Tokom protekle noći na Kliničkom centru Univerziteta u Sarajevu testiran je 251 uzorak od čega je na koronavirus pozitivan samo jedan i to iz Cazina, potvrđeno je za Klix.ba na KCUS-u.
Inače, na ovom sarajevskom kliničkom centru vidljiv je povećan broj testiranja, a tako je u protekla 24 sata testirano čak 536 uzoraka na koronavirus.
Pored brojnih upozorenja Kantonalnog štaba civilne SBK zaštite o sve učestalijem broju požara, na području Srednjobosanskog kantona, kao i zabrane o paljenju vatre na otvorenom prostoru koju je donio Općinski civilni štab , požar je danas obuhvatio šumsko područje u Hrastićevu.
Na svu sreću, brzom reakcijom uposlenika “Šumarije”, požar je lokalizovan.
Radnici “Šumarije” i večeras imaju pune ruke posla zbog neodgovornih pojedinaca. Naime, požar je zahvatio područje u Hrastićevu, a prema riječima Nermina Agića, upravnika “Šumarije” sve ekipe su na terenu.
Agić ističe da bi požar uskoro trebao biti lokalizovan brzom reakcijom uposlenika, te je još jednom apelovao na građane Donjeg Vakufa da ne pale vatru i čuvaju šume i prirodu.
Ramazan pruža novu nadu, izazov i veliku mogućnost, a nekima i novi početak. Nada je svakome ko razumije njegove poruke i blagodati koje s njim dolaze. Mogućnost čišćenja svoga tijela postom, svoje duše namazom i ramazanskim ibadetima, svoga imetka davanjem zekata, zaštite svoje porodice davanjem sadekatu-l-fitra, jačanjem vlastite duhovnosti i profiliranjem vjerničkog bića družeći se s Kur’anom, dio su Božje milosti iskazane samo u mjesecu ramazanu.
Obavezni propisi u ramazanu /farzovi/ vrijedni su sedamdeset puta više nego izvan ramazana, a svi dobrovoljni ibadeti/nafile/ u ramazanu imaju vrijednost obveznih djela /farzova/izvan ramazana.
Sve navedeno predstavlja i izazove s kojima se susrećemo tokom ramazana jer od nas zahtijeva dodatan angažman i veliko odricanje. Islam nas uči i odgaja na odricanja s ciljem stjecanja Božje milosti i Njegova zadovoljstva. U tim odricanjima leži i velika mogućnost uspjeha kako na ovom tako i budućem svijetu. Ramazan je prilika da preispitamo svoj odnos prema sebi, svojoj porodici, svojoj zajednici i Svevišnjem Bogu.
Izvor : islamska-zajednica.hr
Na inicijativu JU Centar za socijalni rad Donji Vakuf, udruženje MFS-EMMAUS iz Doboj-Istoka dostavilo je 100 paketa za osobe u stanju socijalne potrebe. Podjela će se vršiti prema spiskovima iz JU Centar za socijalni rad D. Vakuf.
Ovu vrijednu donaciju u ime domaćina, općine Donji Vakuf, primili su direktor Centra za socijalni rad Adis Ždralović , glavni imam Amir ef. Čavak i predsjedavajući Općinskog vijeća Donji Vakuf. Ovim putem se od srca zahvaljujemo donatorima na vrijednoj pomoći u jeku pandemije. Pakete u narednih nekoliko dana distribuirat će predstavnici Centra za socijalni rad. – ističe predsjedavajući OV-a Donji Vakuf, Naser Rujanac.
Član Federalnog štaba civilne zaštite i direktor Federalne uprave za inspekcijske poslove Anis Ajdinović, istaknuo je da je smanjen intenzitet ulaska putnika u Bosnu i Hercegovinu sa 14 graničnih prelaza.
Devetnaest osoba u posljednja 24 sata ušlo je u BiH, i bili su privremeno upućeni u šatore, pa u karantenske prostore. Federalna uprava za inspekcijske poslove je u prehodnom danu izrekla 260 rješenja za izolaciju, a ukupan broj do danas je 26.809 rješenja.
