustima i poslastičarskih proizvoda
Većina drugih biljnih ulja mora da bude delimično hidrogenizovana – kada se atomi vodonika hemijski dodaju molekulima masti – kako bi se postigla ista konzistentnost, što je proces koji za posledicu ima nastanak nezdravih trans masti.
Jedinstveni hemijski sastav palminog ulja može i da preživi visoke temperature pri kuvanju i veoma je otporno na kvarenje. To proizvodima u kojima se pojavljuje daruje dug rok trajanja.
Najveći deo dizela ili benzina koje koristimo sadrže komponentu dodatog biogoriva, koje uglavnom potiče od palminog ulja
Ulje može i da se sagoreva radi dobijanja goriva, baš kao i jezgra palme koja ostaju posle obrade.
Ljuske mogu da se razbiju i koriste za pravljenje cementa, a pepeo koji ostaje posle spaljivanja palminih vlakana i jezgara, može da se koriste kao zamena za cement.
Uljane palme su i veoma lake za uzgoj u tropskim predelima i veoma unosne za uzgajivače.
To objašnjava zašto se površina određena za uzgajanje ove biljke rapidno povećavala poslednjih godina.
Može li, međutim, palmino ulje da se zameni?
Najčešći pristup do sada je bio da se nađu druga biljna ulja koja nude slična svojstva.
Naučnici za hranu i kozmetiku spravljaju mešavine sa još egzotičnijim alternativama, kao što su ulja iz šeia, sala, jojobe, kokuma, ilipea, jatrofe i koštica manga.
Kad su u pitanju goriva, jedna opcija su alge.
Ulje se može izvući i iz algi
Ulja iz određenih vrsta algi mogu da se pretvore u „biomazut”.
To, potom, može da se destiluje u čitav dijapazon goriva koja mogu da zamene dizel, mlazno gorivo, pa čak i tešku brodsku naftu.
Ovo možda nije toliko neobično kao što na prvi pogled izgleda: većina naftnih polja širom sveta fosilizovani su ostaci algi.
Izazov ekonomske konkurentnosti
Ekson mobil i Sintetik dženomiks su saopštili da su stvorili sortu algi koja proizvodi dvostruku količinu ulja u odnosu na njenog prethodnika 2017. godine.
Prošle godine je proizvođač automobila Honda otvorio eksperimentalnu farmu u Ohaju koja hvata uljen dioksid iz test centara za motore.
Ali glavna prepreka je dovođenje ovih proizvoda do tačke gde oni mogu ekonomski da se takmiče sa palminim uljem.
Proizvodnja palminog ulja je jeftina i relativno laka
Ukoliko ne možemo da iskopiramo palmino ulje, možda možemo da ograničimo njegov uticaj na životnu sredinu menjajući način njegove proizvodnje.
Da bismo to uradili, moramo da napravimo korak unazad i vidimo šta uopšte pokreće potražnju za palminim uljem.
Jedinstveno i jeftino
Pored njegovog jedinstvenog hemijskog sastava, palmino ulje je i jeftino. A jeftino je zato što je uljana palma neka vrsta čudotvorne biljke – raste relativno brzo, lako ju je obrati i spektakularno je produktivna.
Hektar uljane palme može pouzdano da proizvede svake godine četiri tone biljnog ulja, za razliku od 0,67 tona u slučaju uljane repe, 0,48 tona u slučaju suncokretovog ulja i samo 0,38 tona u slučaju soje.
U idealnim uslovima, uzgajivači uljane palme sa visokim prinosom mogu da proizvedu 25 puta više ulja nego što to može soja na istoj veličini zemljišta.
Stoga bi, da ironija bude veća, zabrana palminog ulja dovela do katastrofalnog porasta krčenja šuma, jer bi sve što bi ga zamenilo zahtevalo mnogo više zemlje za uzgoj.
Međutim, uljana palma rasta samo u oblasti od 20 stepeni u odnosu na ekvator – teritorija na kojoj rastu prašume i koja je dom za 80 odsto svih vrsta na svetu.
Moguće je uzgojiti uljanu palmu na način koji će ograničiti njen uticaj na životnu sredinu.
Većina kompanija sa Zapada kupuje palmino ulje koje je sertifikovao Okrugli sto za održivo palmino ulje (RPSO).
Ali potražnja za održivim palminim uljem i spremnost da se plati visoka cena za njega je ograničena.
Šta bi se desilo kad bismo uspeli da smanjimo pritisak na tropske prašume stvorivši biljku koja je jednako produktivna kao uljana palma, ali može da raste bilo gde?
