PREDSJEDAVAJUĆI SKUPŠTINE
Josip Kvasina v.r.
ZAMJENIK PREDSJEDAVAJUĆEG SKUPŠTINE
Muharem Grabus s.r.
ZAMJENICA PREDSJEDAVAJUĆEG SKUPŠTINE
Ljubinka Atanasijević s.r
BANJA LUKA, 22. aprila (FENA) – Novi koronavirus (SARS-CoV-2) potvrđen je kod još 16 osoba u Republici Srpskoj (RS) te je trenutno ukupno zaraženo 580 osoba, 19 je preminulo dok je 306 oporavljenih – potvrđeno je iz entitetskog Ministarstva zdravlja i socijalne zaštite.
Pet osoba je iz Gacka, tri iz Oštre Luke, po dvije osobe su iz Banje Luke, Gradiške i Trebinja i po jedna iz Nevesinja i Pala.
Riječ je o šest osoba muškog i deset ženskog pola.
Među potvrđenima je šest žena srednje životne dobi, dvije su mlađe i dvije starije životne dobi.
Jedan muškarac je mlađe životne dobi, četvorica su srednje i jedan starije životne dobi.
Kod većine osoba je utvrđeno da se radi o bliskom ili porodičnom kontaktu sa osobama kod kojih je ranije potvrđeno prisustvo novog koronavirusa ili se radi o sekundarnom kontaktu.
Među osobama kod kojih je utvrđeno prisustvo novog koronavirusa je jedna korisnica doma za starije osobe u Banjoj Luci u privatnom vlasništvu, gdje je kod jedne radnice, ranije, (u okviru epidemiološkog nadzora testiranja osoba koje se nalaze u riziku zbog posla koji obavljaju) potvrđen test na novi koronavirus.
Iz ovog doma za starije osobe testirano je i još 25 korisnika koji su negativni na novi virus. Do sada su testirani svi korisnici i zaposleni u ovoj ustanovi.
Od pozitivnih osoba na novi koronavirus je i jedna medicinska sestra iz bolnice u Gradišci, a iz resornog Ministarstva navode da će biti preduzete sve epidemiološke mjere i dalja testiranja kontakata.
U protekla 24 sata u Institutu za javno zdravstvo RS izvršeno je testiranje 281 laboratorijskog uzorka, a testirano je i još 29 osoba koje rade i borave u domovima za starije osobe, dva zdravstvena radnika i 18 radnika koji rade u marketima. Testirano je i 37 osoba iz lokalnih karatina ili objekata za izolaciju.
Svi ovi uzorci su negativni na novi koronavirus (SARS-CoV-2), saopćeno je iz Ministarstva zdravlja i socijalne zaštite RS.
SARAJEVO, 22. aprila (FENA) – Dan planete Zemlje u gotovo svim zemljama svijeta obilježava se 22. aprila, a ova godina je posebna jer se obilježava 50. obljetnica, ali isto tako svijet je zahvatila pandemija koronavirusa čime ni i obilježavanje tog dana nije u fokusu.
Prvi put ovaj događaj obilježen je na taj dan 1970. godine u SAD-u, s početkom buđenja svijesti o očuvanju okoliša i utjecaja ljudskog djelovanja na prirodu. Američki senator Gaylord Nelson godinu dana prije zgrozio se nad posljedicama izljeva nafte uz obalu Kalifornije te se, vrativši se u američki parlament, izborio da se 22. aprila proglasi nacionalnim danom proslave planeta Zemlje.
Naziv Earth Day prvi je puta upotrijebio gradonačelnik San Francisca u proglasu 1969. kojim je odlučeno da se na području tog grada taj datum slavi kao Dan planeta Zemlje.
Dan planete Zemlje kao globalna inicijativa podizanja javne svijesti ima za cilj da inspiriše lokalne zajednice, neprofitna ekoudruženja za zaštitu okoliša, nevladine organizacije, obrazovne ustanove i druge organizacije da različitim ekološkim akcijama upozore javnost na važnost očuvanja životne sredine.
