Direktor Agencije za identifikacione dokumente, evidenciju i razmjenu podataka Bosne i Hercegovine (IDDEEA BiH) Almir Badnjević posjetio je Delegaciju Evropske unije u Bosni i Hercegovini, gdjе je imao sastanak sa specijalnim predstavnikom EU Johanom Satlerom (Johann Sattler).
Dugogodišnja saradnja
Tokom susreta istaknuta je dugogodišnja uspješna saradnja između IDDEEA-e BiH i Delegacije Evropske unije, s posebnim naglaskom na značajnu podršku koju je IDDEEA BiH dobila kroz IPA fondove. Ova podrška je esencijalna za ispunjavanje UN-ovih održivih razvojnih ciljeva (SDG), kao i prioriteta EU Digitalne strategije, te EU prioriteta postavljenih pred Bosnu i Hercegovinu.
Kroz pretpristupne fondove IPA 2017 i IPA 2019, Delegacija Evropske unije pružila je značajnu podršku IDDEEA-i BiH putem nabavke visokokvalitetne opreme i kroz pružanje relevantnih usluga. Ovo je rezultiralo jačanjem institucija u Bosni i Hercegovini, omogućavajući efikasnije obavljanje njihovih nadležnosti, a također je važno za pripremu zemlje za integraciju u Evropsku uniju.
IDDEEA BiH je fokusirana na aktivnosti koje imaju za cilj izgradnju sigurne i održive digitalne infrastrukture, usklađene sa zahtjevima definisanim u dokumentu Digitalna dekada 2030, pokrenutom od strane Evropske komisije. Osnovni cilj je unapređenje javnih usluga putem stopostotne digitalizacije, osiguravajući istovremeno inkluzivan pristup digitalnom identitetu.
Reforme javne samouprave
Sve aktivnosti IDDEEA-e BiH usmjerene su ka jačanju kapaciteta i pružanju vrhunskih usluga, podržavajući direktno reforme javne uprave. Ovi napori kontinuirano doprinose profesionalnosti i transparentnosti u radu svih institucija i građana koji koriste usluge IDDEEA-e BiH.
Badnjević je zahvalio šefu Delegacije Evropske unije, Johanu Satleru, na stalnoj podršci koju pruža IDDEEA-i BiH te istakao predanost Agencije daljnjem napretku i unapređenju digitalne infrastrukture u skladu sa standardima Evropske unije.
– Ova posjeta i kontinuirana podrška Delegacije Evropske unije jasno pokazuju predanost obje strane jačanju institucija i usklađivanju s evropskim standardima, što će rezultirati pozitivnim promjenama i daljnjim napretkom u Bosni i Hercegovini – saopćeno je iz IDDEEA-e.
U narednim danima planirano je njihovo obraćanje na pres-konferenciji koju zajedno pripremaju Delegacija Evropske unije i IDDEEA BiH.
Predstavnički dom Parlamenta Federacije BiH (PFBiH) razmatrat će na današnjoj sjednici u Sarajevu Prijedlog zakona o preduzetničkoj infrastrukturi i Prijedlog zakona o podsticanju razvoja male privrede u Federaciji BiH.
Pred poslanicima će se po skraćenom postupku naći Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o izdvajanju i usmjeravanju dijela prihoda preduzeća ostvarenog korištenjem hidroakumulacionih objekata, saopšteno je iz Parlamenta Federacije BiH.
Na predloženom dnevnom redu je i Prijedlog odluke o izmjenama i dopunama Poslovnika Predstavničkog doma Parlamenta Federacije BiH, te Prijedlog odluke o prihvatanju zaduženja po Sporazumu o zajmu između Bosne i Hercegovine i Međunarodne banke za obnovu i razvoj za Program integrisanog razvoja koridora Save i Drine primjenom višefaznog programskog pristupa.
