Kolačiće istresite na tacnu i ostavite da se ohlade. Osim što su ukusni, sadrže jako malo kalorija i masti. U pravljenje kolačiča možete uključiti i svoju djecu bez ikakve brige. Zabavit će se i bit će im drago da su sami napravili nešto ovako ukusno.
Nakon nagađanja da bi BCG vakcina, namjenjena protiv tuberkuloze mogla da zaštiti ljude i od korona virusa, Svjetska zdravstvena organizacija izdala je saopštenje u kojem se potvrđuje da za tako nešto još uvijek nema dokaza.
Štaviše, oni upozoravaju da bi preusmjeravanje zaliha moglo dovesti do toga da bebama izostane vakcina, što bi dovelo do porasta infekcija i smrti od tuberkuloze.
– Nema dokaza da BCG vakcina štiti ljude od infekcije korona virusom. U toku su dva klinička ispitivanja koja se bave ovim pitanjem i SZO će procjeniti dokaze kada budu dostupni. U nedostatku dokaza, SZO ne preporučuje BCG vakcinaciju u smislu prevencije Covid-19. Svetska zdravstvena organizacija i dalje preporučuje neonatalnu BCG vakcinaciju u zemljama ili okruženjima sa velikom incidencijom tuberkuloze – navodi se u njihovom saopštenju.
(T.T./Telegraf.rs)
Zahvaljujemo se društveno odgovornoj kompaniji” Studio VAG” na poklonjenim zaštitnim vizirima za naše zaposlenike. Kompanija Studio VAG svjesna situacije u kojoj se nalazi cijelo društvo, odlučila je dio svojih proizvoda “vizira” pokloniti ustanovama koje se nalaze na prvim linijama odbrane od pandemije, te u ime našeg preduzeća im hvala.
KUPUJ KORISTI DOMAĆE‼️ – JKP “Gradina” Donji Vakuf
izvor: fb / JKP Gradina
izvor: fb / Treca OŠ Oborci
Obavještavaju se roditelji djece dorasle za upis u I razred, da će se u cilju zaštite djece, roditelja i zaposlenika škole, upis učenika u prvi razred školske 2020/21.godine obaviti 16. 04. 2020. godine od 10:00 sati. Navedenog dana škola će telefonski kontaktirati roditelje radi evidencije djece, a u skladu sa Zakonom o osnovnoj školi, član 33. (Sl.novine SBK br.11/01 i 17/04).
Školski obveznici su djeca koja do 01. 06. 2020. godine pune 6 godina, te su roditelji djece školskih obveznika, koji ne budu kontaktirani od strane škole 16. 04. 2020. godine, dužni prijaviti istu za upis u prvi razred dana 17. 04. 2020. godine na telefon 030/ 271-162, u periodu od 10:00 do 11:00 sati.
Komisija za ocjenu sposobnosti i zrelosti učenika za polazak u prvi razred ima pravo uz saglasnost Ministarstva obrazovanja, nauke, mladih, kulture i sporta SBK upisati dijete rođeno kasnije od navedenog roka.
⚠️ NAPOMENA: UPISNI LIST možete pogledati/preuzeti na web stranici škole, kako bi nam mogli pravovremeno dati podatke koji se traže u istom, nakon što Vas telefonski kontaktiramo u četvrtak 16.04.2020. godine od 10:00 sati.
Link web stranice škole: https://os-hasan-kjafija-pruscak.mozks-ksb.ba/
Direktor škole
Nedžad Ždralović
izvor: fb / OS Hasan Kjafija Pruscak
Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (INGEB) Univerziteta u Sarajevu objavio je rezultate najnovijih arheogenetičkih analiza nalazišta kod Visokog koje daju potpuno novu sliku o skupinama koje su naseljavale ova područja u prahistorijskom periodu. Nalazi skeletnih ostataka pokazuju da su u ratničkim pohodima najvjerovatnije učestvovale i žene.
Direktor Instituta prof.dr. Naris Pojskić izjavio je da je INGEB-ov tim postigao veliki naučni uspjeh, budući da je riječ o uspješnoj izolaciji i analizi biološkog materijala starog do 2500 godina (iz IV vijeka p.n.e.).
“Ovim istraživanjem, kojim se ne mogu pohvaliti ni mnogo razvijenije zemlje, dodati su vrijedni dokazi u mozaiku porijekla i genetičkih specifičnosti ljudskih skupina koje su naseljavala ova područja i rasvjetljavanje nekih davno postavljenih i neodgovorenih arheoloških pitanja. Pri kraju su dodatne genetičke analize koja će dati jasniju sliku poput pripadnosti ovih ostataka određenim genetičkim haplogrupama i drugih važnih bioantropoloških specifičnosti”, naglasio je direktor INGEB-a.
