Author: admin

  • VITEZ/ Mještani Kruščice poručili da neće dopustiti izgradnju mini hidroelektrane

     

    Uz ocjenu da su mini hidroelektrane recept za uništavanje okoliša, predsjednik Udruge “Eko akcija” iz Sarajeva Anes Podić kazao je novinarima da se postavlja pitanje zašto se izbjegavaju javne rasprave koje su zakonska obaveza

    Mještani naselja Kruščica, u blizini Viteza, najavili su da su spremni i na nove proteste, nakon što su investitori objavili da ne odustaju od izgradnje mini hidorelektrane na rijeci Kruščici.

    U organizaciji Ministarstva prostornog uređenja, građenja, zaštite okoliša, povratka i stambenih poslova Srednjobosanskog kantona (SBK), u Travniku je u srijedu održana rasprava o izdavanju okolišne dozvole za mini hidroelektranu “Kruščica 1”, čiji investitor je kompanija “Genaa” d.o.o. iz Viteza.

    Predsjednica Mjesne zajednice Kruščica Tahira Tibold podsjetila je da su prethodnih godina dodijeljene koncesije za izgradnju dvije mini hidroelektrane na rijeci Kruščici, zbog čega su mještani, uz proteste tokom 2017. i 2018. godine, započeli i pravni proces.

    – Oni sada počinju sve iz početka, jer im je sud poništio urbanističku, građevinsku i okolišnu dozvolu. Oni ne odustaju i idu dalje, ali ne odustajemo ni mi i nećemo im dati da prođu. Voda je nama život, a oni je uzimaju – kazala je Tibold novinarima.

    Direktorica firme “Genaa” d.o.o. Vitez Adisa Balić potvrdila je novinarima da ova kompanija ne odustaje od izgradnje mini hidroelektrane na rijeci Kruščici, ističući da ona neće naštetiti okolišu.

    – Mi nemamo drugu opciju, jer smo već uplatili avans izvođaču radova i trpimo ogromne gubitke zbog odlaganja. Neće tu biti nikakve štete po okoliš i to pokazuju brojni elaborati, a postavila sam pitanje i predstavnicima mještana koji izvori energije su im ekološki prihvatljivi, ukoliko ne ovi iz obnovljivih izvora energije – kazala je Balić.

    Ishod rasprave u Travniku, grupa mještana Kruščice čekala je ispred zgrade resornog kantonalnog Ministarstva, dok ih je na sastanku predstavljao advokat, te eksperti i predstavnici eko udruga.

    Uz ocjenu da su mini hidroelektrane recept za uništavanje okoliša, predsjednik Udruge “Eko akcija” iz Sarajeva Anes Podić kazao je novinarima da se postavlja pitanje zašto se izbjegavaju javne rasprave koje su zakonska obaveza.

    – Ovo je bio jedinstven primjer gdje se održava nekakva usmena rasprava, a da nisu pozvane žene iz Kruščice, nego njihov advokat koji je imao pravo delegirati dva stručnjaka. Izgleda da ovaj kanton pokušava izbjeći zakonske odredbe i Konvenciju po kojoj javnost mora biti uključena od ranih faza postupka. Ovdje toga nema i izgovor je korona virus, a ja sam u toj prostoriji bio jedini koji nosi masku – kazao je Podić.

    Prema podacima Koalicije za zaštitu rijeka, koja okuplja nekoliko bh. organizacija za zaštitu okoliša, u BiH je do sada izgrađeno 106 malih hidroelektrana, dok je planirana izgradnji dodatnih 340.

    Fokus

  • Dvije uposlenice Opće bolnice pozitivne na koronavirus, zatvaraju se odjeli za ginekologiju i pedijatriju

    Dvije uposlenice Opće bolnice Abdulah Nakaš u Sarajevu pozitivne su na prisustvo korona virusa, potvrdio je za N1 direktor ove ustanove Zlatko Kravić.

    On je kazao da se zatvaraju odjeli za ginekologiju i pedijatriju u ovoj bolnici. Radi se na tome da se pronađe rješenje za smještaj pacijenata, potvrdio je direktor bolnice za N1.

    Kako je potvrdio Kravić, zdravstveno osoblje ove ustanove bit će testirano u narednim danima.

    Inače, prema podacima Federalnog zavoda za javno zdravstvo u protekla 24 sata u Federaciji BiH testirano je 527 uzoraka, od kojih je 26 pozitivnih na COVID-19. Novi slučajevi registrirani su u Zeničko-dobojskom, Tuzlanskom, Unsko-sanskom, Hercegovačko-neretvanskom i i Kantonu Sarajevo.

