Radio Donji Vakuf

Author: admin

  • Vrijeme danas – oblačno sa kišom

    Danas se u našoj zemlji očekuje umjereno do pretežno oblačno vrijeme sa kišom i lokalnim pljuskovima u većem dijelu Bosne i na sjeveru Hercegovine, uglavnom prije podne. Na sjeveroistoku Bosne je moguća i grmljavina.

    Poslije podne, postupan prestanak padavina i smanjenje oblačnosti, a samo ponegdje na jugu i jugozapadu moguće su padavine. Vjetar slab do umjeren na momente i pojačan promjenljivog smjera. Jutarnja temperatura od 7 do 14, na jugu do 18, a najviša dnevna temperatura u Posavini i Krajini od 8 do 15, u ostaku Bosne do 20, a na jugu zemlje od 20 do 23 stepena.

     

  • Izmjenjen režim odvijanja saobraćaja na dionicama gdje se izvode sanacioni radovi

     

    Na magistralnom putu Srebrenik-Orašje kroz tunel Ormanica od danas je obustavljen saobraćaj. Sva vozila iz pravca Tuzle i Srebrenika preusmjeravaju se novoizgrađenom saobraćajnicom u neposrednoj blizini tunela, dok su vozila iz pravca Orašja i Gradačca preusmjerena na alternativni pravac (raskrsnica Ormanica-raskrsnica Vučkovci-Srnice-Bukva-regionalni put (R-461) prema Srebreniku). Putnička vozila mogu koristiti i saobraćajnicu Srnice Donje-Špionica.

    Na magistralnom putu Kladanj-Tuzla u mjestu Vitalj zbog klizišta saobraća se naizmjenično, uz postavljenu svjetlosnu signalizaciju (semafori).

    Zbog radova na sanaciji mosta na dionici autoputa A-1 Visoko-Kakanj kod mjesta Dobrinje, saobraćaj je obustavljen i preusmjerava se dvosmjerno suprotnom kolovoznom trakom.

    Na magistralnom putu Doboj-Derventa (dionici Johovac-Rudanka) izvode se sanacioni radovi, zbog čega se od 07 do 18 sati saobraća usporeno, naizmjeničnim propuštanjem vozila.

    Na magistralnom putu Zenica-Nemila, kroz tunel Vranduk, od 05 do 21 sat saobraća se dvosmjerno. Od 21 sat do 00:30 sati vozila se propuštaju naizmjenično, dok je od 00:30 do 05 sati saobraćaj kroz tunel obustavljen. Za vrijeme obustave vozila do 7,5 tona ukupne mase mogu koristiti obilaznicu kroz naselje Tetovo, a vozila iznad 7,5 tona alternativne pravce Doboj-Šićki Brod- Sarajevo i Žepče-Zavidovići-Olovo-Sarajevo.

    Zbog sanacionih radova u tunelu Vinac na magistralnom putu Jajce-Donji Vakuf, saobraćaj je obustavljen i preusmjerava se na obilaznicu oko tunela.

    Na regionalnom putu Crna Rijeka-Mrkonjić Grad (Bjelajce), zbog sanacionih radova svaki dan, osim nedjelje, saobraćaj se obustavlja od 08 do 16 sati. Iza 16 sati u funkciji je jedna traka (naizmjenično propuštanje vozila).

    Pojačan je promet teretnih vozila na izlazu iz BiH na graničnom prelazu Bosanska Gradiška. Na ostalim graničnim prelazima nema dužih zadržavanja.

    Apelujemo na vozače da voze opreznije i da se obavezno pridržavaju mjera zaštite od koronavirusa.

    ———————————————-
    U RS-u dozvoljeno je kretanje svim građanima izvan njihovog mjesta prebivališta i u dane vikenda. Ostaje i dalje na snazi potpuna zabrana kretanja u vremenu od 22 sata do 05 sati ujutro.