Otkriće bh. naučnika ima veliki značaj za bosanskohercegovačku arheologiju i daleku prošlost, kazao je doktorant mr. Edin Bujak sa Instituta za arheologiju Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu.
“Sve ovo je otvorilo brojna nova naučno validna pitanja: da li su ovdje uopće sahranjeni ratnici? Ako jesu, onda se pokazuje da su i ilirske žene učestvovale u borbenim pohodima. S druge strane, moguće je da se radi zajedničkoj grobnici jedne ilirske zajednice koja je na ovaj način bila sahranjivana te da nema nikakve veze sa ratnicima”, naglasio je Bujak.
Bilo kako bilo, rezultati savremenih genetičkih analiza još jednom su pokazali da daleku prošlost itekako treba propitivati uz upotrebu savremenih naučnih metoda i dostignuća.
U Vratnici kod Visokog 1966. godine otkrivena je grobnica u kojoj je bilo sahranjeno više od dvadeset osoba. Na osnovu predmeta – nakita i oružja – koji su otkriveni uz tijela koja su bila položena bez nekog posebnog reda, pokazalo se da je riječ o ukopu koji se može datirati u posljednju četvrtinu IV stoljeća prije nove ere.
Ništa slično u bosanskohercegovačkoj arheologiji na prostoru srednje Bosne nije pronađeno. Interpretacije su išle u pravcu da je riječ o grobnici ilirskih ratnika Desidijata koji su bili masakrirani tako da su njihovi dijelovi tijela pokupljeni i zajedno sahranjeni. Drugo objašnjenje je bilo da je riječ o riječ o ilirskim ratnicima koji su negdje u borbi poginuli, a njihova tijela prenesena i ovdje sahranjena. U Zavičajnom muzeju u Visokom čuva se nekoliko fragmentiranih ostataka skeleta otkrivenih u Vratnici 1966. godine. Početkom 2020. godine Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju Univerziteta u Sarajevu obavio je savremena genetička istraživanja ovih ostataka. Pokazalo se da situacija i nije onakava kako je to ranije izgledalo.
Institutu je dostavljeno pet arheoloških ostataka (dva femura, jedna cijela mandibula i dvije fragmentirane mandibule sa zubima). Rezultati genetičke analize su pokazali da se radi o najmanje jednoj osobi ženskog spola i dvije osobe muškog spola. Pri kraju su dodatne genetičke analize koja će dati jasniju sliku poput pripadnosti ovih ostataka određenim genetičkim haplogrupama i drugih važnih bioantropoloških specifičnosti.
izvor: N1
Poštovani građani,
Pandemija COVID-19 trenutno je najveća prijetnja zdravstvenom i ekonomskom sistem većine zemalja u svijetu, a nažalost i naše zemlje. Pored prijetnje zdravlju stanovništva ona razorno djeluje na ostale segmente našeg društva. Sigurni smo da imamo snagu i znanje kojim možemo pobijediti jednu veliku negativnu posljedicu, koja se ogleda u gubitku radnih mjesta, odlukom da podržimo domaću proizvodnju kupovinom domaćih proizvoda, čime direktno pomažemo očuvanju radnih mjesta i pomažemo bržem oporavku ekonomije.
Ova situacija je prilika da u novim okolnostima zajedno stvorimo nove navike i mijenjamo budućnost našeg društvenog i ekonomskog stanja. Institucije moraju da pokažu osjećaj i spremnost za pomoć našem realnom sektoru, oslobađanjem ili smanjenjem nameta i osiguranjem mjera koje će poticati održavanje radnih mjesta i oporavak realnog sektora, a građani koji su u prilici birati između uvoznih i domaćih proizvoda, moraju znati prepoznati i izabrati domaće proizvode.
Ova kriza nam je pokazala koliko je značajno imati jaku domaću proizvodnju, koja se usljed zatvaranja granica zemalja i ograničenja izvoza esencijalnih roba, pokazala presudnom za borbu protiv pandemije COVID-19. Za svaku zemlju, u trenutnoj situaciji, veoma značajna je proizvodnja hrane, medicinske zaštitne opreme, higijenskih i dezinfekcijskih sredstava, a u našem kantonu se nalaze proizvođači koji proizvode sve navedene vrste proizvoda.