Ovo je četvrta grupa palestinskih zatvorenika koji su pušteni iz izraelskih zatvora prema humanitarnoj pauzi koju su Hamas i Izrael postigli u Pojasu Gaze, uz posredovanje Katara i Egipta i Amerike.
U okviru sporazuma o razmjeni zatvorenika između Hamasa i Izraela, 33 palestinska zatvorenika, uključujući 30 žena i troje djece, pušteno je iz izraelskih zatvora, javlja Anadolu.
Izrael je oslobodio još 33 palestinska zatvorenika koji su bili u izraelskim zatvorima.
Zatvorenici sa okupirane Zapadne obale napustili su izraelski vojni zatvor Ofer autobusom Međunarodne organizacije Crvenog križa i potom prebačeni u Ramallah.
Izraelski vojnici intervenisali su suzavcem i bojevim mecima protiv ljudi koji su se okupili u gradu Beitunya kako bi dočekali palestinske zatvorenike.
Palestinsko ministarstvo zdravlja objavilo je da je Palestinac ubijen od posljedica vatre koju su otvorili izraelski vojnici.
Među oslobođenima se nalazi i devet osoba iz Jerusalema (Al-Quds), među kojima je i najmlađa zatvorenica Nofooth Hammad (16 godina) iz četvrti Sheikh Jarrah, koja je osuđena na 12 godina zatvora, dok su preostale 24 iz provincija Zapadne obale.
Ministarstvo vanjskih poslova Katara objavilo je u ponedjeljak da je humanitarna pauza produžena za još dva dana.
Četverodnevna humanitarna pauza između Hamasa i Izraela stupila je na snagu u petak, 24. novembra, u 07:00 sati po lokalnom vremenu.
Prema sporazumu, 150 Palestinaca u izraelskim zatvorima bit će oslobođeno u zamjenu za 50 izraelskih zatvorenika koje drži Hamas.
Izrael je pokrenuo brutalne napade na Pojas Gaze nakon prekograničnog napada palestinske grupe Hamas 7. oktobra.
Od tada je ubijeno više od 15.000 Palestinaca, uključujući 6.150 djece i više od 4.000 žena, pokazuju podaci zdravstvenih vlasti u enklavi. Zvanični broj poginulih u Izraelu iznosi 1.200.
Na putevima u Bosni i Hercegovini saobraća se po mokrom ili vlažnom kolovozu zbog kiše koja je padala tokom noći ili još uvijek pada.Na pojedinim dionicama u višim predjelima mjestimično pada slab snijeg, koji se, za sada, ne zadržava na kolovozu. Na brojnim dionicama učestali su odroni, a izdvajamo puteve: Travnik-Banja Luka, Bihać-Srbljani-Bosanska Krupa, Mostar-Žitomislići-Doljani, Jajce-Crna Rijeka, Bugojno-Kupres i Sarajevo-Foča. Na magistralnim putevima Priluka-Glamoč i Prozor-Gornji Vakuf/Uskoplje vidljivost je smanjena zbog magle, dok na putu Bosanski Petrovac-Lanište-Ključ skrećemo pažnju na jak vjetar. Savjetujemo oprezniju vožnju, prilagođenu trenutnim uvjetima i stanju na putevima. Na put ne krećite bez zimske opreme, koja je i zakonski obavezna.
U toku je sanacija mosta Begića i Begovića (Jablanica-Mostar), zbog čega je saobraćaj na mostu regulisan semaforima, uz naizmjenično propuštanje vozila.
Zbog aktuelnih radova izdvajamo i magistralne puteve: Novi Travnik-Bugojno (Rostovo), Bilješevo-Lašva, Čevljanovići-Nišići i Ključ-Sanski Most (na ulazu u Sanski Most, kod Vodenog parka).
Na graničnim prelazima nema dužih zadržavanja za putnička vozila. Zbog protesta u Hrvatskoj, preko graničnog prelaza Orašje-Županja ne mogu saobraćati autobusi i teretna vozila.