Dan planete Zemlje službeno se obilježava od 1992. godine kada je tokom Konferencije UN-a o okolišu i razvoju u Rio de Žaneiru na kojoj je učestvovao veliki broj predstavnika vlada i nevladinih organizacija usklađen dalekosežni program za promociju održivog razvoja.
Na prijedlog bolivijske vlade 2009. Generalna skupština Ujedinjenih naroda je 22. april proglasila međunarodnim Danom planete Zemlje.
Ovaj datum još uvijek ima ogroman međunarodni značaj, a 2016. godina je bila posebna jer je baš tada stupio na snagu povijesni Pariški sporazum o klimatskim promjenama.
Ovogodišnja tema su klimatske promjene i akcije koje bi se trebale provoditi kako bi one što manje utjecale na okoliš i čovječanstvo.
Posljedice klimatskih promjena osjećaju se u svim dijelovima svijeta. Polarne ledene ploče tope se, a razina mora raste. U nekim regijama sve češće dolazi do ekstremnih vremenskih uvjeta i kiša, dok se u drugima javljaju sve intenzivniji toplinski valovi i suše.
One se događaju vrlo brzo te se brojne biljke i životinje teško prilagođavaju. Mnoge kopnene, slatkovodne i morske vrste već su se preselile na nova staništa. Ako prosječne temperature ne svjetskoj razini budu i dalje nekontrolirano rasle, neke biljne i životinjske vrste bit će izložene povećanom riziku od izumiranja.
Na ovaj dan se nastoji promovisati život u harmoniji sa prirodom kao i širenje svjesti o izazovima za prirodu a naročito klimatskim promjenama.
BiH je u junu 2103. godine dobila Strategiju prilagođavanja na klimatske promjene i niskoemisionog razvoja za Bosnu i Hercegovinu (BiH) pripremljenu paralelno sa Drugim nacionalnim izvještajem o klimatskim promjenama (SNC) Bosne i Hercegovine prema Okvirnoj konvenciji Ujedinjenih nacija za klimatske promjene (UNFCCC) u koordinaciji sa Razvojnim programom Ujedinjenih nacija (UNDP) u Bosni i Hercegovini.
Razvoj Strategije su podržali UNDP u Bosni i Hercegovini i Regionalni centar UNDP-ja u Bratislavi, u sklopu programa podrške zemljama u istočnoj Evropi i Zajednici neovisnih država (EE&CIS) u formuliranju i provođenju strategija niskoemisionog razvoja i prilagođavanja na klimatske promjene, kao i u pristupu mehanizmima za finansiranje prilagođavanja na klimatske promjene prema režimu Okvirne konvencije Ujedinjenih nacija za klimatske promjene (UNFCCC) nakon 2012. godine.
BiH u skladu sa tom strategijom poduzima korake u rješavanju pitanja klimatskih promjena, kako na domaćem tako i na međunarodnom nivou. Unutar BiH, klimatske promjene se sve više smatraju pitanjem od ključnog strateškog značaja, naročito od domaćih vlasti i akademske zajednice. Vizija razvoja države je da do 2025. godine Bosna i Hercegovina bude održiva i napredna ‘zelena ekonomija’.
Kada Bosna i Hercegovina uđe u Evropsku uniju (EU), ona će kao zemlja članica imati niske emisije, visok kvalitet života za sve, očuvane prirodne ekosisteme, održivo upravljanje prirodnim resursima i visok nivo otpornosti na klimatske promjene.
Sve veći nivoi energetske efikasnosti, veća upotreba obnovljivih izvora energije i poboljšana energetska i transportna infrastruktura i usluge dovest će do privlačenja međunarodnih investicija, otvaranja novih radnih mjesta i poslovnog poduzetništva u ekonomiji baziranoj na efikasnoj upotrebi resursa.
Negativni utjecaji klimatskih promjena trebali bi biti minimalizirani smanjivanjem nivoa osjetljivosti i iskorištavanjem mogućnosti koje donose klimatske promjene.
