Alija Nametak
Ramazanska priča I


Alija Nametak
Ramazanska priča I


Član Federralnog štaba civilne zaštite i generalni sekretar Crvenog križa FBiH Namik Hodžić na današnjoj pres konferenciji rekao je da 811 volontera i 124 profesionalca svakoga dana građanima pružaju usluge.
– Razvili smo procedure kako da zaštitimo sve djelatnike. Želim se zahvaliti i građanima i drugim humanitarnim organizacijama koje daju podršku ranjivim grupama u odgovoru na koronavirus – rekao je Hodžić.
Dodao je da pomoć najviše koriste stariji od 65 godina, samci, samohrani roditelji maloljetne djece, osobe s invaliditetom, osobe bez bližih srodnika te manji dio osoba u karantinu i izolaciji.
– Od proglašenja prirodne nesreće zbog epidemije kornavirusa naše osoblje i volonteri odgovorili su na 13.000 poziva građana, obavljeno je više od 6.000 kućnih posjeta, a pruženo je skoro 10.000 raznih usluga. Uručeno je nekoliko hiljada paketa hrane i higijene, a naše osoblje i volnoteri otišli su u trgovinu više od tri hiljade puta – rekao je Hodžić.

Više od 8.500 rješenja o izolaciji izdato je tokom jučerašnjeg dana u Bosni i Herecegovini, navedeno je u izvještaju policijskih agencija o aktivnostima poduzetim u cilju sprečavanja širenja koronavirusa, koji je objavilo Ministarstvo sigurnosti BiH.
U dostavljenoj tabeli nalaze se podaci policijskih agencija o broju kontroliranih osoba kojima je određena izolacija i o broju izdatih prekršajnih naloga zbog nepoštivanja odluka nadležnih inspekcija, koji su prikupljeni 25. aprila. Izrečeno su ukupno 183 sankcije.
MUP RS je jučer izdao 3.641 rješenje o izolaciji, a čak 93 osobe su prekršile mjeru zabrane kretanja. Policija RS je prvog dana vikenda izrekla 93 sankcije.
U Brčko distriktu su izdata 1.803 rješenja o izolaciji, a pet osoba kojima je ranije izdato rješenje nije pronađeno na adresi tokom kontrole. Izrečena je samo jedna sankcija.
Kada je riječ o kantonima, najviše kontrola izvršila je policija Zeničko-dobojskog kantona – 871. Mjeru zabrane kretanja u ovom kantonu je jučer prekršilo 57 osoba, koliko je izrečeno i sankcija. Jedna osoba u ovom kantonu, kojoj je ranije izrečena mjera izolacije, nije pronađena na adresi.
Osim Zeničko-dobojskog kantona, sankcije su izrečene i u Kantonu Sarajevo. Policija je izvršila 341 kontrolu, na adresi nisu zatekli 2 osobe, a izrečene su 32 sankcije. U Sarajevskom kantonu jučer nijednoj osobi nije izdato rješenje o izolaciji.
U Livanjskom kantonu jučer su izdata 982 rješenja o izolaciji, dok je policija izvršila provjeru 29 osoba. Nije bilo zabilježenih kršenja izrečenih mjera, pa samim tim ni sankcija.
Veći broj kontrola izvršili su i pripadnici MUP-a HNK. U ovom kantonu od jučer je u izolaciji još 421 osoba, koliko je izvršeno i kontrola. Mjeru izolacije nije poštovala samo jedna osoba.
Polako se prazne i karantini u tri objekta na području Tuzle.
“Karantini nisu još u potpunosti zatvoreni, jer otpust osoba koje se još nalaze u njima ide tek nakon što se obave testiranja i kada im se uruče rješenja o produžetku kućne izolacije za još 14 dana”, izjavio je za Fenu direktor Kantonalne uprave civilne zaštite TK Zoran Jovanović.
Trenutno su u funkciji karantini u hotelima “Tuzla“ i “Tehnograd“, te u Studentskom centru, a očekuje se da će biti zatvoreni sredinom iduće sedmice.
Svjetska zdravstvena Organizacija je ovih dana donijela Preporuke za bezbjedno obavljanje ramazanskih dužnosti u kontekstu COVID-a 19 koje radi uvida donosimo ovdje.