    Ulazak u BiH nije dozvoljen stranim državljanima, a izuzetak su određene kategorije ljudi (zdravstveni radnici, lica kojima je potrebno liječenje, prekograničnih radnika, službi i timova civilne zaštite, pripadnika snaga NATO-a i drugih zemalja partnerstva za mir, kao i NATO štaba u BiH, osoba s boravkom u BiH, osoba koje su u tranzitu kroz BiH bez zadržavanja i osoba koje imaju izdatu dozvolu od Vijeća ministara).

    Privremeno su zatvoreni svi granični prelazi za pogranični saobraćaj između Hrvatske i Bosne i Hercegovine.

    Ulazak u Hrvatsku i Crnu Goru dozvoljen je samo njihovim državljanima, strancima koji imaju prijavljen boravak i vozačima teretnih vozila.

    Srbija je zatvorila granične prelaze prema BiH za sve prelaske, izuzev za robni promet koji se odvija preko prelaza: Karakaj, Vardište i Rača. Državljani Srbije mogu ući u Srbiju, uz negativan test na COVID19 (ne stariji od 72 sata) i prijavu u konzulatu Srbije u zemlji gdje se trenutno nalaze.

  • Asmir Begović dobio ponudu turskog giganta Bešiktaša

    Begović, koji je trenutno član velikog Milana na posudbi iz Bournemoutha, sigurno neće i iduće sezone nositi dres Rossonera.

    Begović svim silama želi napustiti Bournemouth s obzirom da menadžer kluba Eddie Howe ne računa na njega, a već nekoliko prijelaznih rokova interes za njega pokazuje Bešiktaš.

    No, ovaj put gigant iz Istanbula je čvrsto odlučio dovesti golmana reprezentacije Bosne i Hercegovne.

    S obzirom da mu ugovor s Trešnjicama ističe na kraju iduće sezone, nema sumnje kako će ga oni rado prodati i barem nešto zaraditi.

    Bešiktaš se trenutno nalazi na petom mjestu u turskoj Super ligi i bori se za Ligu prvaka, a igranje u elitnom rangu evropskog klupskog nogometa bi sigurno bio presudan da Asmir kaže Turcima “da”.

    izvor: klix.ba

  • U susret iftaru – ramazanske priče

    Vernesa Manov : “Sevdah vode deverlije”

