Author: admin

  • Odbrana Ratka Mladića traži da se on izmjesti u bolnicu u Hagu: “Jako je oslabio, smršao, ne može da jede, anemija ga ruši…”

     

    Član Mladićeve Odbrane, advokat Miodrag Stojanović je za BIRN BiH rekao da se Mladić trenutno nalazi u stacionaru u Pritvorskoj jedinici, gdje ima medicinski tretman.

    Istakao je kako je “nešto novo” da Odbrana traži da se Mladić prebaci u bolnicu u Hagu, ali da je stalni zahtjev Odbrane njegovo izmještanje u Rusiju.

    Stojanović je naveo kako se Mladićevo stanje komplikuje zato što “zarastanje tih rezova ne ide u željenom pravcu”.

    – On je jako oslabio, smršao je, ne može da jede, anemija ga ruši, ne može da stoji, tako da je u jednom vrlo, vrlo ozbiljnom zdravstvenom stanju – pojasnio je Stojanović.

    Mladićev sin Darko Mladić u razgovoru za BIRN BiH je kazao da porodica stalno traži izmještanje u bolnicu, ali da do jučer kada su se čuli, nije bio premješten. On tvrdi da se zdravstveno stanje njegovog oca kontinuirano pogoršava, te da mjere koje se poduzimaju u Hagu, medicinski eksperti iz Srbije smatraju neadekvatnim.

    U jednom od ranijih podnesaka Odbrana je ukazala na potrebu za Mladićevim stalnim boravkom u bolnici radi stabilizacije njegove anemije i zbog niskog nivoa hemoglobina još od 28. februara 2020. godine.

    Također je navedeno da su medicinski stručnjaci iz Srbije i Sjedinjenih Američkih Država (SAD) pregledali izvještaje registrara Međunarodnog mehanizma za krivične sudove (MMKS) i “ograničenu medicinsku dokumentaciju” koja je ustupljena Mladiću, njegovoj Odbrani i porodici.

    Prema podnesku, ovi medicinski stručnjaci su saglasni da se nije obratila adekvatna pažnja na njegovu anemiju, te da je registrarov prijedlog liječenja neprikladan.

    Također su se složili da je potrebna hitna hospitalizacija Mladića kako bi se utvrdili uzroci anemije, poput unutrašnjeg krvarenja, kao i da mu se obezbijedi transfuzija kako bi se “spriječio katastrofalan događaj”.

    – Dramatični pad hemoglobina u kratkom vremenskom razdoblju je ozbiljan i potencijalno ukazuje na fatalno stanje i stoga zahtijeva hitnu pažnju – složili su se medicinski stručnjaci, prema podnesku.

    Oni su naglasili da bi svaka značajna anemija mogla biti razarajuća, čak i sa smrtnim ishodom, između ostalog, od moždanog i srčanog udara.

    Istakli su i da bi terapiji koju je predložio registrar, čak i da nema krvarenja, bili potrebni mjeseci da se ispravi s obzirom na druge Mladićeve zdravstvene probleme.

    – Odbrana je dobila neformalne i formalne, ali alarmantne informacije o daljnjem naglom padu nivoa hemoglobina Mladića na vrijednost 4,4, kao i da se tek sada provodi transfuzija koja je dio njegovog liječenja – stoji u podnesku Odbrane od 5. juna ove godine.

    Odbrana smatra da tako važne medicinske informacije nisu blagovremeno dostavljene ni Odbrani ni Žalbenom vijeću i zahtijevaju hitnu intervenciju.

    – Registrar je dopustio da se zdravlje Mladića i stanje teške anemije i niskog hemoglobina pogoršavaju u stanje gore nego prije operacije, suprotno medicinskim savjetima koje je Odbrana dala, što predstavlja nepoštivanje pravde i medicinsko zanemarivanje – navodi se u podnesku.

    U podnesku od 6. juna registrar predlaže da se zahtjev Odbrane odbije.