Tranzicija u ‘zelenu ekonomiju’ će posebno koristiti osjetljivim i grupama u nepovoljnom položaju, tako što će biti socijalno uključiva i što će osigurati pozitivan doprinos rodnoj jednakosti.
Ovo će se postići provođenjem Strategije prilagođavanja na klimatske promjene i niskoemisionog razvoja za Bosnu i Hercegovinu, koja ima dva glavna cilja u oblastima prilagođavanja na klimatske promjene i smanjenja emisije plinova staklene bašte: povećanje otpornosti na klimatsku varijabilnost i klimatske promjene, pri čemu će se osigurati razvojne dobiti; dostizanje najviše vrijednosti i prestanak rasta nivoa emisija plinova staklene bašte otprilike 2025. godine na nivou koji je ispod prosjeka emisija EU27 po glavi stanovnika.
Naravno, sve navedeno treba posmatrati u kontekstu globalne pandemije koronavirusa koja je zahvatila cijeli svijet, pa tako i Bosnu i Hercegovinu.
Ovogodišnji Dan planete Zemlje u sjeni je te borbe sa kojom se suočavaju sve zemlje svijeta u cilju zaštite života stanovništva od virusa koji je stigao do gotovo svakog kutka planete, prikovao pola čovječanstva u njihove domove, ekonomski život paralizirao i usmrtio dosada više od 150.000 ljudi, od kojih gotovo dvije trećine u Evropi.
ZENICA, 22. aprila (FENA) – Ove godine, mjesec ramazan dočekujemo u jeku pandemije virusa Covid-19, pa je izraženije nego ikada, neophodno važno naglasiti i upozoriti sve pšostače na potrebu da budu maksimalno odgovorni prema sebi i drugima, te da se strogo pridržavaju svih preporučenih mjera prevencije zaraze koronavirusom, navodi se u preporukama Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica.
Kako ističu stručnjaci INZ-a, vjerski autoriteti i institucije su složni u jednom da je obaveza vjernika, postača, da svojim djelovanjem i činjenjem iznad i povrh svega ne ugrozi živote i zdravlje ljudi oko sebe i sebe samog, što podrazumjeva i dalje poštovanje pravila fizičke distance, kao i da se u ovim, izmjenjenim zdravstvenim okolnostima, iftari organiziraju samo za ukućane istog domaćinstva, odnosno osobe sa kojima dijelite životni prostor.
– Preporuke za pravilnu prehranu postača u toku ramazana u suštini se ne razlikuju mnogo u odnosu na preporuke izvan tog mjeseca. Najvažnije prehrambeno pravilo tokom Ramazana je umjerenost i pravilan raspored namirnica, kako biste svom tijelu što duže omogućili energiju, ali bez preopterećavanja probavnog sistema – ističe nutricionistica INZ-a Maja Trifković.
Preporuke za sehur su poprilično slične preporukama za uobičajeni doručak, koji treba biti glavni izvor energije za ostatak dana.
– Za sehur treba kombinirati namirnice bogate proteinima (meso, riba, jaja, mlijeko, sir, jogurt, mahunarke, zatim sjemenke i orašasti plodovi, koji su ujedno i izvori zdravih masnoća) s namirnicama bogatim složenim ugljikohidratima i vlaknima radi dužeg otpuštanja energije i osjećaja sitosti (integralne žitarice, proizvodi od integralnog brašna i povrće) – ističe Trifković.
Nutricionistica INZ-a preporučila je tri kombinacije proizvoda dostupnim domaćinstvima, koja će osigurati potrebnu vrijednost i energiju za cjelodnevni post.
Prvi prijedlog idealnog obroka za sehur je omlet sa špinatom i posnim sirom, domaći integralni kruh sa sjemenkama uz salatu od paradajza i krastavaca u pavlaci. Drugi prijedlog je salata od tunjevine ili piletine, kuhano jaje, grah ili leća, integralna tjestenina, neslani sir, kombinacija svježeg povrća i maslinovo ulje po želji. Treći prijedlog su zobene pahuljice s mljevenim lanom i chia sjemenkama, banana, naranča, dvije hurme, grčki jogurt, orasi/bademi/lješnjaci, cimet po želji.