    Voda sam.
    Živa sam.
    Nikada presahla nisam.
    Ne vjerujem u život bilo gdje drugdje osim ovdje gdje sada jesam.
    I gdje sam bila cio svoj život. I gdje ću biti, sigurno, do kraja svoga života. Što je to tako primamljivo za žuborom raspjevano srce u toj bešćutnosti kraja kojem daruje svojim postojanjem BOLJI ŽIVOT?
    Moj put, put je čudi ponornice.
    Ta čud goni me kroz svoje gudure. Ponirem onda kada shvatim da ne smijem dopustiti dušama prljavim da se ogledaju u mojoj bistrini. Teturavim i sporim koracima talasa zaokrećem svoju putanju ,kada želim, i na površinu da izronim. Gdje god vidim da kamen je čvršći od vala moga , jača sam.
    Bar mi se tako čini. Volja kamena puno je na tim mjestima upornija od savitljive mi naravi. Na mnogim mjestima kamen ne popušta . Inatim svoju upornost sa čvrstoćom postojanosti. Valjda je to snaga mojih poriva. I oni su mi u valovitim nadolaženjima. Nošeni su udarom studenim u mojim vodenim žilama. Studen mi ne pomaže. Kamen ni ledom ne mogu da rascijepam. Udaram valovima o kamen. Zvučim tada samoj sebi kao sjekira što vrata one noći rascijepa. Moj žubor nije nadjačao muklost ljudskoga krika. Šumom i mojim vodenim tijelom prožiman je vrisak. I koliko se god trudih da svojim žuborom nadjačam noć, strah, zlobu,nije mi uspijevalo. Strava je bila gora!
    „Što se to zbiva?“ – upitah kamen ispred sebe.
    „Ljudi su nešto ružno naumili uraditi ljudima!“
    „A zašto?“ grguljavo upitah.
    „Imaju oni neke svoje razloge što remete sve moguće ravnoteže svemira…“ odgovori mi kamen.
    „Hoće li doći i ovamo?“ – prestrašeno zažuborih.
    „Ako ih put nanese ovuda, napit će te se …možda priželjkujući dabistrinu uneseš u njih“
    „Hoću li presahnuti tada…?“
    „Nećeš! Ljudima je da utaže žeđ potrebna čaša ili dvije tebe. Za ostalim su oni pohlepniji. „
    „Ne razumijem te sada baš…“
    „I bolje ti je…“
    „Ljude ne može razumijeti u ovakvim vremenima nijedna druga priroda…jer oni su…“
    „Što su oni ?“ – znatiželjno nastavljah.
    „… oni su nekada najveće zlo jedni drugima…“
    Mislih u toj noći da kamen je pametniji . Na leđa mu je ovih stotinu godina koliko gasim ljudsku žeđ stalo na milione ljudskih tabana. Čvrstih , seoskih u paorskim kalošama, damskih pod šeširima dok zaustavljahu se u ladanjskim šetnjama. I onih neuhvatljivih težina što na prstićima se protežu da me dotaknu .
    Ja sam ljudima kao svetinja.
    Bezbojna, a ipak im raskošnih nijansi za njihova žedna osjetila.
    Žubor mi krije crnina noći.
    Ja sam, ipak, u svojoj dubini svijetla.
    Ja se samo hvališem u bistrinama se vlastitim ogledajući. Duša mi skrivena u gudurama . Samo me osjete dahom svojim primičući mi se oni koji me ozedne. Usne što piju me šumore pihom halapljivim. Sve što ogledati se u tom hvatu vode moje u dlanovima ljudskim , samo je svjetlu dostupno. I suncu, ako sja ponad glava insanskih, nagnutih nada mnom kao da sam posljednja kap.
    Ja sam VODA.
    Ljudima sam kao MOLITVA.
    U sabah trenucima snove sa irisa sklanjaju dovama bojeći smisao hrabrosti u svojim bićima!
    U smirajima dana umivaju svoja lica da budu čista pred onim što stvori sve ćemu streme ljudi u svojim najljepšim molitvama.
    Piju me kada me nađu skrivenu od ostatka svijeta.
    Noću sam usamljenija. Ptice mi poje. Ne piju me noću. I tu je pod nebeskim svodom uspostavljena ravnoteža. Moje kapi i ptice dogovore se. Volim kada mi predlože da budem violina u simfonijama noćnih pojeva. Tada znam. Moram malo zaokrugliti valove i stišati svoj pad da u vakuumu korita zazvuči moja violinska harmonija.