Ajdinović je naglasio da su do sada imali dosta žalbi građana koji se nalaze u karanteni.
“Moram napomenuti da prema preporukama naših epidemiologa i stručnjaka, imamo u svih 10 kantona podnesene izvještaje prema Federalnom ministarstvu zdravstva, u smislu skraćenja ovog perioda sa 28 dana na 14 dana boravka u karantenskom prostoru, tako da je veliki broj građana u posljednja dva do tri dana napustio karantenski prostor”, naveo je Ajdinović.
Napomenuo je građane da karanten koji je kao mjera izrečen, ima svoj temelj u Zakonu o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti, i niti jedna naredba Federalnog štaba civilne zastite, nije donesena, tvrdi on, a da nije postajao zakonski osnov.
Kako je najavio, sutra će biti održana sjednica Federalnog štaba civilne zaštite gdje će se i ova naredba o obavezi karantena razmotriti.
“Ali na način da pored izuzetaka, se predvide i izuzeci za određene kategorije za koje u datom trenutku, kad smo donosili ove naredbe, nismo mogli predvidjeti životne slučajeve koje se mogu desiti”, rekao je Ajdinović.
S obzirom na to da je bilo slučajeva da građani ne mogu da odu na dženazu, ili pogreb, ili prevezu posmrtne ostatke najbližih jer su imalu obavezu da ostanu u karantenu, najavio je i da će se takve stvari sutra razmotriti, kako bi te kategorije bile izuzete od obaveze karantena.
“Imamo nekoliko prijedloga za ublažavanje određenih naredbi”, kazao je, ne otkrivajući više, osim da će se sutra na sjednici štaba govoriti o ublažavanju naredbi.
Na pitanje, koliko su do sada inspekcije utvrdile benzinskih pumpi koje nisu ograničile marže, a u skladu sa odlukom Vlade Federacije 9. aprila, odgovorio je da je tek u pitanju nekoliko benzinskih stanica, koje su bili primorani finansijski teretiti i kazniti.
“Velika je većina ispoštovala ovu odluku i kroz kontrolne nadzore, utvrđeno je da su skoro pa 100 posto benzinske stanice smanjile cijene goriva”, rekao je.
N1 je spomenuo slučaj Nermina Šehića, vozača koji je službenim vozilom uz potvrdu svog gazde došao u BiH na godišnji odmor. Najprije je bio u karantinu u Gradišci, pa je 11. aprila doveden na Bjelave. Tamo je već 12 dana. Nije testiran i trebao bi se vratiti na posao.
Ajdinović je na to konstatovao da je bilo teško donositi ove naredbe u onim trenucima kad su htjeli spasiti što više života u BiH i predvidjeti one kategorije koje moraju biti izuzete.
“A upravo su vozači u međunarodnom transportu izuzeti od obaveze karantena. Vjerovatno kada je ova osoba u pitanju, ona je došla vozilom, a ne kamionom, odnosno transportnim sredstvom, i upravo je to bio razlog da se izekne mjera karantena”, rekao je.
Što se tiče obavljanja testiranja, kazao je, kako vjeruje da će epidemiolozi i ljekari u Zavodu za javno zdravstvo KS izvršiti testiranje ovom našem sugrađanu i svim ostalim sugrađanima i da će im se smanjiti karantena sa 28 na 14 dana.
“Meni je žao ako je bilo ko došao u situaciju da mu je zbog karantena upitan posao i da dobije otkaz, ali naši su sugrađani morali znati. Javno smo objavili ove naredbe i decidno govorili koje su kategorije izuzete i pod kojim uvjetima”, rekao je Ajdinović i dodao da će razmotiriti i ovu kategoriju.
izvor: N1
Danas, 23. aprila, u poslijepodnevnim satima požar je zahvatio prostorije u krugu preduzeća DD”Rudnici gipsa” Donji Vakuf. Kako saznajemo od komandira Vatrogasnog društva Donji Vakuf, Mensura Duzića vatrogasci su odmah po dojavi izišli na teren i pristupili gašenju požara koji je zahvatio staru zgradu sjedišta preduzeća. Ekipa Vatrogasnog društva Donji Vakuf još uvijek se nalazi u krugu ovog donjovakufskog preduzeća i vrši nadzor nad ugroženim objektom.