Najvažnije od svega je ne “pretrpati” se naglo, velikim količinama hrane u jednom obroku, našem najobimnijem obroku koji je tokom ramazana – iftar.
– Zbog dugog perioda posta, probavni sistem se poprilično uspavao, pa je jako važno pokrenuti ga na pravilan način. Najbolje je započeti iftar s dvije – tri hurme ili laganom voćnom salatom za nadoknadu šećera i energije, uz čašu vode ili limunade za rehidraciju organizma. Svom probavnom sistemu treba dati po mogućnosti što više vremena, optimalno je pola sata da se lagano pokrene i da apsorbira nutrijente iz unesenog voća, nakon čega slijedi glavno jelo – ističe Trifković.
Za glavno jelo dana preporučuje se najprije domaća supa od povrća za dodatnu nadoknadu tečnosti i elektrolita, a nakon toga obrok koji se sastoji od nemasnog mesa i raznog povrća za prilog.
Dodatni izvor ugljikohidrata neka bude malo integralne riže ili kuhanog krompira. Osim toga, za iftar su idealne čorbe s nemasnim komadima mesa u kombinaciji s mahunarkama i povrćem uz šnitu domaćeg kruha od integralnog brašna.
Nakon iftara bilo bi idealno prošetati za dodatno ubrzanje probave, ali to će zbog još uvijek aktuelne mjere policijskog sata biti nemoguće provesti, pa zato pokušajte biti fizički aktivni u vlastitom domu. Ako se zaželite deserta, nek to bude kombinacija suhog ili svježeg voća ili kompot po želji, bez dodanog šećera. Za ljubitelje nešto tradicionalnijih obroka, sutlija s malo kakaoa ili cimeta je također poželjan desert nakon iftara (ukoliko već u njemu niste imali neki od škrobnih izvora ugljikohidrata), preporučuju iz INZ-a.
Trifković dodaje da je, osim navedenog, idealan međuobrok od iftara do sehura je i smoothie od raznih vrsta voća i povrća po želji. Također, između iftara i sehura se trudite da u što većoj mjeri nadoknadite unos vode i tako pravilno pripremite svoj organizam za predstojeći post.
Uz navedene preporuke, važno je u što većoj mjeri izbjegavati jako masno i prženo meso, proizvode od bijelog brašna, preslane i prezačinjene obroke, prešećerene deserte, kafu u vrijeme sehura (dehidracija!) i svakako, prejedanje.
– Jednom do dva puta sedmično se možete počastiti hurmašicom za iftar, ali sve više od toga je previše i time se mogućnost detoksikacije organizma gubi, a izlažete se i potencijalnom gomilanju kilograma. Uz pravilnu prehranu tokom ramazana, iako postite, osjećat ćete se vitalno i bit ćete puni energije, a Vaš organizam će vam biti zahvalan na priuštenom velikom čišćenju od nakupljenih toksina, saopćeno je iz INZ-a.
Prema takvimu Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini zalaskom sunca u četvrtak, 23. aprila nastupa mubarek mjesec Ramazana, dok će prvi dan ramazanskog posta biti u petak, 24. aprila.
Mjesec ramazan je mjesec obaveznoga posta za sve punoljetne, zdrave muslimane koji nisu na putu. Post je naređen 2. godine po hidžri (624.). Svaki punoljetan, zdrav, slobodan musliman dužan je postiti čitavih mjesec dana od zore do zalaska sunca. To je treći temelj islama. Mjesec ramazan je 9. mjesec islamskoga kalendara koji nekad ima 29 a nekad 30 dana. Muslimani poste u svim godišnjim dobima s obzirom na lunarni kalendar. Godina muslimanskog kalendara je kraća za deset dana od sunčeve godine, pa se tako ramazan pomjera svake godine za deset dana. Ko posti 36 godina redovno postio je ramazan u svako godišnje doba i u svim mjesecima i danima.