    Ptice poje.
    Šuma šuti.
    Kamen sluša.
    Ja žuborim.
    Kućice u svemiru ne remete jedna drugu.
    Žuborim kroz noć.
    Ne jezdim.
    Težak je to ritam i za vodu što prodrijeti može tamo gdje vatra ni sanjati ne može da bude. I kroz one noći kada se mjesec ne saplete dovoljno nisko , već se ljulja smo na vrhovima ogoljelih grana, ja grgoljim. Žuborim, umivam, razgaljujem dušu svojim valovima.
    SEVDAH SAM MELODIJA.
    Imam neke svoje tuge. Duboke. A i pak valovima dopustim da se smatram postojanijom.
    Ne želim da moja svrha bude tišina.
    Želim da odjekujem nekada na površinama. Tada sam dalja od same sebe. Ali tebi sam bliža .
    Tako mi se čini da mjesečina, noć, kamen i ja stvaramo sevdah!
    Svako od nas noseći nešto od usuda derta. Crnu žuč čeznutljivosti srca koji pati zbog rastanka.
    Pričam tim tracima mjesečine kako smo se na taj bal obukle isto. U prozirnoj smo odjeći. Tijelo nam je gipko primamljivo. Mjesečina pleše u rukama daška vjetrovita. Mene rasplesanu drži , pomalo teška , ali vrlo jasna melodija što navire iz dubina ovih gudura. Kroz mene svjedoče da nisu beživotna tjelesa. Živu oni snagu u mojim tokovima imaju u svojim tamninama. Izvorom mojim ja njihov damar štimam. Melodija traje i hori ovim podnebljima. Simfonija imenom zvanim DEVERLIJA! Posvuda po svijetu krajevi po rijekama dobivaju imena!
    Meni ime nadjenu priroda usuda krajeva kroz koji protječem. I po tome sam ja prema svojoj okolini „alienski“raspoložena. Čas sam hirovita!Čas grgoljava!Čas sam opet suza, rijeka suza!
    Bitnost moja je da sam žuborava! Vazda! Žuborim ja i kroz dan! Nine i nebo skrivale od šume, kamena i žeđi ljudske nikada ne bih ime dobila. Onda niti u jednoj leksici ne bih postojala.
    Kako bi to bilo čudno da me svjetlost nikada nije dotakla.
    Bi li bila tada bez toka svoga?
    Da li bih ikada onda otkrila ovu tajnu što naumih da vam prožuborim kroz tok ove priče. Samo nikako da onaj val otkrije se na površinu iz dubine kako bi sve u svome toku se reklo.
    Zaronim u najtananiju dubinu vlastitoga. Tamo me najviše ima. Tamo gdje me samo , na površinama za ljudsku žeđ ima, tamo sam ja.
    Tamo sam onakva kakva se sviđam drugima.
    U vlastitim dubinama najmirnija sam i najdraža samoj sebi. Nema neba. A meni se, ipak, plavetima leti! U mojim dubinama i suze na licima neprepoznatljivim su sudbama okrunjene i okovima određene. Ja ih zamaskiram .
    Bože moj, ako ja ne dam da se tuga na ljudskim licima suzama očituje, pa zar ja tada nisam kao bosanski SEVDAH?
    Slični smo u nekim svojim bitnostima!
    Kada crna žuč čežnje svekolike srce natjera da pjesmom opiše tuge svoje sve. Srce pati. Duša tuguje, a zvonkim visinama svemira odgovara melodija svega toga.
    „ IZ DUBINE DUŠINIH ODAJA OTVARA SE CIJELI JEDAN SPEKTAR NAJTANAHNIJIH EMOCIJA!“
    Žubore i titraju dok glasom bulbula se prenose rime.
    Iza okovanih demirli pendžera , sakrivene drhte i odjekuju ste sevdali duše pune nemira.
    Izvor sam bistre vode u čarobnom kraju!
    Ni okom me lahko nije dotaći , a kamoli korakom mi se primaknuti. Ljudi mogu samo osjetiti što im žuborim i pjevam iz svojih dubina. Mogu samo dahom mi vodenim dokučiti crnu žuč vlastitoga derta.
    Neopisiva sam imenom tuga.
    Nesaglediv sam ja horizont za površno oko.
    Samo me dertom možeš dokučiti .
    Tada se sa izvora možeš bistre vode napiti, poklanjajući mi dah ustreptao i žedan.
    Kao svetost sam u ramazanskim jutrima.
    Poseban sjaj nosim u svojim srebrnim valovima posebnim dušama