    – Uvjeren sam da registrar, Pritvorska jedinica i medicinski tim Pritvorske jedinice nisu propustili da objave medicinske informacije Mladićevoj Odbrani i da nisu propustili svoje obaveze dostavljanja informacija. U potpunosti sam zadovoljan time da je zdravstvena njega koju Mladić dobija adekvatna i usmjerena na brzo odgovaranje na bilo koju zdravstvenu potrebu koju ima – navodi se u podnesku registrara Olufemija Eliasa.

    I u jučerašnjem podnesku predsjedniku Mehanizma, Odbrana je zatražila trenutnu hospitalizaciju Mladića, potpuno otkrivanje medicinske dokumentacije i poduzimanje svih koraka za odgovarajuću medicinsku dijagnostiku i liječenje.

    Prvostepenom presudom Haškog tribunala Mladić je 2017. godine proglašen krivim za genocid u Srebrenici, progone Bošnjaka i Hrvata, terorisanje građana Sarajeva i uzimanje pripadnika UNPROFOR-a za taoce, te je osuđen na doživotnu kaznu zatvora.

    Mladić je na tu presudu uložio žalbu, ali je to učinilo i Haško tužilaštvo, tražeći da on bude proglašen krivim i za genocid počinjen u još šest općina 1992. godine.

    Mladić je operisan 28. marta ove godine, a ljekari su, kako je navedeno iz MMKS-a, zaključili da se on oporavlja dobro.

    Iznošenje žalbi na presudu Mladiću već je ranije odgađano zbog izmjena u Žalbenom vijeću, koje će donijeti konačnu presudu, ali i zbog pandemije koronavirusa. Prema ranijem planu, konačna presuda trebala je biti izrečena krajem ove godine, no zbog pandemije koronavirusa, završetak žalbenog postupka na suđenju Mladiću očekuje se u prvoj polovini 2021. godine, a presuda, čiji termin još nije potvrđen, trebala bi biti izrečena devet mjeseci nakon iznošenja žalbi.

  • Obilježena godišnjica formiranja Patriotske lige BiH

     

    Povodom obilježavanja godišnjice formiranja Patriotske lige Bosne i Hercegovine, danas je ministar za boračka pitanja Kantona Sarajevo Hajrudin Grabovica na Šehidskom mezarju Kovači položio cvijeće i odao počast svim poginulim borcima za Bosnu i Hercegovinu.

    Pripadnici Patriotske lige BiH prvi su stali u odbranu, prihvatajući tako prvi udar nadolazeće agresije na međunarodno priznatu državu BiH, nakon čega je uslijedilo formiranje Teritorijalne odbrane i Armije Republike Bosne i Hercegovine.

    U tadašnjem Domu policije u Sarajevu, 10. juna 1991. godine, formiran je Savjet za nacionalnu odbranu u kojem je bilo sedam članova. Potom je Krizni štab odbrane grada Sarajeva preuzeo naziv Patriotska liga regije Sarajevo.

    Uloga Patriotske lige je značajna i u odbrani Sarajeva i tuzlanske regije, ali i svih dijelova naše zemlje.

    Kasnije su, tokom rata, sve jedinice Patriotske lige odlukom Predsjedništva BiH od 23. juna 1992. godine ušle u sastav Armije Republike BiH.

  • Konačna odluka u utorak: Iz Prve lige FBiH ispadaju i dva bivša premijerligaša

     

    Fudbalska sezona u Bosni i Hercegovine završena je zbog koronavirusa. Krovni Savez je “kraj svirao” 1. juna, a nešto ranije zbog pandemije su okončane i prve lige entiteta – Republike Srpske i Federacije BiH.

    Iako to zvanično nije objavljeno na internet-stranici Fudbalskog saveza Bosne i Hercegovine (FSBiH), titulu prvaka osvojio je FK Sarajevo (Bordo tim je šampionski naslov proslavio prošlog petka), Evropu su “izborili” Željezničar, Zrinjski i Borac, a iz elitnog razreda ispali su Čelik i Zvijezda 09.

    Shodno tome, iz Sarajeva i Krupe na Vrbasu pohvalili su se kako su njihovi klubovi – Olimpik i Krupa izborili plasman u Premijer ligu BiH.