Islamska zajednica u BiH je izradila vlastite protokole, koji su na tragu sličnih preporuka stručnjaka, a koje će se primjenjivati u slučaju da državni organi liberaliziraju mjere u narednim danima.
Privremene smjernice*
Činjenice
Sveti mjesec ramazan obilježava se društvenim i vjerskim okupljanjima, gdje se porodice i prijatelji okupljaju po zalasku sunca na iftaru i prije svitanja na sehuru. Tokom ovog mjeseca, mnogi muslimani češće idu u džamiju i okupljaju se radi teravih namaza i noćnog namaza. Neki muslimani provode posljednjih 10 dana i noći ramazana u džamiji u molitvi (itikaf). Ove tradicionalni i vjerski običaji redovno se poštuju tokom cijelog mjeseca. Ove godine, mjesec ramazan pada od kraja aprila do kraja maja, a pandemija COVID-a je još uvijek u toku.
Širenju COVID-a 19 doprinosi blizak kontakt između ljudi, pošto se virus širi putem respiratornih kapljica i kontaktom sa kontaminiranim površinama. Da bi smanjile uticaj na javno zdravlje, neke zemlje uvele su mjere fizičke distance sa ciljem da se prenošenje virusa prekine smanjenjem kontakta između ljudi. Ove mjere su osnovni mehanizmi kontrole čiji je cilj suzbijanje širenja zaraznih bolesti, posebno respiratornih infekcija, a koje se povezuju sa velikim skupovima. Mjere fizičke distance, uključujući zatvaranje džamija, praćenje javnih okupljanja i druga ograničenja kretanja, imaće direktan uticaj na društvena i vjerska okupljanja koja su najbitnija za ramazan.
Svrha
Zemlje sprovode različite mjere na suzbijanju širenja COVID-a 19. U ovom dokumentu dajemo savjete u pogledu zaštite javnog zdravlja, a koji se odnose na društvene i vjerske dužnosti tokom ramazana, koje se mogu primijeniti u različitim zemljama.
Donošenje odluka o vjerskim i društvenim okupljanjima na osnovu informacija
Potrebno je ozbiljno razmotriti otkazivanje društvenih i vjerskih skupova. SZO preporučuje da se odluke o ograničavanju, izmjeni, odlaganju, otkazivanju ili održavanju masovnih okupljanja zasniva na standardizovanoj procjeni rizika.1 Ove odluke treba da budu dio opšteg pristupa koji su domaće vlasti usvojile kao odgovor na epidemiju.
Ako se društveni i vjerski skupovi otkazuju, ako je to moguće, mogu se koristiti alternativne virtualne platforme kao što su televizija, radio, digitalni i društveni mediji. Ako se dozvoli održavanje ramazanskih skupova, treba primjenjivati mjere ublažavanja rizika od COVID-a 19.
Javne zdravstvene službe trebaju se smatrati primarnim izvorom informacija i savjeta o fizičkom distanciranju i drugim mjerama vezanim za COVID-19 u kontekstu ramazana. Potrebno je osigurati pridržavanje ovih mjera. Vjerske vođe trebaju biti uključene u rani proces donošenja odluka kako bi bili aktivno angažovani u komuniciranju svih mjera koje imaju uticaj na skupove povodom ramazana.
Jaka komunikacijska strategija je ključna da bi se građanima objasnili razlozi za odluke koje su donesene. Treba dati jasne upute i naglasiti važnost primjene državnih politika. Komunikacijska strategija treba sadržavati i proaktivne poruke o zdravom ponašanju u toku pandemije, te koristiti različite medijske platforme.
Sveobuhvatni faktori
Savjet u pogledu fizičkog rastojanja
Savjet za grupe pod visokim rizikom
Mjere ublažavanja rizika kod fizičkih skupova
Sljedeće mjere trebaju se primjenjivati kod svih skupova u toku ramazana kao što su namazi, hodočašća i javni iftari.