    Vernesa Manov

  • Savjeti za vrtlare: Vrijeme za borbu protiv šimširovog moljca

    Savjeti za vrtlare: Vrijeme za borbu protiv šimširovog moljca

    Šimšir (Buxus sempervirens) je vrsta žbuna ili malog drveta iz istoimenog roda Buxus čije ime potiče od turske/tatarske riječi şimşir. Jedan je od najstarijih ukrasnih grmova koga su stari Egipćani  gajili u vrtovima još prije 6000 godina. Zelen i ljeti i zimi, pogodan za oblikovanje, lagan za održavanje, dugovječan i skromnih zahtjeva nije slučajno najprodavanija hortikultura. Ovaj simbol besmrtnosti, čvrstoće i postojanosti, kako je zapisano u starim knjigama,  teško da će to u Evropi biti nakon 2006. godine.

    Naši vrijedni vrtlari, baštovani i svi oni koji se brinu o zelenilu bilo da je na privatnim ili javnim (gradski parkovi, živice gradska groblja i sl.) površinama, bili su veoma iznenađeni kada su tokom 2018. godine uvidjeli razmjere štete na pojedinačnim grmovima šimšira ili živim ogradama od šimšira.

    Za veoma kratko vrijeme njihov višegodišnji trud i ispoljena kreativnost u uzgoju i oblikovanju grmova šimšira odjednom je propala. Ta „nepoznata štetočina“ i njegov podmladak na veoma podmukao način ušao je u naše vrtove, bašte i javne površine, bio je prisutan već duže vremena, a da to nismo ni primijetili, u početku na donjim dijelovima grma i u njegovoj unutrašnjosti, a kada je šteta postala vidljiva na vanjskim dijelovima, ove stalno zelene biljke već je poprilično bilo kasno. Samo su mogli svjedočiti potpunom propadanju grma šimšira, i uzaludnom višegodišnjem trudu koje je iznosilo centimetar po centimtar na godinu dana, uloženom u njegovo oblikovanje i uređivanje.

    Taj uljez u naše bašte je ubrzo razotkriven od stručnjaka iz oblasti entomologije i detektovan je kao Šimširov moljac (Cydalima perspectalis) porijeklom iz Azije (Kina, Korea i Japan), a u Evropi je prvi puta evidentiran u Njemačkoj 2006. godine u rasadniku koji se nalazi u blizini granice sa Švicarskom. Vjerovatno je unesen sadnicama šimšira iz Kine. Štetnik se vrlo brzo proširio po velikom dijelu Europe: u Austriji, Švicarskoj, Nizozemskoj, Francuskoj, Italiji, Velikoj Britaniji, Belgiji, Mađarskoj i Sloveniji. Za relativno kratko vrijeme, migracijom i letom odraslih oblika, preko Austrije, Slovenije, Hrvatske, stigao je do Bosne i Hercegovine. Uprkos poduzetim hitnim fitosanitarnim mjerama, ovaj štetni insekt nije se  mogao staviti pod kontrolu. Tokom 2015. godine je po prvi put službeno determiniran  na području Bosanske Posavine, tačnije u Odžaku, a nakon toga evo i u Zeničko-dobojskom kantonu. Šimširov moljac je leptir iz porodici porodice Crambidae.

    Štetnik ima dvije do tri generacije godišnje, a prva generacija se javlja u proljeće. Prezimljava u stadiju gusjenice zadnje generacije koja je zaštićena u kokonu između listova šimšira i nastavlja svoj razvoj u proljeće. Odrasli leptiri imaju raspon krila oko 4 cm, krila su bijele boje i imaju smeđi rub. Tijelo je bijelo, a glava tamno smeđa, mogu se pojaviti i jedinke s potpuno smeđim krilima. Leptir je aktivan noću, i jaja odlaže jaja s donje strane šimširovog lista. Mlade gusjenice su zelenkaste boje i skrivene su u unutrašnjosti biljke gdje se hrane unutrašnjim listovima ostavljajući samo epidermu. Starije gusjenice su zelene boje s karakterističnom debelom crnom crtom i tankim bijelim prugama te crnim tačkama na leđnoj strani i dugačke su do 4 cm. Zbog ovakvih karakteristika veoma ga je teško primijetiti jer se potpuno utapa u boje listova i grančica šimšira.

    One na kraju pojedu čitave listove te od biljke ostaju samo grane obavijene paučinom. Gusjenice počinju s ishranom već u martu što traje sve do oktobra (ovisno o vremenskim prilikama). Jedna gusjenica tijekom svog razvoja može pojesti do 45 listova, a na grmovima ih može biti i nekoliko stotina, što govori o njihovoj masovnosti i štetnosti.

    Od velike je važnosti na vrijeme uočiti gusjenice te početi sa suzbijanjem, dok su gusjenice u mlađim stadijima što se može utvrditi samo temeljitim pregledom unutrašnjosti grma i tada ih je najlakše uništavati.

    Mjere suzbijanja

    Jedna od prvih mjera je redovno pregledavanje biljaka u okućnicama i vrtovima, pri čemu treba razmaknuti grane i pregledavati unutrašnjost biljaka. Štetnik se može suzbiti mehaničkim (ekološki najprihvatljiviji način) i hemijskim metodama.