U Bosni i Hercegovini danas oblačno vrijeme sa kišom u nizinama i snijegom u višim područjima. Vjetar slab do umjerene jačine, jugo prije podne. U drugoj polovini dana vjetar mijenja smjer na zapad i sjeverozapad. Najniža jutarnja temperatura zraka većinom između 1 i 6 stepeni, na jugu do 10 stepeni. Najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između 4 i 8 stepeni, na jugu zemlje do 13 stepeni.
U Sarajevu oblačno sa kišom. Najniža jutarnja temperatura zraka oko 2 stepena. Najviša dnevna temperatura zraka oko 6 stepeni.
Vrijeme narednih dana
U srijedu prijepodne pretežno oblačno vrijeme sa snijegom ili susnježicom u Bosni i sjeveru Hercegovine. Na jugu zemlje slaba kiša. Smanjenje oblačnosti u drugom dijelu dana. Vjetar slab sjevernog i sjeverozapadnog smjera. U poslijepodnevnim satima vjetar mijenja smjer na jugo. Najniža jutarnja temperatura zraka većinom između -2 i 2 stepena, na jugu do 7 stepeni. Najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između 1 i 5 stepeni, na jugu zemlje do 10 stepeni.
U četvrtak očekuje se novo naoblačenje sa jugozapada koje bi uslovilo kišu uglavnom na području Hercegovine, sjeverozapadu, zapadu i jugozapadu Bosne. U većem dijelu Bosne lokalno može pasti malo kiše. Vjetar umjerene jačine južnog smjera, povremeno sa jakim udarima. Najniža jutarnja temperatura zraka većinom između -5 i 0 stepeni, na jugu do 6 stepeni. Najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između 7 i 12 stepeni.
Biometeorološka prognoza
Advertisement
0 seconds of 0 secondsVolume 0%
Opšta slika je loša. Pogoršanje vremenskih prilika, uz padavine i zahlađenje, te povećan sadržaj vlage u zraku, kod hroničnih bolesnika i meteoropata uzrokovaće jačanje tegoba poput reumatskih i bolova na mjestima ozljeda, iscrpljenosti, promjene raspoloženja, nesanice. Neophodno je umanjiti aktivnosti i posvetiti pažnju zaštiti od nižih temperatura, obzirom da će jugo oslabiti, a u drugom dijelu dana i noćnim satima postepeno preovladati hladnije strujanje.
“Diskurs o bosanstvu” naziv je knjige prof. dr. Senadina Lavića koja je večeras predstavljena u Maloj sali Doma kulture.
Organizator promocije bila je BZK „Preporod“ Donji Vakuf na čelu sa mr. Kemalom Čolakom, koji je u nepunih mjesec dana u našem gradu organizovao promocije knjiga dva istaknuta intelektualca i dugogodišnja profesora na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu, prof. dr. Šaćira Filandre, a večeras i prof. dr. Senadina Lavića.
Pored autora, na promociji su učestvovala i dva mlada doktora nauka koji vode porijeklo iz Donjeg Vakufa i Bugojna, a to su i sami naglasili u svom uvodnom obraćanju, a riječ je o dr. Ameru Osmiću i dr. Abdelu Alibegoviću.
Abdel Alibegović je konstatovao da se u posljednje vrijeme javlja interes ljudi u Bosni i Hercegovini za pitanja koja se tiču naše sadašnjosti i budućnosti. Ovaj diskurs dobija veoma ozbiljne note, civilizacijsku, kulturološku dimenziju, a to je da se ljudi uče da pristojno, pismeno i veoma direktno razgovaraju, a ne putem medija, gdje autor nema priliku da odgovori na određena pitanja.
Govoreći o djelu, Amer Osmić je rekao kako je ovdje riječ o Bosni i o onome što postojanje Bosne sa sobom povlaći. To je diskurs koji epohalno određuje o odjeljuje prošlost od budućnosti. Diskurs se tiče politike i to državne, te ga ne treba svoditi na kulturno-psihološku razinu etničkog i religijskog identiteta, pojedinaca ili grupa. U njemu se operira konceptom nacije kao zajednice ravnopravnih građana koji pripadaju svojoj državi i gdje ime države kao što je to praksa u demokratskom svijetu, zapravo odeređuje i ime nacije.