Podrška onim koji osmišljavaju i proizvode u našem kantonu i našoj zemlji važnija je nego ikad. Svakodnevno smo svjedoci inovativnosti i zalaganja naših proizvođača (proizvodnja novih proizvoda kao što su zaštitne maske, zaštitna odjela, viziri, dezinifikacioni tuneli, dezinifikaciona sredstva) koji su preraspodjelili svoje proizvodne kapacitete za proizvodnju ovih proizvoda koji su od životne važnosti za našu zajednicu u presudnom trenutku borbe protiv pandemije COVID-19.
Dragi građani, potrebno je znati da kupovinom robe koja nije proizvedena u našoj državi našem sistemu doprinosimo samo u dijelu naplate PDV i jednog dijela plaće zaposlenih koji tu robu prodaju. Ukoliko utrošimo 100 KM za kupovinu robe iz uvoza više od 70 KM će otići u finansiranje očuvanja radnih mjesta, obrazovnog, zdravstvenog i penzionog sistema države koja proizvodi taj proizvod, a naš sistem ćemo oštetiti za isti iznos. Međutim, kupujući domaći proizvod pokrećemo čitav lanac poslovnih subjekata koji su uključeni u proizvodnju, promet i prodaju proizvoda. Kupovinom domaćih proizvoda u vrijednosti 100,00 KM, našem društvu direktno se vraća više od 70,00 KM, koje se koriste za očuvanja radnih mjesta, obrazovnog, zdravstvenog i penzionog sistema naše države. Kada trošimo domaće mlijeko i meso, plaćamo i poljoprivredne proizvođače, prerađivače, prevoznike i radnike koji su sve domaći stanovnici, tako da višak vrijednosti koji se stvori u tom lancu izuzetno raste. Multiplikativni efekat prodaje domaćeg proizvoda na domaćem tržištu je značajno veći (više od dvostruke vrijednosti proizvoda) što dovodi proširenja proizvodnih kapaciteta, povećanog broja radnih mjesta i razvoja privrede u cjelini. Povećanom kupovinom domaćih proizvoda više novca ostaje u našoj zemlji i stvara se mogućnost za nova radna mjesta, podizanje standarda svih građana i osiguranje bolje budućnosti narednim generacijama.
Zbog toga, pokažimo našu odlučnost za oporavak privrede i usmjerimo našu potrošnju prema domaćim vrijednostima koje stvaramo ovdje, u Srednjobosanskom kantonu i cijeloj Bosni i Hercegovini, i tako učinimo sve da se sačuvaju radna mjesta, plaće i kupovna moć svih naših građana.
Dajmo podršku onima koji će nositi dio tereta ove krize, kupujmo od naših preduzeća: Bajra d.o.o. Travnik (proizvodnja mesa i mesnih proizvoda), “EL-TORO” d.o.o. Bugojno (proizvodnja proizvoda od mesa i mesa peradi), “SMAJIĆ KOMERC” d.o.o. Travnik (industrija mesa),“Mlinpek-Žitar” Jajce (proizvodnja mlinarskih i pekarskih proizvoda), Mlinpek d.d. Bugojno (proizvodnja mlinarskih i pekarskih proizvoda), MLIN-PRODUKT d.o.o. Kiseljak (proizvodnja mlinarskih i pekarskih proizvoda), Fidelina comerce d.o.o. Travnik (proizvodnja tjestenine), Milagros d.o.o. Gornji Vakuf-Uskoplje (proizvodnja i prerada mlijeka i mliječnih proizvoda), Poljorad d.o.o. Travnik (proizvodnja mliječnih i biljnih proizvoda), Peradar d.o.o. Travnik (proizvodnja jaja), ESOF d.o.o. Donji Vakuf (proizvodnja, otkup i prerada voća i povrća), UTD „BEST“ d.o.o. Novi Travnik (punionica vode i proizvodnja sokova), Grand 99 d.o.o. Travnik (proizvodnja sokova), Valley Aqua d.o.o. (punionica vode), NEVRA d.o.o. Kreševo (punionica vode), „EZ“ d.o.o. Busovača (proizvodnja kućne hemije), Pharmamed d.o.o. Travnik (proizvodnja lijekova i medicinskih sredstava, proizvodnja kozmetike, kozmetike s namjenom i dječije kozmetike, proizvodnja filter i rinfuznih čajeva), Paloč d.o.o. Gornji Vakuf-Uskoplje (proizvodnja detrdženata), „ABSOLUTE