Lokacija
Podsticanje zdrave higijene
Prije molitve, muslimani uzimaju abdest, što doprinosi održavanju zdrave higijene. Potrebno je razmotriti sljedeće mjere:
Često čišćenje prostora, mjesta i objekata za molitvu
Dobrotvorni rad
Kada vjernici budu vodili posebnu brigu za ugrožene dijeljenjem sadake i zekata tokom ramazana, potrebno je voditi računa o mjerama fizičke distance. Da bi se izbjegle gužve povezane sa javnim iftarima, razmislite o korištenju pojedinačnih zapakovanih paketa/porcija hrane. Ovo se može organizovati uz pomoć centralizovanih organizacija i ustanova koje se trebaju pridržavati mjera fizičke distance u cijelom procesu (prikupljanje, pakovanje, skladištenje i dijeljenje).
Dobrobit
Post
Ne postoje studije o postu i riziku od infekcije COVID-om. Zdrave osobe trebalo bi da mogu postiti tokom ramazana kao i prethodnih godina, ali pacijenti oboljeli od COVID-a 19 treba da razmisle o vjerskoj olakšici prekida posta u dogovoru sa svojim ljekarom, kao što bi učinili u slučaju bilo koje druge bolesti.
Fizička aktivnost
Tokom pandemije COVID-a 19, mnogim ljudima je ograničeno kretanje, ali ukoliko restirktivne mjere to dozvoljavaju, uvijek primjenjujte mjere fizičke distance i higijene ruku, čak i tokom bilo koje vrste tjelovježbe. Umjesto vanjskih aktivnosti, poreporučuju se fizičko kretanje i online časovi tjelovježbe u zatovrenom prostoru.
Zdrava dijeta i ishrana
Pravilna ishrana i uzimanje tečnosti su od vitalnog značaja tokom ramazana. Ljudi bi trebali jesti raznovrsnu svježu i neobrađenu hranu svaki dan, te piti puno vode.
Konzumacija duhana
Konzumiranje duhana se ne preporučuje ni u kojim okolnostima, a posebno tokom ramazana i pandemije COVID-a 19. Pušači možda već imaju neko oboljenje ili smanjen kapacitet pluća, što u velikoj mjeri povećava rizik od bolesti COVID-19. Kada pušite cigarete, prsti (a možda i kontaminirane cigarete) dodiruju usne, što povećava mogućnost da virus uđe u disajni sistem. Kada se koriste nargile, postoji velika vjerovatnoća da čibuke i cijevi koristi više ljudi, što također omogućava prenošenje virusa.
Promocija mentalnog i psihosocijalnog zdravlja
Unatoč drugačijem vršenju vjerskih dužnosti ove godine, važno je uvjeriti vjernike da i dalje mogu promišljati, raditi na sebi, klanjati, dijeliti i brinuti se za druge – sa sigurne udaljenosti. Treba se pobrinutu da porodice, prijatelji i stariji ipak budu uključeni unatoč fizičkoj distanci; veoma je važno promovisati korištenje alternativnih i digitalnih platformi. Neke od metoda za poštivanje načela ramazana uz održavanje javnog zdravlja mogu biti upućivanje posebnih dova za bolesne, kao i slanje poruka nade i dobrobiti.
Reagovanje na nasilje u porodici
U okruženjima gdje je na snazi ograničenje kretanja, postoji velika vjerovatnoća da će se povećati broj slučajeva nasilja u porodici, a posebno nasilja nad ženama, djecom i marginaliziranim osobama. Vjerske vođe mogu aktivno govoriti protiv nasilja, te pružiti podršku ili ohrabriti žrtve da potraže pomoć.
Izrazi zahvalnosti
Zahvaljujemo se Regionalnoj kancelariji SZO za istočni Mediteran na pomoći u izradi ovih smjernica.
Referenca
1. World Health Organization. Practical considerations and recommendations for religious leaders and faith-based communities in the context of COVID-19 – publication, risk assessment tool, decision tree
SZO nastavlja pratiti situaciju radi bilo kakvih promjena koje mogu imati uticaj na ove privremene smjernice. U slučaju promjene bilo kog faktora, SZO će izdati ažurirane smjernice. U suprotnom, ove privremene smjernice važe 2 godine nakon dana objavljivanja.
Šef Delegacije Evropske unije u Bosni i Hercegovini i specijalni predstavnik EU ambasador Johan Satler izjavio je danas u Banjoj Luci da će EU pomoći BiH u borbi protiv koronavirusa, te da je u ovom periodu najvažnija solidarnost.