Ovo o čemu mi pričamo večeras ovdje to nije bilo življeno. Mi nismo imali mogućnost da se izjašnjavamo kao slobodni građani i da u prvom planu našeg bića bude individua, ja, taj i taj, taj čovjek, nego je uvijek bilo kojem plemenu pripadaš, kojoj religijskoj grupi i da ti to bude primarno, ocijenio je Lavić.
Istaknuo je kako je za to potrebno vrijeme, naglašavajući da je 150 godina neko nametao Bosni etničko-religijski model života i stalno govorio da u njoj žive tri naroda, četiri naroda, i drugo, kao da nigdje na svijetu u državama ne živi više naroda ili kao da države nisu multietničke zajednice.
Samo je u Bosni to potencirano, i sad, ako se zapitamo zašto je to potencirano, onda ćemo vidjeti da je to iz razloga da bi se moglo sa strane upravljati Bosnom, iz Beograda i Zagreba. Dakle, bosanski Srbi i bosanski Hrvati su uglavnom većinom, ne svi, služili kao topovsko meso za velikodržavne hegemonijske projekte Srbije i Hrvatske i Srbija i Hrvatska uopće nisu davale nikakvu pažnju Srbima i Hrvatima kao bosanskom narodu nego su ih uglavnom koristili za osvajanje teritorije BiH i ovi ratovi koji su vođeni devedesetih godina bili su ratovi za Drinu ili za Neretvu ili za neke teritorije BiH koje imaju ekonomsku perspektivu i moć u sebi, a koja se može koristiti kasnije za razvoj susjednih država, rekao je Lavić.
Senadin Lavić rođen je 1965. godine u Konjicu, gdje je završio osnovnu i srednju školu. Diplomirao je na Filozofskom fakultetu u Sarajevu, Odsjeku za filozofiju i sociologiju. Na ovom fakultetu nastavlja i poslijediplomski studij te doktorira 2003. godine, a od 1997. godine radi na sarajevskom Fakultetu političkih nauka.
Vulkan Etna u južnoj Italiji, tačnije na otoku Sicilija, ponovno izbacuje pepeo i lavu.
Jedan od najaktivnijih evropskih vulkana ponovo je eruptirao i izbacuje lavu. Nastavlja se vulkanska aktivnost na Etni, koja je visoka oko 3.300 metara.
Aktivni jugoistočni krater vulkana, koji je prvi put postao aktivan ovog mjeseca, ponovno je prošlog vikenda izbacio pepeo i lavu. Tok lave išao je niz snježne padine Etne.
Iz italijanskog Nacionalnog instituta za geofiziku i vulkanologiju (INGV) navedeno je da je vulkanska aktivnost u Etni bila ograničena na jugoistočni krater.
INGV je izdao upozorenje za avione koji prolaze kroz regiju, te je navedeno da aerodrom Fontanarossa u Cataniji nije pogođen najnovijom vulkanskom aktivnošću.
Planina Etna najveći je i najaktivniji vulkan u Evropi. Njegove česte erupcije nerijetko su praćene velikim tokovima lave, ali rijetko predstavljaju opasnost za naseljena područja.
Etna je jedan od vulkana s najdužim historijskim zapisima o erupcijama, koji sežu duže od 2.000 godina u prošlost.
Stranica “Taste Atlas” objavila je članak o “10 najlošije ocijenjenih bosanskohercegovačkih jela i pića”.
TasteAtlas rangiranja ne bi trebala biti shvaćena kao konačan globalni zaključak o hrani. Njihova svrha je promovirati izvrsnu lokalnu hranu, poticati ponos na tradicionalna jela i pobuditi znatiželju o jelima koja niste probali.