GROUP“ d.o.o. Travnik (proizvodnja sportske opreme), „MEN“ d.o.o. Travnik (proizvodi od tekstila), Slovenka d.d. Donji Vakuf (tekstilni proizvodi), Prevent Travnik d.o.o. (proizvodnja odjeće), “PREVENT STEP” d.o.o. Bugojno (proizvodnja obuće), Nobil d.o.o. Vitez (proizvodnja madraca), “Karadža-trade-Kašmir” d.o.o Bugojno (proizvodnja namještaja), Divan d.o.o. Vitez (proizvodnja namještaja), „Rose-wood“ d.o.o. Gornji Vakuf-Uskoplje (proizvodnja rezane građe, masivnih ploča, namještaja, peleta i briketa), Tamex d.o.o. Busovača (proizvodnja rezane građe, masivnih ploča, namještaja, peleta i briketa), FIS d.o.o. Vitez (tvornica namještaja Ambyenta, proizvodnja čarapa, odjeće za bebe i djecu i proizvodnja peleta), Termoflux d.o.o. Jajce (proizvodnja kotlova na pelet, drvo i sitni ugalj), EPS Laštro d.o.o. Kreševo (proizvodnja stiropora), Kristal d.o.o. Vitez (proizvodi od stakla) i svih drugih domaćih preduzeća i obrta koji proizvode i prodaju na području našeg kantona.
Svim proizvodnim preduzećima, obrtima, ugostiteljima, trgovinama, ljudima koji upravljaju privrednim društvima ili malim obrtima, koji proizvode sami ili zapošljavaju više stotina radnika, onima koji se služe najnovijim tehnologijama kao i onima koji svoju egzistenciju osiguravaju samo svojim rukama, svim tim dijelovima koji čine našu privredu i čiji smo servis, u ovom trenutku pružamo ruku podrške i stavljamo sve svoje kapacitete na raspolaganje, te poduzimamo sve aktivnosti kako bi osigurali konkretnu pomoć za prevazilaženje trenutne situacije.
MINISTARSTVO PRIVREDE
Uz platu svim zdravstvenim radnicima, vozačima, spremačicama, koji rade pri zdravstvenim ustanovama biće isplaćena jednokratna pomoć od 1.000 KM, odluka je to srpskog člana Predsjedništva BiH, Milorada Dodika.
Novac će dobiti samo oni koji su radili od pojave koronavirusa u Repuiblici Srpskoj, a nikako oni koji su koristili bolovanje i slično, izjavio je to Dodik, prenosi ATV.
izvor: nezavisne.com
Trenutno na svjetsko tržište utiču istovremeno dva “crna labuda”: širenje virusa korona i pad cijena nafte. Ali trenutna kriza ima i drugu stranu. Ipak, neki ekonomisti i u tome vide šansu.
Boris Porfirjov, direktor Instituta za opšteprivredno prognoziranje Ruske akademije nauka, ističe da je na kineskom jeziku riječ “kriza” predstavljena sa dva hijeroglifa: prvi znači “opasnost”, a drugi “mogućnost” ili “šansa”.
Nove šanse Porfirjov već vidi, na primjer, u značajnom povećanju proizvodnje i prodaje nekoliko tipova robe kao što su testovi za utvrđivanje COVID-19, medicinska tehnika (respiratori), sredstva za sanitarnu i higijensku zaštitu kako stanovništva, tako i medicinskog osoblja.
Spisku se može dodati i oprema za dugoročno čuvanje hrane i lijekova, tehnika za rad na daljinu (kompjuteri, tableti i softveri), kao i sistemi za video-nadzor i kontrolu kretanja ljudi. Isto se odnosi i na logističke usluge, jer sva ta roba mora nekako biti isporučena potrošačima.
Iako “crni labudovi” odlaze, neprofitabilne firme propadaju
Porfirjov je precizirao da će nakon okončanja pandemije potražnja za većinom ovih proizvoda ostati, a cijene će opadati, to jest, na ta tržišta će doći novi proizvođači i konkurencija će se pojačati.
Georgij Ostapkovič, direktor Centra za tržišna istraživanja “Više škole ekonomije”, ubijeđen je da će epidemija spasiti tržište od onih koji, u suštini, ne donose koristi ekonomiji, već samo privlače finansijska sredstva. Ovo je karakteristično za svaku krizu, a ne samo za trenutnu.