    Mehanički se mogu uklanjati zapreci u kojima gusjenica prezimljava preko zime (savjetuje se njihovo sakupljanje i spaljivanje kako bi se spriječio razvoj nove generacije u proljeće i time smanjile štete). Ukoliko se na šimširu primijeti napad i biljka se orezuje, taj biljni materijal treba se spaliti, a ne kompostirati kako bi se spriječilo daljnje širenje.

    Takođe u nehemijske metode suzbijanja preporučuje se ispiranje grma šimšira vodom pod snažnim pritiskom, a potom mehaničko uništavanje gusjenica opalih prilikom ovog tretmana kao i primjena preparata na bazi Bacillus thuringiensis ssp. kurstaki

    Rana (posebno u proljeće) i redovna kontrola biljaka šimšira je najdjelotvornija te uklanjanje gusjenica čim se primijete. Time se smanjuje njihova brojnost i smanjuju se štete i sljedećih generacija tokom godine.

    Hemijski se može suzbijati insekticidima (najprihvatljiviji su oni neškodljivi za pčele), ali dok su gusjenice što mlađe i nisu zaštićene u zapretku jer tada insekticid vrlo slabo dopire do njih. Savjetuje se i prekrivanje biljaka folijom dan-dva nakon prskanja kako bi se uništio što veći broj gusjenica.

    Za suzbijanje štetnika na ukrasnom bilju mogu se koristiti insekticidi na bazi aktivnih tvari: alfacipermetrin, deltametrin, dimetoat, imidakloprid, klofentezin, lufenuron, pimetrozin, piretrin, tiametoksam, tiakloprid, za tretiranje štetnika na stablu i trajnicama mogu se koristiti insekticidi na bazi aktivne tvari: abamektin, metoksifenzoid.

    Za suzbijanje mladih gusjenica registrirani su pripravci: Calypso 480 SC, Direkt, Decis 2.5 EC i Runner SC.  Rogor 40, aktivne tvari dimetoat, u koncentraciji 0, 20% koji uz sistemično ima i kontaktno djelovanje, smanjen je broj gusjenica nakon tretiranja, prvi dan za 33%, treći za 67%, peti za 94%, dok sedmi dan nije bilo živih gusjenica.

    Prilikom prskanja napravljenim rastvorom, vrh cijevi prskalice ili uređaja sa kojim se vrši tretman potrebno je višekratno i sa svih strana, od dna do vrha, unositi u grm šimšira te na taj način „okupati“ cijelu biljku iz vana ali i unutrašnjosti grma.

    Samo na taj način bit ćemo sigurni u uspjeh zaštite

    Prilikom hemijskog tretmana poduzet uobičajene mjere zaštite naznačene u Pravilniku o obavezama korisnika fitofaramceutskih sredstava ( „Službeni glasnik BiH broj 101/12) i Koraci sigurne primjene FFS za zaštitu bilja.

    Ukoliko u blizini grmova šimšira ima cvijetnica koje posječuju pčele (maslačak, mrtva kopriva, tratinčica i sl), iste je potrebno pokositi ili adekvatno pokriti kako ne bi došlo do trovanja pčela.

    Zaštitu od šimširovog moljca potrebno je u kontinuitetu provoditi od marta do septembra inače gubimo „rat“ sa ovom opasnom štetočinom ili planirati sadnju nekih drugih zimzelenih ukrasa u našim dvorištima i parkovima.

    Iako šumari i agronomi već dobro poznaju štetnika, njegova oštećenja te mjere suzbijanja, važno je stalno upozoravati na drastične štete koje može izazvati ovaj štetnik.

    Sanacija oštećenih grmova šimšira

    Sve izgrižene, suhe i zaražene dijelove treba odstraniti i spaliti. Ponekad je potreban drastičan rez, pri čemu se čitav gornji dio biljke odstrani, ostavi se samo niska stabljika i korijen. Biljka će, ukoliko je zdrava i dovoljno jaka, istjerati nove mladice.

    izvor: Institut za zdravlje i sigurnost hrane Zenica

  • WHO upozorio: U nekim državama koje su ublažile mjere raste broj novozaraženih

    Tokom  vikenda došlo je do porasta novih slučajeva zaraze koronavirusom u nekim zemljama koje su ublažile mjere ograničenja, rekao je danas generalni direktor Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) Tedros Adhanom Ghebreyesus na konferenciji za novinare u Ženevi.