  • SASTANAK KRIZNIH ŠTABOVA/STOŽERA: “Svjesni smo mogućnosti pogoršanja situacije, nastaviti raditi i djelovati nesmanjenim intezitetom”

    SASTANAK KRIZNIH ŠTABOVA/STOŽERA: “Svjesni smo mogućnosti pogoršanja situacije, nastaviti raditi i djelovati nesmanjenim intezitetom”

     

    U Sarajevu je u organizaciji Kriznog štaba/stožera Federalnog ministarstva zdravstva održan radni sastanak predstavnika kriznih stožera/štabova kantonalnih ministarstava zdravstva i predstavnika zavoda za javno zdravstvo kantona/županija.

    “Naša borba unutar javnozdravstvenog sustava sa COVID-19 je počela još krajem siječnja, i od tog dana koji izgleda tako daleko, do danas smo svi zajedno mnogo toga prošli. Sve to vrijeme zdravstveni sustav, predvođen profesionalcima iz područja javnog zdravlja, i uz asistenciju drugih institucija uključenih u odgovor na COVID-19 je neprestano djelovao i radio. Danas možemo reći da smo u prvom valu izbjegli crni scenarij širenja koronavirusa koji nažalost nisu izbjegle i neke mnogo razvijenije i bogatije zemlje od naše”, kazao je u uvodnom obraćanju federalni ministar zdravstva dr. Vjekoslav Mandić.

    Potcrtao je kako su izbjegnuti crni scenarij te i trenutno zadovoljavajuća situacija prije svega “rezultat rada zdravstvenog sektora, u prvom redu epidemiologa i javnozdravstvenih djelatnika na terenu koji su u protekla 4 mjeseca radili danonoćno, te i sada rade dok traje ovaj sastanak”:

    “To je rezultat rada svih naših zdravstvenih institucija, ustanova i zdravstvenih djalatnika, pravodobno uvedenih restriktivnih mjera, rada inspektora na graničnim prijelazima, kao i rada policajaca koji su obavljali nadzor nad osobama u izolaciji. Rezultat je to i naših građana koji su se pridržavali propisanih mjera, kao i medija koji su dali doprinos i sve vrijeme objavljivali i javnosti prenosili propisane mjere i preporuke i svih onih koji su radili kako bi svi ostali koji su u jednom trenutku bili u izolaciji imali osnovne potrepštine za život”, kazao je te dodao da je to i rezultat rada svih drugih institucija izvan zdravstvenog sustava koje su dale doprinos u odgovoru na COVID-19:

    “U konačnici – to je rezultat rada kriznih stožera svih ministarstava zdravstva, rezultat vašeg neprocjenjivog angažmana u ovoj borbi, to je vaš rezultat”, poručio je na početku sastanka dr. Mandić, upozorivši da je pred svima još puno posla:

    “Kao što znate, nije gotovo. Svi zajedno smo svjesni mogućnosti pogoršanja situacije, kao i sindroma sagorijevanja onih koji su iznijeli prvi val. Moramo nastaviti raditi i djelovati nesmanjenim intezitetom. Ne smijemo se opustiti i moramo se fokusirati na daljnje aktivnosti i jačanje kapaciteta javnozdravstvenog odgovora na COVID-19”.

    Glavna tema sastanka bila je odgovor na pandemiju COVID-19 u FBiH, bilo je govora o hronologiji poduzetih mjera vezano za pojavu COVID-19, trenutnoj epidemiološkoj situaciji u FBiH, iskustvima u odgovoru na COVID-19 na razini kantona/županija kao i prijedlogu aktivnosti u narednom periodu. Kako je rečeno, naredni period uz redovne aktivnosti biće iskorišten za još bolje organiziranje, prikupljanje iskustava i pripremu odgovora u zavisnosti na daljnji razvoj situacije, a kao jedna od mogućih mjera spomenuta je i mogućnost proglašenja stanja epidemije.

    “Epidemija je mogla biti proglašena i ranije, ali stanje nesreće koje je bilo proglašeno je praktično zamijenilo tu mjeru. Imamo zahtjeve dva kantona, očekuje se i treći i time će biti ispoštovani preduvjeti  i sa time ćemo moći da još efikasnije nastavimo naše djelovanje”, kazao je dr. Goran Čerkez nakon sastanka, dodajući da će uz sve planirane aktivnosti uz ulogu kriznih štabova/stožera i ministarstava zdravstva u budućem periodu velika uloga, kao i tokom ranijeg perioda, biti na stanovništvu:

    “Jako je bitno da se svi odgovorno ponašamo i da jedni druge podstičemo da tako radimo. Mi smo dovoljno puta ponovili šta svi trebamo raditi, ljudi to u najvećoj mjeri to poštuju, i jako je važno da se svi posvetimo provođenju mjera da bismo imali situaciju onakvu kakvu želimo”, dodao je.