    I dok press služba FSBiH svojom nemarnošću unosi dodatnu zabunu, u Nogometnom savezu Federacije BiH (NSFBiH) jasni su po pitanju ko ispada, a ko ulazi u Prvu ligu FBiH.

    – Nakon što je proglašen kraj sezone, gledajući tabele iz Prve lige FBiH ispadaju četiri posljednjeplasirana tima, a u Prvu ligu FBiH ulaze četiri prvaka iz drugih liga Federacije BiH, a koji isunjavaju uvjete – kazao je za Faktor Irfan Durić, predsjednik NSFBiH, koji je dodao kako će sve biti ozvaničeno u predstojeći utorak kada je zakazana sjednica Izvršnog odbora NSFBiH:

    – Dan ranije bit će održana sjednica Izvršnog odbora FSBiH, kada bi trebao biti usvojen kalendar takmičenja za sezonu 2020/21, a sutradan bismo i mi trebali usvojiti kalendar Prve lige FBiH koja bi trebala startati sedam dana nakon Premijer lige BiH – kaže Durić.

    Po plasmanu nakon 16 odigranih kola iz Prve lige FBiH trebali bi ispasti dva bivša premijerligaša Orašje i Jedinstvo (Bihać), te Slaven (Živinice) i Radnik (Hadžići).

    S druge strane, u trenutku prekida sezone prva mjesta u drugim ligama Federacije BiH, a samim tim, na papiru plasman u Prvu ligu (ako zadovoljavaju uvjete), izborili su: NK Posušje (Druga liga – Jug), FK Seona (Druga liga – Sjever), FK Rudar Han Bila (Druga liga – Zapad) i NK Vis Simm Bau – Kosova (Druga liga Centar).

    A kada govorimo o uvjetima za plasman u Prvu ligu FBiH, drugoligaški klubovi, prema Propozicijama, imaju jedan poseban uvjet, a u kojem se kaže:

    – Klubovi Druge lige FBiH da bi ostvarili plasman u Prvu ligu FBiH, pored ostalih uvjeta (prvoplasirani, infrastruktura i dr.) moraju ispuniti uvjet da su u cijelom toku te takmičarske sezone u stalnim takmičenjima imali uključene minimalno tri omladinske selekcije. Od toga obavezno selekcije juniora (U-19) i kadeta (U-17) u Omladinskoj ligi BiH grupa Centar, Jug, Sjever i Zapad ili Premijer ligi BiH za juniore, a ostale u stalnim ligama kantona/županija.

    Treba naglasiti da je još neizvjesno da li će Čelik igrati Prvu ligu FSBiH. Zeničani su najavili da bi Skupština mogla izglasati da klub sa Bilinog polja počne takmičenje od kantonalne lige.

    Ukoliko se to dogodi, iz Prve lige FBiH ispast će tri kluba, a tome će se obradovati Orašje koja zauzima 13. poziciju.

  • Košarac ostaje ministar: Nisam primitivan, nisam kriminalac, nisam jet set, ali nisam razmišljao

     

    Prijedlog rekonstrukcije Vijeća ministara Bosne i Hercegovine nije dobio podršku Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH.

    Za smjenu ministra vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH je glasalo 13 zastupnika, protiv 15, a suzdržanih je bilo 11. Zahtjev za smjenu zamjenika ministra civilnih poslova Siniše Ilića nije dobio entitetsku većinu.

    Ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine Staša Košarac je uoči glasanja kazao da nije lako prisustvovati današnjoj sjednici na kojoj se raspravlja o njegovoj smjeni.

    – Većinu vas dobro poznajem. Imali smo i imat ćemo različite stavove, ali nikada nikoga od vas nisam uvrijedio. Nisam ja ničiji neprijatelj. Nisam ja niti primitivan, niti sam kriminalac, niti ću biti ministar koji će s bilo kime praviti dilove – izjavio je Košarac.

    Priznao je da je otišao na proslavu doktoru koji je liječio njegovu pokojnu majku, te da je doktor Šabanović kućni prijatelj koji je obilazio njegovu majku.