    “Preko vikenda svjedočili smo izazovu koji je pred nama. U Južnoj Koreji ponovno su zatvoreni kafići i klubovi zbog novootkrivenih slučajeva zaraze. U Wuhanu, u Kini, ponovno je nakon obustave mjera zabilježen porast broja novozaraženih”, rekao je Tedros.

    U Njemačkoj zabilježen porast broja novozaraženih

    “Njemačka je također izvijestila o porastu novih slučajeva nakon ublažavanja mjera ograničenja. Srećom, sve tri zemlje imaju dobar sistem za otkrivanje i reakciju na ponovni porast novozaraženih”, dodao je direktor WHO-a.

    Tedros je naglasio da je WHO objavio smjernice i šest kriterija koje zemlje trebaju razmotriti prije ukidanja mjera ograničenja, piše CNN.

    “WHO blisko sarađuje s vladama kako bi osigurao da ključne mjere ograničenja ostanu na snazi ​​tijekom borbe s pandemijom. Dok ne postoji cjepivo, mjere su naš najučinkovitiji model sprječavanja širenja covida-19”, rekao je generalni direktor Svjetske zdravstvene organizacije.

    izvor: index.hr

  • Dovezao Porschea na servis, pronašli mu bombu

    Danas oko 13 sati u jednom od automobila koji su dovezeni u servis Porsche Inter Auto na zagrebačkom Jankomiru pronađena je improvizirana eksplozivna naprava, piše Index.hr.

    Policija je potvrdila da je dojavu o mogućoj bombi primila nešto prije 13 sati te da je odmah izašla na teren.

    Kako piše Index, servis je odmah evakuiran. Naprava je pronađena kod točka Porschea 911, a kako se neslužbeno saznajemo, radi se o rent-a-car vozilu.

    Policija je deaktivirala eksplozivnu napravu. Građani su sigurni, i ne postoji opasnost za prolaznike kao ni za čitavo naselje, potvrdila je Marija Goatti.

    izvor: index.hr

  • Ostatak maja u znaku kiše i nestabilnog vremena

    U Bosni i Hercegovini u utorak 12. maja  biti će oblačno vrijeme sa slabom kišom. Padavine se prognoziraju za drugi dio dana. Uz kišu mogući su i povremeni lokalni pljuskovi s grmljavinom.

    Od srijede djelimična stabilizacija vremenskih prilika. Očekuje se više sunčanih sati i blagi porast maksimalne temperature tokom dana.

    Jutarnje temperature zraka u Bosni varirat će od 7°C do 12°C, na jugu zemlje od 14°C do 18°C. Maksimalne dnevne temperature u Bosni između 17°C i 21°C, u Hercegovini od 20 do 25°C. U Posavini i Krajini maksimalne temperature do 15°C.

    Za vikend i početkom sljedećeg sedmice prema dostupnim prognostičkim materijalima moguće su obilnije padavine. Nastavak tjedna (od srijede 20. maja) biti će u znaku nestabilnog promjenjivog vriemena sa čestim pljuskovima i grmljavinom. Više nestabilnosti moguće je u Bosni.

    Minimalne temperature zraka varirat će između 6°C i 12°C u Bosni, do 15°C u Hercegovini. Maksimalne temperature kretat će se između 20°C i 26°C, priopćeno je iz Federalnog hidrometeorološkog zavoda BiH.

    Izvor: Pogled.ba

  • Qatar Airways poklanja 100.000 besplatnih putovanja

    Qatar Airways poklanja 100.000 besplatnih avionskih karata za medicinske radnike širom svijeta u znaku zahvale za njihovo herojsko zalaganje tokom pandemije COVID-19.