-Niko se ne može sam izboriti s ovim podlim virusom i sretan sam da je EU mogla pomoći RS i BiH – rekao je Satler novinarima, nakon što je u Institutu za javno zdravstvo RS-a uručio zaštitnu opremu, maske i rukavice te reagense (testove), u vrijednosti od oko 150.000 KM.
Podsjetio je EU je izdvojila više od 300 miliona eura za BiH, od čega 250 miliona eura makro-finansijske pomoći te 80 miliona hitne pomoći za medicinski sektor i mala preduzeća.
-Ali, novac nije sve. Najvažnija je solidarnost. BiH je član evropske porodice i bit će član EU. EU će stati uz RS i BiH – rekao je Satler.
Član Predsjedništva BiH Milorad Dodik kaže da je ovo početak pomoći koja se očekuje, uključujući respiratore i drugu opremu neophodnu zdravstvu.
Istakao je da je potrebna solidarnost u ovom vremenu.
– RS je zagledana u Evropsku uniju, vezano za mogućnost podrške, ne samo kroz medicinski materijal, već i kroz pomoć ekonomiji – rekao je Dodik dodajući da su u toj oblasti brojni izazovi.
RS, kako je kazao, nije zaboravljena od EU.
-To će sigurno ojačati naše uvjerenje u neophodnost evropskih integracija…, naveo je Dodik.
V.d. direktora Instituta za javno zdravstvo Branislav Zeljković zahvalio je na ovoj pomoći EU, ističući da će biti raspoređena i zdravstvenim ustanovama u RS, koje u vrijeme pandemije koronavirusa rade 24 sata dnevno.
-Istinski heroji u ovoj situaciji su zdravstveni radnici – rekao je Zeljković i dodao da im je stoga značajna zaštitna oprema.
Član Predsjedništva BiH Milorad Dodik smatra da nije dobro što su vlasti Federacije BiH odustale od lokalnih karantina te da je to urađeno prerano i kako je naveo, bez koordinacije s predstavnicima RS.
-Imamo u utorak sjednicu Predsjedništva BiH, analizirat ćemo mjere koje su donesene, način provođenja i dat ćemo ocjenu – kazao je on na pitanja novinara.
Smatra da bi bilo logično da karantinski sistem ostane do 1.maja, zbog mogućeg većeg dolaska osoba iz inostranstva u BiH.
FENA
Vakufska direkcija Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini već 15 dana intenzivno obavlja sjetvu na 116 hektara vakufskog zemljišta, a na toj površini se siju kukuruz, krumpir, luk, grah i heljda zavisno od područja gdje se vrše sjetva i sadnja i u skladu sa klimatskim uvjetima.
Direktor Vakufske direkcije IZ u BiH Senaid Zajimović je u intervjuu za Fenu obrazložio da su uradili analizu kapaciteta poljoprivrednog zemljišta koje nije iskorišteno a koje se može upotrijebiti za proljetnu sjetvu.
U tom kontekstu su sa medžlisima iz cijele BiH napravili analizu i spisak zemljišta sa specifikacijom vrste sadnje i potrebnim materijalnim sredstvima da bi ta sadnja bila završena.
“Riječ je o 116 hektara zemljišta ili 1.160 dunuma zemlje. Plan je napravljen da se na toj površini posiju kukuruz, krumpir, luk, grah i heljda zavisno od područja gdje se vrše sjetva i sadnja i u skladu sa klimatskim uvjetima”, kazao je Zajimović.
S obzirom da se radi o potrebi osiguranja većih finansijskih sredstva, informacije o mogućnosti proljetne sjetve dostavili su Rijasetu IZ u BiH i Rijaset je dao saglasnost da se ide u implementaciju.
“Mi smo zajedno sa medžlisima već prije petnaestak dana krenuli sa sjetvom i ona se privodi kraju. Možemo reći da će biti zasijano više od 116 hektara vakufskog zemljišta. Direktna sadnja na terenu će biti izvršena od medžlisa i džemata”, kazao je Zajimović.
Dodao je da su medžlisi bili zaduženi da organiziraju sjetvu i sadnju u skladu sa svojim mogućnostima, a Rijaset IZ u BiH je svakom od tih medžlisa uplatio finansijska sredstva koja su im bila potrebna.