    – Ja nikome od vas ne bi želio da imate takvu situaciju. Nisam nikakav član jet seta – kazao je Košarac.

    Dodao je da “nije razmišljao” u trenutku kada je pozvan na zabavu.

    – Vi dobro znate da mi ovdje jedemo isti hljeb i vi dobro znate da u našoj praksi je problem kada negdje dođemo, a isto je problem kada negdje ne dođemo – izjavio je Košarac.

    Nije želio komentirati ponašanje drugih političkih stranaka, čiji su zvaničnici, tvrdi, također pravili probleme.

    – Poštovat ću odluke Parlamentarne skupštine BiH – zaključio je Košarac.

  • Kurs MOVIEQ u Donjem Vakufu

    Nakon ublažavanja mjera pandemije u našoj domovini, prva grupa mladih Donjeg Vakufa je uspješno završila kurs MOVIEQ.

    Ovo je nastavak realizacije projekta obuke mladih kritičkom mišljenju, empatiji, timskom radu i drugim vještinama korisnim za mlade.

    Asocijacije za aktivno društvo Donji Vakuf pomaže mladima da budu aktivan i produktivan dio društva i zajednice.

  • Austrija od 16. juna otvara granice za putnike iz 30 zemalja

    Zvaničnici su rekli ranije da će Austrija ukinuti ograničenja povodom virusa korona za dolaske iz više od 20 evropskih zemalja, uključujući Italiju, ali su detalji usaglašeni na jutrošnjem ministarskom sastanku.

    Ukidanje restrikcija ne odnosi se na Veliku Britaniju, Švedsku, Španiju i Portugal, rekao je Alexander Schallenberg.

    Na snazi ostaje preporuka da se ne putuje u Lombardiju, italijanski region koji je najteže pogođen epidemijom u toj zemlji.

  • Civilna zaštita Tuzlanskog kantona: Imamo veći broj zaraženih nego u jeku pandemije

    Direktor Kantonalne uprave civilne zaštite TK Zoran Jovanović smatra da se pokazalo da je popuštanje mjera bilo preuranjeno te da je u tom kantonu trenutno broj zaraženih veći nego u najvećem jeku pandemije koronavirusa.

    “Mi i danas imamo primjere zemalja koje su prije nas zahvaćene pandemijom, gdje još uvijek koronavirus nije nestao. Mi smo odjednom odlučili na svoju ruku krenuti s prestankom stanja prirodne nesreće”, stav je Jovanović.

    Mišljenja je da su građani previše opušteni i da se ne pridržavaju mjera, zbog čega bi broj zaraženih mogao biti i veći.

    “Građani se više ne pridržavaju ni onih mjera koje su ostale obavezne i još uvijek su na snazi, a to su maske u zatvorenom prostoru i fizička distanca. Stoga stalno apeliram na građane da se pridržavaju mjera, jer naredbe kriznih štabova nisu bezveze propisane”, poručio je direktor Kantonalne uprave CZ TK.

    Nakon otvaranja granica i značajnog broja dolazaka iz dijaspore, Jovanović upozorava kako mora postojati kontrolisan protok ljudi.

  • Vlada Federacije BiH odobrila zaduživanja od čak 460 miliona KM

    Kako je saopćeno Federalna vlada je, s ciljem prikupljanja sredstava za finansiranje izdataka utvrđenih Budžetom FBiH za 2020. godinu, donijela četiri odluke o odobravanju zaduženja FBiH putem emisije obveznica.

    “Odlukama su odobreni nominalni iznosi do 60.000.000 KM, 100.000.000 KM, te dva puta do 50.000.000 KM. S istim ciljem su odobrena i tri zaduženja Federacije BiH putem emisije trezorskih zapisa: jedna do 100.000.000 KM i dva puta do 50.000.000 KM. Kako je obrazloženo, ne znači da će do ovih zaduženja i doći”, navode iz Vlade.