U skladu sa trenutnom situacijom, vjerski život tokom ramazana u našoj domovini bit će organizovan u okviru vanrednih mjera koje važe u državi zbog proglašene pandemije korona virusa.
Ovogodišnju ramazansku vaktiju možete pronaći klikom ovdje, a korisnicima mobilnih uređaja baziranih na Android operativnom sistemu preporučujemo oficijelnu aplikaciju Islamske zajednice koja pored dnevnih vaktija za gradove u našoj domovini nudi i druge sadržaje za svakodnevne potrebe vjernika. Aplikaciju možete preuzeti putem Google Play Storea.
Obzirom da je mjesec ramazan mjesec intenzivnijeg ibadeta, ove godine smo formirali tim islamskih učenjaka koji će odgovarati na Vaša pitanja kako bi smo ubrzali dosadašnji proces dobijanja odgovora. U ovoj fazi prednost će imati pitanja iz domena ibadeta (namaz, post i zekat) te pitanja od vjernika sa jasno navedenim imenima (a ne skrivenim iza nadimaka), a kao i dosada upućena pitanja bit će objavljivana anonimno. Također, kao i dosada vaša pitanja možete slati putem email adrese pitanja@rijaset.ba kao i kroz mobilnu aplikaciju Islamske zajednice.
Rijaset IZ BiH
Zdravstveni radnici i nadležni svakodnevno ističu značaj svih mjera te mole građane da se pridržavaju kako ne bi došlo do crnih scenarija. Socijalna distanca, nošenje maski i rukavica, redovna lična higijena, izbjegavanje većih okupljanja – samo su neke od stvari koje moramo primjenjivati.
U BiH je do danas testirano malo više od 19.100 uzoraka, a na koronavirus je od početka pandemije pozitivna 1.321 osoba. Od tog broja oporavilo se 398 osoba, a 51 je preminula.
U svijetu je zabilježeno 2.557.857 slučajeva koronavirusa, a umrlo ih je 177.674, podaci su statističkog portala Woldometers.
Oporavilo se 695.321 ljudi.
U Sjedinjenim Američkim državama ima najviše zaraženih – 819.175.
Potom slijede Španija (204.178), Italija (183.957) i Francuska (158.050).
Najviše smrtnih slučajeva i dalje bilježi Amerika – 45.343.
Dnevni avaz
Danas se u Bosni i Hercegovini očekuje umjereno do pretežno oblačno vrijeme. U jutranjim satima i prije podne, ponegdje u centralnim i istočnim područjima i na jugu može pasti i malo kiše. Tokom dana, uglavnom bez padavina. Nešto menje oblačnosti i sunčanije očekuje se u sjevernim područjima. Vjetar slab do umjeren istočnog i sjeveroistočnog smjera. Krajem dana, vjetar će i oslabiti. Jutarnja temperatura od 2 do 8, na jugu od 9 do 11, a najviša dnevna od 10 do 16, na jugo od 18 stupnjeva.
21.4.2020. – 11:25:02.PROGNOZA VREMENA ZA 23.04.2020 (Četvrtak)., jutro u većem dijelu zemlje malo do umjereno oblačno i sunčano vrijeme. Nešto više oblaka očekuje se u centralnim i istočnim područjima. Po kotlinaka i uz riječene tokove moguća je maguća je magla ili niska oblačnost. Jutarnja temperatura od 0 do 6, na jugu od 7 do 10, a najviša dnevna od 12 do 18, na jugo do 21 stupanj.
PROGNOZA VREMENA ZA 24.04.2020 (Petak)., malo do umjereno oblačno i sunčano vrijeme. Nešto više oblaka očekuje se u istočnim i centralnim područjima. Po kotlinama i uz riječne tokove moguća je magla ili niska oblačnost. Jutarnja temperatura od 1 do 6, na jugu od 5 do 8, a najviša dnevna od 15 do 21, na jugo od 23 stupnja.