“Na primjeru Rusije vidimo da imamo oko 30 odsto neprofitabilnih kompanija. Dobro bi bilo da se one uklone sa tržišta, promijene vrstu aktivnosti ili menadžment. Ali to ne znači da će njihova mjesta biti oslobođena. Doći će nove kompanije s naprednijim rukovodiocima”, pretpostavlja profesor “Više škole ekonomije”.
“Preduzeće koje nema zarade niti depozita, a na tekućem računu nema veliku sumu novca, neće preživjeti. Ne znam da li će investitori početi da izvlače svoj novac iz tih kompanija, jer to nije jednostavno uraditi. Ali definitivno neće ulagati u njih”, ističe ekspert.
Opšti ekonomski pad je u velikoj mjeri posljedica poremećaja proizvodnih lanaca, jer ne možemo pobjeći od činjenice da Tajvan proizvodi računarske čipove, Njemačka – alatne mašine, a SAD i EU – civilne avione.
Virus korona je podsjetio svijet da smo svi povezani i da niko nije u stanju da se prilagodi stanju samodovoljnosti. Trgovinski ratovi će sada vjerovatno biti dio prošlosti.
Nafta poklanja slobodu
Još jedan važan momenat na koji je Georgij Ostapkovič skrenuo pažnju jeste da će jeftina nafta omogućiti ekonomijama u razvoju da brže i u većoj mjeri usmjere ulaganja u zaista važna područja: inovacije, medicinu, socijalna plaćanja i druge elemente ljudskog kapitala.
Sa druge strane, jeftina nafta će smanjiti ulaganja u obnovljivu energiju. Ostapkovič je istakao da države i kompanije to rade samo kada su tradicionalni izvori energije u dugoročnoj perspektivi skuplji od razvoja alternativnih.
Ali ne treba se nadati da će niske cijene goriva dugo ostati takve.
“Prema naftnom bilansu, rezerve su i dalje pune, dovoljne su za 50 i čak za narednih 100 godina. Problem je u tome što nafte za lako eksploatisanje skoro da i nema više, a glavne zalihe su koncentrisane tamo odakle ih je teško izvući. Na primjer Venecuela. Potrebna su velika ulaganja da bi se razvila njena nalazišta nafte. Bez toga niko ni pokušati eksploataciju”, smatra ekspert.
Ovo takođe utiče i na potrošačke standarde. Proizvodi za dugoročnu upotrebu se sve više iznajmljuju, a ne kupuju, što se sliva u takozvanu ekonomiju zajedničke potrošnje (karšering, iznajmljivanje nekretnina, kućnih i pokretnih uređaja i tako dalje). Štaviše, ovaj trend se najjasnije vidi kod mlade generacije koja više ne plaća za skupu robu, već za utiske i osjećaje.
Sve to će, naravno, uticati na proizvođače. Konkurencija će se pojačati, sve važniji će biti kvalitet, a ne kvantitet, što će u svakom slučaju ići u korist potrošača.
Masovnog prelaska na rad na daljinu neće biti
Očigledno je i da će se promijeniti tržište rada. Kompanije sada prebacuju zaposlene na režim rada na daljinu. Ali stručnjak ne savjetuje da se zanosimo idejom da će nakon okončanja pandemije svi odustati od iznajmljivanja kancelarija.
“Naravno, sa stanovišta budžeta kompanije, u početku to može biti korisno. Međutim, ovdje ćemo se suočiti sa svojevrsnim kršenjem radne discipline, jer će mnogi zaposleni jednostavno izgubiti produktivnost”, ističe Ostapkovič.
Moguće varijante: ili će takvi zaposleni izgubiti posao i na njihovo mjesto će doći disciplinovaniji radnici, ili će im se plaćati honorarno, kao frilenserima. Bilo kako bilo, možemo se oprostiti s obaveznim osmočasovnim radnim danom.
Osim toga, osnovne sfere koje formiraju ekonomiju, ne rade od kuće: ni metalurške fabrike, ni fabrika tjestenina. ni naftna preduzeća, poljoprivredne kompanije niti firme koje se bave logistikom. Nadamo se da ni sfere građevine i medicine neće preći na rad na daljinu.
Međutim, i prije pandemije, svijet je ušao u četvrtu industrijsku revoluciju, a u mnogim industrijama se sve više koriste razne mašine s upravljanjem na daljinu, a proizvođači automobila aktivno rade na konstruisanju bespilotnih vozila za prevoz robe. Epidemija će dodatno podstaći čovjeka na aktivniji razvoj i primjenu novih tehnologija.
Izvor: nezavisne.com / Sputniknews.com)