    Vlada FBiH je na današnjoj sjednici dala prethodne saglasnosti na prijedloge rješenja o dodjeli dijela sredstava Trajnog revolving fonda kod Union banke d.d. Sarajevo Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije za dugoročno finansiranje projekata putem dodjele kredita za 2019. godinu.

    Riječ je o kreditima u iznosu od po 500.000 KM za privredna društva Građevinar d.o.o. Mostar i Nevistić-commerce d.o.o. Export-Import Tomislavgrad.

    Za realizaciju ovih odluka zaduženi su Federalno ministarstvo finansija, Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije i Union banka d.d. Sarajevo, svako u okviru svoje nadležnosti.

    Federalna vlada je usvojila izvještaje o dodijeljenoj državnoj podršci u Federaciji BiH za 2019. godinu, te zadužila Federalno ministarstvo finansija da ga, sukladno Zakonu o sustavu državne potpore u BiH, dostavi Vijeću za državnu potporu BiH, s ciljem sačinjavanja godišnjeg izvješća o dodijeljenoj državnoj potpori u BiH koje bi bilo dostavljeno Vijeću ministara BiH.

    Za izradu ovog izvještaja je popunjene propisane obrasce dostavilo osam kantona s pripadajućim općinama, te šest federalnih ministarstava. Dva kantona i ostala ministarstva su dostavili informacije da u svojoj aktivnosti za 2019. godinu nisu dodjeljivali sredstva koja se odnose na državnu potporu.

    Ukupna dodijeljenja državna potpora u 2019. godini iznosi 323.319.192 KM ili 165,31 milijuna eura, uključujući i potporu dodjeljenju poljoprivredi. Sudjelovanje državne potpore u bruto domaćem proizvodu Federacije BiH iznosi 1,53 posto.
    Dodijeljena državna potpora bez poljoprivrede za 2019. godinu iznosi 240.991.695 KM ili 123,22 milijuna eura.

    Podrška za promoviranje regionalnog razvoja iznosile su 330.000 KM ili 0,17 miliona eura, što čini 0,10 posto ukupno dodijeljenje potpore u 2019. godini.
    Državna pomoć za gospodarstvo (horizontalna) je dodijeljena u iznosu od 36.343.136 KM ili 18,58 milijuna eura, što čini njezino sudjelovanje u ukupno dodijeljenoj državnoj potpore za 2019. godinu od 11,24 posto.

    Protekle godine nije dodjeljivana vertikalna državna potpore sektorima proizvodnje čelika, vađenja ugljena i prometa.

    Državna podrška male vrijednosti (de minimis), koja se dodijeljuje u maksimalnom iznosu od 200.000 KM po korisniku, u razdoblju od tri fiskalne godine, u 2019. godini je dodijeljenja u iznosu od 13.853.559 KM ili 7,08 milijuna eura, što iznosi 4,28 posto od ukupne državne potpore. Državna potpora može biti odobrena kao naknada za obavljanje i izvršavanje javnih usluga od općeg ekonomskog interesa, koje su posebno bitne za život građana i koje bi bez državne potpore bile dostupne građanima po nepovoljnijim uvjetima korištenja. To mogu biti usluge javnog prijevoza putnika, eneregije, poštanske i ostale slične usluge. Državna potpora za usluge od općeg ekonomskog interesa dodijeljena je u iznosu 190.465.000 KM ili 97,38 milijuna eura, što čini sudjelovanje ove državne potpore u ukupno dodijeljenoj za 2019. godinu od 58,91 posto.

    Državna podrška u sektoru poljoprivrede je za 2019. godinu dodijeljena u ukupnom iznosu od 82.327.497 KM ili 42,09 miliona eura, što čini 25,46 posto od ukupno dodijeljene.