PROGNOZA VREMENA ZA 25.04.2020 (Subota)., umjereno do pretežno oblačno. Krajeme dana, u sjevernim i centralnim područjima i sa slabom kišom. Jutarnja temperatura od 2 do 8, na jugu od 8 do 11, a najviša dnevna od 17 do 23, na jugo od 25 stupnjeva.
FHMZ
Jutarnja magla smanjuje vidljivost na putevima u kotlinama i uz riječne tokove, pa pozivamo na pojačan oprez. Frekvencija vozila je slabijeg intenziteta, a vozače molimo da putuju samo u nužnim situacijama i da se pridržavaju mjera zaštite od koronavirusa.
Na području Hercegovačko-neretvanskog i Zapadno-hercegovačkog kantona zabranjeno je kretanje svim građanima izvan njihovog mjesta prebivališta.
Potpuna zabrana kretanja na području BiH na snazi je od 20 sati do 05 sati ujutro.
Danas počinju radovi na izgradnji kružnog toka na dionici Sarajevo-Vogošća kod skretanja za Blagovac. Saobraćaj će za vrijeme izvođenja ovih radova biti preusmjeren na privremenu obilaznicu.
Zbog servisiranja tunela Gaj i Igman na dionici autoputa A-1 Sarajevo zapad-Lepenica, do večeras (22.04.) do 20 sati, saobraćaj se preusmjerava dvosmjerno, suprotnom kolovoznom trakom.
Na magistralnom putu Zenica-Nemila, kroz tunel Vranduk, od 05 do 21 sat saobraća se dvosmjerno. Od 21 sat do 00:30 sati vozila se propuštaju naizmjenično, dok je od 00:30 do 05 sati saobraćaj kroz tunel obustavljen. Za vrijeme obustave vozila do 7,5 tona ukupne mase mogu koristiti obilaznicu kroz naselje Tetovo, a vozila iznad 7,5 tona alternativne pravce Doboj-Šićki Brod- Sarajevo i Žepče-Zavidovići-Olovo-Sarajevo.
Na regionalnom putu Crna Rijeka-Mrkonjić Grad (Bjelajce) obustavljen je saobraćaj i preusmjeren na alternativne pravce.
Zbog radova na asfaltiranju danas i naredna dva dana (22-24.04.) od 08 do 15 sati doći će do obustave saobraćaja na regionalnom putu Bijele Vode-Šabići.
Pojačan je promet teretnih vozila na graničnom prelazu Bosanska Gradiška.Na ostalim graničnim prelazima nema dužih zadržavanja.
———————————————-
Ulazak u BiH nije dozvoljen stranim državljanima, a izuzetak su određene kategorije ljudi (zdravstveni radnici, lica kojima je potrebno liječenje, prekograničnih radnika, službi i timova civilne zaštite, pripadnika snaga NATO-a i drugih zemalja partnerstva za mir, kao i NATO štaba u BiH, osoba s boravkom u BiH, osoba koje su u tranzitu kroz BiH bez zadržavanja i osoba koje imaju izdatu dozvolu od Vijeća ministara).
Ulazak u Hrvatsku i Crnu Goru dozvoljen je samo njihovim državljanima, strancima koji imaju prijavljen boravak i vozačima teretnih vozila.
Srbija je zatvorila granične prelaze prema BiH za sve prelaske, izuzev za robni promet koji se odvija preko prelaza: Karakaj, Vardište i Rača.
Privremeno su zatvoreni svi granični prelazi za pogranični saobraćaj između Hrvatske i Bosne i Hercegovine.
U Sveučilišnoj kliničkoj bolnici Mostar tokom dana je na Covid-19 testirano 148 uzoraka, od kojih su, iz Hercegovačko-neretvanskog kantona, dva pozitivna i to u Čitluku.
Informacija je potvrđena iz Kriznog štaba Hercegovačko-neretvanskog kantona.
Istovremeno su u Kliničkom centru Univerziteta u Sarajevu testirana 94 uzorka.
Kako je potvrđeno za “Avaz”, jedan testirani uzorak je pozitivan na koronavirus, a riječ je o osobi iz Žepča.