Pogledajmo top 10 najlošije ocijenjenih jela i pića iz BiH:
Tufahija
Tufahija je desert napravljen od jabuka koje se kuhaju u vodi i šećeru, pune se kremom od badema ili oraha, zatim se kratko peku i prelijevaju šećernim sirupom. Porijeklo deserta je perzijsko – u BiH je došao s Osmanlijama koji su u prošlosti vladali zemljom.
Ovo osvježavajuće slatko tradicionalno se konzumira ohlađeno, posluženo u velikoj čaši, ukrašeno šlagom i trešnjom na vrhu.
Žilavka
Žilavka je najpoznatija bijela sorta grožđa iz Hercegovine. To je sorta svijetle kože koja proizvodi vina s visokim udjelom alkohola i svježom kiselošću. Iako nije isključivo vezana za tu regiju, Žilavka je snažno povezana s Hercegovinom i vjeruje se da je autohtona hercegovačka sorta.
U prošlosti se Žilavka uglavnom koristila u mješavinama, ali sada se promovira kao izvrsno monosortno vino. Vina su svijetla, svježa i mineralna, obično praćena citrusnim i biljnim notama. Najbolje ih je uživati mlada, ali neki proizvođači se odlučuju za starenje u hrastovim bačvama kako bi proizveli složenija i teža vina. Žilavka se najbolje slaže s laganijim jelima, a iznimno dobro ide uz janjetinu, jegulju, slatkovodnu ribu i jela od povrća.
Kalja
Kalja je staro seljačko jelo koje potječe iz BiH, s varijantama popularnim u Srbiji i području Like u Hrvatskoj. U prošlosti se jelo pripremalo s kombinacijom mesa janjetine ili ovčetine i kupusa ili bilo kojeg dostupnog povrća. Danas se uglavnom priprema s teletinom ili janjetinom, krompirom, kupusom, lukom, mrkvom i paradajzom.
Ovo varivo se kuha dok meso ne postane mekano. Kalja se tradicionalno poslužuje bez priloga, ali često se uz nju poslužuje kašikica kiselog vrhnja i nekoliko kriški hljeba. Jelo je posebno utješno u hladnim zimskim danima.
Sutlija
Sutlija je popularna bh. poslastica koja se sastoji od samo tri glavna sastojka: riže, mlijeka i šećera koji se kuhaju zajedno u istom loncu. Ovaj ukusni rižin puding vrlo je sličan turskom sütlaçu, koji je u BiH donesen za vrijeme vladavine Osmanskog Carstva.
Ovo slatko jelo može se konzumirati toplo ili hladno, a preporučuje se posipati ga cimetom, vanilijom ili naribanom čokoladom.
Popara
Popara, balkanska verzija kaše od hljeba, je drevno jelo koje se cijeni kao brzo i jednostavno rješenje za iskorištavanje ostataka hljebai hranjenje cijele obitelji u tom procesu. Budući da se jede u mnogim zemljama regije, postoje mnogi različiti načini njegove pripreme.
Dva ključna sastojka su hljeb, narezan ili natrgan na manje komade, i tekućina, obično mlijeko, voda ili čaj, koja se koristi za miješanje hljeba u meku masu. Tekućina se tipično miješa s puterom, biljnim uljem ili masti kako bi se dobilo obilnije jelo, piše Hercegovina.info.
Blatina
Blatina je crna sorta grožđa koja se isključivo uzgaja u Hercegovini. Vina proizvedena od Blatine obično su punog tijela, gusta i koncentrirana s zemljanim i voćnim notama koje su često popraćene dobro uravnoteženom mineralnošću.
Zanimljivo je da grožđe ima samo funkcionalne ženske cvjetove, što znači da mu je potrebno drugo grožđe za oprašivanje i prilično je teško za uzgoj. Zbog toga je dobilo osobit nadimak – praznobačva. Blatina se dobro slaže s raznim mesnim jelima, suhomesnatim proizvodima i starim sirom.