Više informacija uskoro
izvor fotografija: fb /DVVijesti
Prošla je godina bila druga najtoplija u povijesti meteoroloških mjerenja. Brojni svjetski mediji pisali su o neprekidnom rušenju temperaturnih rekorda koje je zabilježeno na čak 1200 lokacija diljem Zemlje te o najtoplijem lipnju ikad. Svjetska meteorološka organizacija je čak navela kako je “petoljetka” od 2014. do 2019. bila najtoplija u povijesti mjerenja.
No, ako se pita znanstvenike iz američkog Nacionalnog ureda za oceane i atmosferu (NOAA), 2020. bi trebala oboriti sve rekorde. Naime, prema njihovim izračunima postoji čak 75 posto šanse da ova godina bude najtoplija do sada te čak 99,9 posto šanse da bude među pet najtoplijih godina otkako se sustavno prate meteorološke prilike. Svoje prognoze temelje i na tome da je ovaj ožujak bio drugi najtopliji ikada. Dodatno brine i to što nije predviđeno stvaranje El Niña, tople fronte iznad Pacifika koja utječe na rast globalne temperature, piše USA Today.
Sličnog je razmišljanja i HRT-ov meteorolog Zoran Vakula, koji je za Net.hr otkrio kako su neki temperaturni rekordi u Hrvatskoj već pali te najavio što bi nas moglo dočekati tijekom ove godine. Osvrnuo se i na utjecaje klimatskih promjena na okoliš, zdravlje i gospodarstvo, ne spominjući uobičajene primjere topljenja milijuna tona ledenjaka i porasta razine mora koji su dosad na nekim mjestima kreirali i novu topografiju.
NET.HR: Kako komentirate podatke koje je iznijela NOAA i ima li razloga za zabrinutost zbog toga?
VAKULA: Ništa neobično za onoga tko je pozornije pratio dosadašnje izvještaje Svjetske meteorološke organizacije, posebice u ožujku, uoči Svjetskog meteorološkog dana, kao i moje kolumne u internetskom Meteo kutku HRT-a. Srednja temperatura zraka i posljednjih godina i posljednjih desetljeća među najvišima je u znanoj povijesti mjerenja i na globalnom nivou, a i na našem, lokalnom nivou. I u Hrvatskoj je prvo tromjesečje ove godine bilo razmjerno toplo, po klimatološkim ocjenama čak u dijelu Hrvatske i ‘vrlo toplo’, posebice u gorju i na Jadranu. I pritom na većini meteoroloških postaja DHMZ-a među pet najtoplijih u povijesti mjerenja, ponajviše zbog ekstremne veljače, koja je u Rijeci i Gospiću bila čak i malo toplija od ožujka, što se ne događa baš često.
Primjerice, u Rijeci je ove godine bila tek jedanaesta veljača toplija od ožujka, od 73 moguće – posljednji put se to dogodilo 1998. godine. U Gospiću je situacija još rjeđa. Ovogodišnja je veljača bila tek osma toplija od ožujka, od 140 veljača za koje postoje podaci mjerenja. Posljednji put se to dogodilo 2016. godine. Osim te iznadprosječne topline, koja se nastavila i u travnju, valja spomenuti i kako je i u prvom tromjesečju, a i dosadašnjem dijelu travnja suho, ponegdje po klimatološkim ocjenama i “vrlo suho”.
NET.HR: Kakva je dugoročna prognoza za naredno razdoblje u Hrvatskoj, s obzirom na ustaljeni prosjek i jesu li moguća obaranja temperaturnih rekorda?