“Sredstva koja će biti uložena su vlastita sredstva i mi nismo za ovu namjenu tražili sredstva od države niti bilo kojih struktura državnih organa. Smatrali smo da država treba pomoći fizičkim osobama i pravnim subjektima kojima je primat poljoprivredna proizvodnja”, naveo je on.
Prema informacijama sa terena, Zajimović kaže da je organiziranost džemata odnosno medžlisa prilikom sjetve i sadnje bila dobra i veliku pomoć i podršku su pružili džematlije.
Kada je u pitanju raspodjela plodova odnosno prinosa, nakon što budu prispjeli, Islamska zajednica će odlučiti kako rasporediti te prinose.
Ali, iz dosadašnjeg iskustva, Zajimović navodi da će prinos biti raspoređen prema medresama, dječijim vrtićima, studentskim domovima, narodnim kuhinjama, nevladinim organizacijama i svima onima koji će biti u stanju potrebe za tim proizvodima.
“Želim da naglasim da nije cilj ove sjetve ostvarivanje prihoda kroz prodaju prinosa, cilj je da Islamska zajednica da doprinos u vremenu pandemje koronavirusa kada će zasigurno faliti određenih poljoprivrednih proizvoda i kako bismo umanjili ovisnost od uvoza”, istakao je Zajimović.
Osim vlastite poljoprivredne proizvodnje, Vakufska direkcija IZ u BiH je također slobodnu vakufsku zemlju ponudila i fizičkim osobama koje imaju želju za sjetvom a nemaju vlastitog zemljišta.
“I po ovom principu, odziv je bio veliki i medžlisi koji su imali slobodnih vakufskih parcela ustupali su ih određenim osobama na korištenje. Mi ćemo nastaviti sa ovim aktivnostima na jesen kada bude aktuelna jesenja sjetva”, zaključio je direktor Vakufske direkcije u BiH Senaid Zajimović u intervjuu za Fenu.
“Pretpostavljamo da znaju kako se prenosi i da znaju kako ga prevenirati. Bez obzira na ublažavanje mjera, individualno ponašanje je mnogo značajnije nego prije”, rekao je Peršić.
Individualno ponašanje uključuje dva metra društvene distance, nošenje maski, pranje ruku, respiratorna higijena odnosno kihanje i kašljanje u previjeni lakat i što je najvažnije – izbjegavanje okupljanja i izbjegavanje kontakata.
Podsjetimo, nakon što je na snagu stupila odluka o dopuštenju izlaska van domova za građane mlađe od 18 godina u većem dijelu Federacije BiH jučer je primijećeno kršenje preporuka kao što je nošenje maski i držanje distance.
U protekla 24 sata testirano je 959 uzoraka.
– Potvrđeno je 15 novih slučajeva.
– Na području Federacije BiH do sada je ukupno 14.485 testiranih.
– Do sada je potvrđeno 826 slučajeva COVID-19.
– Aktivna su 538 slučaja – 256 oporavljenih, 32 sa smrtnim ishodom.
– Spolna struktura oboljelih: 54% žene – 46% muškarci.
– Starosna struktura preminulih – 69% iznad 65 godina.
– Spolna struktura preminulih: 44% žene – 56% muškarci.
– Kantoni/županije sa najviše potvrđenih slučajeva: Hercegovačko-neretvanski 238, Zeničko-dobojski 132, Sarajevski 112, Zapadnohercegovački 83, Tuzlanski 81, Unsko-sanski 79.
– Trenutno je u Federaciji BiH hospitalizirano 48 pacijenata, pet pacijenata je na respiratoru.
Sve podatke možete pratiti na platformi www.covid-19.ba.
Hvala vam što poštujete mjere i preporuke. Odgovornim pridržavanjem propisanih mjera i preporuka štitite sebe i druge! Kršenjem odredbi i preporuka dovodite u pitanje svoje i zdravlje najbližih!
Također, za portal Klix.ba je objašnjeno da Federalna uprava civilne zaštite nastavlja sa radom te da Federalni štab civilne zaštite, čiji je Solak načelnik, također nesmetano obavlja posao kojeg diktira pandemija koronavirusa.
Podsjetimo, u subotu je kod Konjica došlo do saobraćajne nesreće u kojoj je Solak teško povrijeđen usljed pada sa motocikla.
Nakon nesreće Solak je prebačenna Klinički centar Univerziteta u Sarajevu.