Sogan-dolma
Iako mu ime potječe od turskog soğan dolması, što se prevodi kao punjeni luk, ovo jelo je dio tradicionalne bosanske kuhinje. Sastoji se od glavica luka koje se blanširaju i pune ukusnom kombinacijom mljevenog mesa, riže, raznih začina i (po izboru) luka i naribane mrkve.
Kada se napune, glavice se slažu i polako kuhaju u pećnici, obično u maloj količini vode. Završni dodatak je sloj kiselog vrhnja ili kombinacija brašna i paprike, obično obilno namazan na vrh. Sogan-dolma je bosanski klasik, omiljen širom zemlje, iako se obično povezuje s južnim regijama.
Buranija
Buranija je ukusno varivo koje se sastoji od zelenih mahuna i komadića teletine kao glavnih sastojaka. Varivo se obično začinjava solju, paprikom, paprom i lovorovim listom, s dodatnim sastojcima poput luka, mrkve ili krompira.
Kuha se nekoliko sati dok se svi sastojci ne spoje svojim okusima i dok meso ne postane mekano, iako se buranija može pripremiti i bez mesa u vegetarijanskoj verziji jela.
Prijesnac
Prijesnac je tradicionalna pita od sira koja potječe iz područja Trebinja u Hercegovini i sjevernih dijelova Crne Gore. Pita se pravi s kombinacijom svježeg sira, kajmaka ili kiselog vrhnja, jaja, mlijeka, brašna, ulja, soli i praška za pecivo.
Tijesto se stavlja u namašćenu tepsiju i pita se peče dok ne postane zlatno smeđa. Jednom kada je gotova, prijesnac se odmah poslužuje dok je još topao. Iako nema puno informacija o ovom jednostavnom seljačkom jelu, vjeruje se da su ga lokalni stanovnici izvorno pripremali kako bi iskoristili ostatak sira.
Gurabija
Gurabija je klasični bosanski desert, vrsta okruglog, ravnog keksa od prhkog tijesta koji se obično pravi s brašnom, šećerom i uljem. Vjeruje se da ova slatka specijalnost ima orijentalno porijeklo i da je bitan dio kulture, tradicije i kulinarskog nasljeđa cijelog Balkana.
Iako postoji mnogo varijacija ovog deserta, keksi obično sadrže jaja, prašak za pecivo ili sodu bikarbonu, puter ili margarin, te mliječne proizvode poput mileram kreme, jogurta ili mlijeka. Kombinacija se tipično začinjava vanilin šećerom ili vanilin prahom, koricom limuna, orašastim plodovima i suhim voćem.
Vukovi i medvjedi su česta pojava u Bosni i Hercegovini i regionu.
Svakih nekoliko dana možemo vidjeti novi snimak medvjeda ili vuka u nekom naselju u BiH, a nisu rijetke i lisice.
Ovo potvrđuju i podaci Euronatura, fondacije koja se bavi prirodom u Europi. Prema podacima iz 2021. godine, vukova na Balkanu ima najviše u Europi.
Na dinarsko-balkanskom predjelu, koji uključuje Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu, Kosovo, Crnu Goru, Makedoniju, Albaniju, Grčku, Bugarsku i mali dio Srbije, postoji oko 4000 vukova. Slijedi karpatski predio (Ukrajina, Rumunija, Poljska) s oko 3600 vukova, prema procjenama.
S druge strane, po medvjedima je ova regija ‘tek treća’ u Europi. Rusija ih, prema procjenama, ima oko 10 hiljada, karpatski region oko 7630, dok Balkan ima ‘samo’ 3950.
Naravno, ovo su brojke iz 2021. godine, te je moguće da je situacija drugačija sada. Ipak, ovakve stvari se ne mijenjaju drastično u tri godine, tako da je vjerovatno još naša regija među vodećim u Europi, barem prema ovim parametrima.