VAKULA: Za rekorde ne znam, ali me ne bi čudilo da se dogode. Gotovo iz sezone u sezonu, pa čak i iz mjeseca u mjesec događaju nam se neki rekordi. Evo, primjerice, nakon jednog od najtoplijeg prvog tromjesečja, na početku travnja u većini Hrvatske imali smo rekordno nisku temperaturu zraka za to doba godine. Već u Velikom tjednu u dijelu Hrvatske imali smo najtoplije razdoblje za taj dio travnja, primjerice u Kninu, Rijeci i Splitu, a prošli tjedan u Zagrebu i još kojegdje.
Kao i prema dosadašnjim izračunima kompjutorskih modela atmosfere za više mjeseci unaprijed, koje također povremeno spominjem u internetskom Meteo kutku HRT-a – i u najnovijima postoji razmjerno velika vjerojatnost za ne samo srednju sezonsku temperaturu zraka barem malo višu od prosječne u našem dijelu Europe, nego i svakog od mjeseci sve do listopada. Pritom ne znam koliko ‘običnom smrtniku’ znači hoće li srednja mjesečna ili sezonska temperatura zraka biti viša od prosječne 0,5 °C ili 1,4 °C i slično, budući da to ne doživljavamo svakodnevno, kao primjerice najnižu dnevnu temperaturu zraka i najvišu. U komunikaciji s mnogobrojnima zaključio sam kako rijetki razumiju da je odstupanje i od ‘samo’ 0,5 °C ponekad jako puno, ovisno na što se odnosi.
Naravno, riječ je o dugoročnim prognozama, koje još nisu dovoljno pouzdane – i pogreške su moguće. Štoviše, događaju se. Iako je prognoza upućivala na veliku vjerojatnost ostvarenje. Srećom, takve su pogreške dosta rijetke. Ohrabruje spoznaja da su dugoročne računalne prognoze već dugo korisnije od statističkih prognoza. I to za temperaturu zraka. Kod prognoze ukupne količine oborine pouzdanost je manja, osobito kod prognoze po mjesecima, i još ljetnim mjesecima, kada je česta pljuskovita oborina pa su lokalno moguća velika odstupanja. I zato u svojim kolumnama na internetskom Meteo kutku HRT-a spominjem često samo temperaturu. Ali da – prognoze za sljedeće sezone daju za Hrvatsku i bližu okolicu povećanu vjerojatnost nastavka razmjerno suhog razdoblja.
NET.HR: Hoće li više temperature, ako ih bude, sa sobom nositi i manjak padalina ili nekakve vremenske abnormalnosti (recimo da 25 dana bude suho, a onda da se prosjek padalina nadoknadi u pet dana)?
VAKULA: Ne znam, ali ni to me ne bi iznenadilo. Pogotovo u ljetnim mjesecima, poznatim po pljuskovitim oborinama. I to ide u već spominjanu priču o meteoekstremima i rekordima. Prognozirati takvo što iz trenutačno dostupnih dugoročnih prognoza bilo bi odviše ‘hrabro’, da ne kažem neku drugu riječ.
NET.HR: Jesu li u takvim uvjetima mogući vremenski ekstremi koji bi mogli dovesti do prirodnih nepogoda (poplave, požari, suša)?
VAKULA: Da. Zašto ne?! Vremenski ekstremi su mogući, ali ne znam hoće li se i dogoditi. Nadam se da neće. No, svakako valja biti na oprezu, posebice zbog suše, na koju već tjednima, pa i mjesecima upozoravaju i moje kolegice i kolege iz DHMZ-a – klimatolozi i osobito agrometeorolozi. Vjerujem da tko god se ozbiljnije bavi poljoprivredom već navodnjava i barem djelomice ublažava posljedice dosadašnje iznadprosječne topline i manjka oborine. Povezana sa sušom i toplinom je i mogućnost požara. Uostalom, nedavno je već bilo nevolja zbog višednevnih požara u dijelu Dalmacije i Bosne i Hercegovine. Srećom je kiša prošlih dana umanjila opasnost, ali ne bi me čudilo da sljedećih mjeseci stanje opet bude kritično.