    Održavanjem operacija 24/7 proteklih mjeseci, kao i uvođenjem dodatnih 100 charter letova, Qatar Airways je provodio svoju misiju vraćanja više od milion putnika u svoje matične države i za to primio brojne pohvale od strane putnika ali i vlada država, i sada želi nagraditi medicinske radnike širom svijeta.

    Besplatne karte će biti dostupne za rezervaciju od 12. do 18. maja 2020. godine. Medicinski radnici se mogu prijaviti za ovu specijalnu ponudu na stranici qatarairways.com/ThankYouHeroes tako što će popuniti formular i primiti specijalni promotivni kod, na osnovu sistema ko se prije prijavi.

    Medicinski radnici iz cijelog svijeta ostvaruju pravo na besplatne karte. Kako bismo omogućili transparentan i pošten način dodjele karata, svaka država će dobiti određeni broj karata, zavisno od populacije države, raspoređeno na period od sedam dana od 12. do 18. Maja. Dnevno dodjeljivanje karata će biti objavljivano svakog dana u 00:01 prema vremenskoj zoni Katara tokom trajanja kampanje.

    Svih 100.000 medicinskih radnika koji preuzmu promotivni kod će moći rezervisati do dvije besplatne povratne karte u ekonomskoj klasi za bilo koju od dostupnih Qatar Airways destinacija – jednu za sebe i jednu sa saputnika. Karte moraju biti rezervisane do 26. novembra i iskorištene do 10. decembra 2020. godine.

    Karte su potpuno fleksibilne sa neograničenim brojem promjena destinacije i datuma putovanja bez ikakvih naknada. Cijena karte i doplate su pokrivene od strane Qatar Airwaysa, dok se aerodromske takse trebaju doplatiti.*

    “Svi u Qatar Airwaysu su iznimno zahvalni na predanosti i napornom zalaganju medicinskih radnika širom svijeta koji su brinuli o svojim sugrađanima tokom ovog teškog perioda. Njihova hrabra prezentacija dobrote, predanosti i profesionalnosti je spasila stotine hiljada života širom svijeta. Izgradili smo snažan nivo povjerenja sa našim putnicima, vladama država, poslovnim partnerima i aerodromima tokom ove krize i planiramo nastaviti našu misiju tako što ćemo odati priznanje herojima. Naši uposlenici nisu odustajali prethodna tri mjeseca, nisu posustali u misiji da pomažu ljudima u povratku u svoje domove.

    Ujedinjeni u odlučnosti, dijelimo zahvalnost. Sada je pravi trenutak da nagradimo hrabrost medicinskih radnika. Ne postoje riječi kojim možemo dovoljno zahvaliti i kojim se možemo odužiti ovim hrabrim ljudima ali se nadamo da naš skromni gest u vidu besplatnih avionskih karata na Qatar Airwaysu im može pružiti priliku za zasluženi odmor, posjetu porodici i prijateljima ili da istraže neku od destinacija o kojoj odavno sanjaju.”, poručio je generalni direktor Qatar Airways grupacije, gospodin Akbar Al Baker.

    izvor: radiosarajevo.ba

  • Pravoslavna crkva najavila prekid odnosa s kardinalom Puljićem

    Iz Mitropolije dabrobosanske poručili su da se “dovođenjem Bleiburga” u Sarajevo trajno zatvaraju vrata saradnje i svih odnosa ove mitropolije s Nadbiskupijom vrhbosanskom, te osobno mitropolita dabrobosanskog Hrizostoma s kardinalom Vinkom Puljićem.

    Mitropolit Hrizostom rekao je Srni da se u Mitropoliji osjećaju izdano i da im je žao.

    Povodom najave da će 16. svibnja kardinal Vinko Puljić u sarajevskoj katedrali predvoditi misu za nevino ubijene u Bleiburgu, mitropolit dabrobosanski Hrizostom je istaknuo kako je to krajnje zabrinjavajuće.

    Misa nije služena na Uskrs, a, gle, za Bleiburg može i treba. Izvitoperene vrijednosti! Zar je ovo moguće u jednoj crkvi?, upitao je mitropolit dabrobosanski.

    (www.jabuka.tv)