    Federalna vlada je podržala inicijativu da kreditnim zaduženjem kod Evropske unije budu osigurana sredstva za makrofinansijsku pomoć Bosni i Hercegovini u iznosu do 250 miliona eura. Konačna raspodjela između entiteta i Brčko Distrikta BiH bit će usaglašena do ili tokom pregovora. Prihvaćena je i informacija o zajmu Evropske unije za makrofinansijsku pomoć BiH, kao osnova za vođenje pregovora.
    Federalno ministarstvo finansija i Ured premijera FBiH zaduženi su da u tim za pregovore o ovom zajmu imenuju ovlaštene predstavnike. Konačna odluka o zaduženju bit će donijeta po okončanju pregovora sa Evropskom komisijom koja djeluje u ime Evropske unije, s kojom će biti utvrđeni konačni uslovi kreditnog zaduženja.

    Federalno ministarstvo finansija će Vladi FBiH podnijeti informaciju o pregovorima, kao i tekst usaglašenog sporazuma o kreditnoj liniji između Evropske unije i Bosne i Hercegovine. Ovo ministarstvo je zaduženo i da ovaj zaključak dostavi Ministarstvu finansija i trezora BiH radi dalje procedure u vezi s kreditnim zaduženjem.

    Cilj makrofinancijske pomoći je ublažiti socijalne i ekonomske posljedice pandemije COVID-19, odnosno ublažiti ograničenja koja Bosna i Hercegovina ima s finansiranjem iz vanjskih izvora, ublažiti platnu bilansu i budžetske potrebe, ojačati stanje deviznih rezervi i pomoći BiH i u rješavafnju tekućih vanjskih i finansijskih poteškoća. Pomoć Europske unije dolazi uz resurse koje je BiH dobila od međunarodnih finansijskih institucija (MMF-a i Svjetske banke, te drugih kreditora) i bilateralnih donatora kao podršku vlastima za ekonomsku stabilizaciju i program reformi.

  • Sud BiH presudio: Sebija Izetbegović i KCUS krivi za klevetu

    Klinički centar Univerziteta u Sarajevu Sebija Izetbegović, direktorica KCUS-a i Simurgmedia kao i Sejad Lučkin prvostepenom presudom krivi su za klevetu protiv Kemala Dizdarevića.

    Sudija Adnan Lokmić naredio je tako da KCUS isplati 2.000 KM, a dr. Izetbegović, te Simurg media i Lučkin lično po 1.000 KM dr. Dizdareviću zbog klevete, javlja Patria.

    Naime, Kemal Dizdarević je bio zaposlen kao specijalista neurohirurg i subspecijalista cerebrovaskularne hirurgije na Kliničkom centru Univerziteta u Sarajevu. Zatim je dobio otkaz.

    Nakon spora, Općinski sud u Sarajevu donio je rješenje koje bi Kemala Dizdarevića trebalo da vrati u KCUS, ali je dobio otkaz po drugi put. 

    Izetbegović je tada ustvrdila da je Sud prof. dr. Dizdarevića vratio socijalnom mjerom, a ne zato što je otkaz bio nezakonit. Upravo se na tome zasniva presuda za klevetu.

    Inače, prof. dr. Dizdarević privremeno je otišao na Bliski Istok gdje uspješno radi, ali uvijek ističe da će se vratiti u svoje Sarajevo, prenosi Patria.

  • Pripadnicima Oružanih snaga BiH plaće povećane za blizu 10 posto

    Izmjene Zakona o plaćama i naknadama u institucijama BiH, koje se odnose na plaće profesionalnih vojnih lica, usvojene su u martu 2018. godine u Zastupničkom domu, a u februaru 2020. godine u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH.

    Zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u Službenom glasniku BiH. Budući da je jučer objavljen stupit će na snagu 17. juna 2020. godine.

    Predsjedavajuća Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH Borjana Krišto predložila je povećanje koeficijenta za 7.126 profesionalnih vojnih lica zbog značajnog nesrazmjera u visini koeficijenta za obračun plaće ostalih zaposlenih u odnosu na profesionalna vojna lica.

    Pripadnici Oružanih snaga BiH godinama su bili žrtve političkih blokada i nesuglasica. Prošle godine je Oružane snage BiH, uz ostalo i zbog niskih plaća, napustilo blizu 450 ljudi.

    U maju 2020. godine raspisan je javni oglas za prijem 600 vojnika u Oružane snage BiH.