NET.HR: Hoće li takvi vremenski uvjeti kratkoročno moći utjecati na prirodu, zdravlje ljudi i gospodarstvo u Hrvatskoj, s obzirom na to da se dosta govori o klimatskim promjenama i njihovim negativnim utjecajima na ove stavke?
VAKULA: Vremenski uvjeti ne samo da mogu, nego i djeluju na prirodu, gospodarstvo, pa i zdravlje mnogobrojnih ljudi, i to ne samo kratkoročno, nego i dugoročno. Negativnih je primjera napretek. No, kao i sve uokolo nas, na klimatske promjene ne moramo gledati samo negativno, katastrofično… Primjerice, dokazano je kako klimatske promjene mogu potaknuti na iznalaženje novih rješenja, na povezivanje politika i suradnju različitih sektora, na razvoj ekoinovacija i novih zelenih radnih mjesta, a mjere energetske učinkovitosti pridonose smanjenju emisija stakleničkih plinova i potiču razvoj gospodarstva i novih zelenih poslova. Premda su Hrvatsku napustili mnogobrojni, u njoj još ima pametnih, sposobnih i kreativnih ljudi koji svojim idejama i aktivnostima žele mijenjati Hrvatsku, a i svijet na bolje. To je ona drugačija slika društva, često neopravdano izostavljena.
Kao i sve u životu, postoje pozitivne i negativne strane. Ne smijemo gledati samo jedne. I dobro je znati za obje, posebice kod modeliranja budućih stanja atmosfere koji nam pomažu i u svakodnevnim prognozama, a i u znatno dugoročnijim – klimatskim… No, moramo biti svjesni njihovih mogućnosti. I nemogućnosti! Ograničenja. Suprotnih mišljenja u znanosti treba. I sumnja! Uvijek postoji i crno i bijelo. A i sivo! I ne trebamo si međusobno zbog toga predbacivati… Smanjimo negativno djelovanje na prirodu, i nadajmo se da će nam ona prestati vraćati meteorološkim ekstremima kojekakve vrste u težnji za postizanjem ravnoteže…
Pa premda se može čuti kako je zatopljenje globalni problem, a prilagodba lokalni proces, i ta lokalnost teško je moguća bez djelovanja na više razina i bez međusobne suradnje. Uostalom, ‘suradnja’ je jedna od najspominjanijih riječi u problematici klimatskih promjena, uz ‘hitnost’, ‘ambiciju’, ‘inovaciju’ te ‘ublažavanje’ i ‘umanjivanje’ stakleničkih plinova. A valjalo bi kada bi uz njih bile i ‘poštenje’ i ‘pravednost’. I na lokalnom i na globalnom nivou. Za čovječanstvo u cjelini, ne samo za pojedince.
izvor: net.hr
Mangoni koji radi u Veneciji meduzu je snimio u blizini Trga svetog Marka.
Kanali su već neko vrijeme jako čisti, pa se često u njima mogu vidjeti jata riba, no do sada nije viđena meduza. Brodovi i gondole su privezani zbog karantine.
Na današnjoj sjednici Kriznog štaba Hercegovačko-neretvanskog kantona, kako je najavljeno, stavljena je van snage naredba o zabrani kretanja izvan mjesta prebivališta.
Ta je odluka, kako je rečeno, donesena jednoglasno, a građani su pozvani da dosljedno i odgovorno poštuju sve naredbe koje su i dalje na snazi radi poboljšanja daljnje epidemiološke situacije. Podsjetimo, naredba koja je danas ukinuta, donesena je 9. aprila, a izazvala je brojne reakcije javnosti, kao i pravnih stručnjaka, koji su ustvrdili da je neustavna.
Nakon HNK, identičnu odluku donijeli su i u Zapadnohercegovačkom kantonu (ZHK), i to, kako su naveli, kao rezultat poboljšane epidemiološke situacije u vezi s koronavirusom.
izvor: avaz.ba