    Prim.dr Nermin Avdić, direktor Zavoda za javno zdravstvo Hercegovačko-neretvanskog kantona kazao je da će i pored trenutne povoljne epidemiološke situacije i u budućnosti dolaziti do pojave žarišta na određenim prostorima i ulazak virusa, te da se treba kontinuirano raditi na preveniranju:

    “Mjere koje su trenutno na snazi će sigurno dalje ostati, održavamo ih i one se u slučaju potrebe mogu i pojačati. Na ovom sastanku smo razmotrili sve opcije, razmijenili iskustva da vidimo koje bismo mjere trebali eventualno smanjiti, a koje ponačati. Prijedlog s kantona je da se proglasi epidemija u Federaciji iz razloga što bismo tada imali lakše i brže djelovanje u slučaju pojave većeg broja oboljelih, zakonska regulativa bi nam omogućila da brže djelujemo, brže provedemo mjere i da ih provodimo na samim kantonima ili u određenim općinama gdje nam se to javi ”, pojasnio je dr. Avdić.

    Ministrica zdravstva Tuzlanskog kantona dr. Dajana Čolić kazala je kako je situacija u ovom kantonu u kojem se pojavilo žarište trenutno pod kontrolom:

    “Epidemiološke ekipe su na terenu, priukupljaju kontakte, uzimaju se uzorci i naši uposlenici u Zavodu za mikrobiologiju neprestano rade nova testiranja, čekamo rezultate i pratićemo kako će se situacije dalje odvijati. U svakom slučaju bi nam uvođenje epidemije olakšalo naš daljnji rad i postupanje. Ne možemo se vratiti na stanje prirodne nesreće, ali proglašenje epidemije bi nam svakako dosta pomoglo”, kazala je dr. Čolić.

    Ministar zdravstva Zeničko-dobojskog kantona dr. Adnan Jupić kazao je kako je i u Zeničko-dobojskom kantonu epidemiološka situacija stabilna, iako se radi o kantonu koji bilježi najveći broj oboljelih, ali ne i najveću incidencu u odnosu na broj stanovnika.  Napomenuo je da je specifičnost ovog kantona to što je 80-90 odsto svih oboljelih iz tri privredna subjekta te potcrtao važnost pridržavanja mjera zaštite:

    “Potrebno je pojačati inspekcijski nadzor i da ljudi koji organizuju posao u privatnim ili državnim firmama povedu računa o pridržavanju epidemioloških mjera jer ovo se može desiti u bilo kojem kantonu. To se sigurno ne bi desilo da su provedene i poštovane sve mjere. Trenutni kapaciteti u ovom kantonu su takvi da mogu odgovoriti svim eventualijama”, potcrtao je.

    Naredbom Kriznog štaba/stožera Federalnog ministarstva zdravstva koja je na snazi od 31.05. dozvoljeno je kantonalnim/županijskim stožerima ministarstava zdravstva uvođenje i restriktivnijih mjera spram procjene epidemiološke situacije u kantonu odnosno općini, uz prethodnu suglasnost Kriznog stožera Federalnog ministarstva zdravstva, te je na sastanku ponovo potcrtana mogućnost i potreba djelovanja na nivou kantona i lokalnih zajednica u cilju saniranja pojedinačnih žarišta.

  • Njemačka će ublažiti ograničenja za sezonske radnike

     

    Njemačka će od iduće sedmice ublažiti ograničenja ulaska za sezonske radnike uvedena kako bi se usporilo širenje koronavirusa, objavio je u srijedu vladin izvor.

    Kabinet kancelarke Angele Merkel odobrio je prijedloge ministrice poljoprivrede Julije Kloeckner koji se odnose na sezonske radnike iz država Evropske unije i zemalja Šengena kako bi oni ponovo mogli ući u Njemačku i to od 16. juna bez ograničenja, prenosi Reuters.

    Njemačka je ranije odredila da bi zbog pandemije u zemlju moglo ući najviše 80.000 sezonskih radnika.

    No kako broj novih slučajeva koronavirusa u ovoj zemlji opada a ublažavanje mjera se nastavlja, poljoprivrednici žele osigurati da su spremni za ovogodišnju žetvu.

    Prošle godine u njemačkom poljoprivrednom sektoru bilo je zaposleno skoro 300.000 sezonskih radnika, uglavnom iz Rumunije i Poljske.

    Poštivanje pravila

    Međutim, vlada se složila da će se od poslodavaca tražiti da primjenjuju higijenske standarde. Od početka bi se uspostavili fiksni timovi čiji zadatak bi bio da umanje rizik od širenja virusa a predviđeno je da u slučaju da se jedan radnik razboli, cijeli tim mora biti izolovan.

    Nova pravila primjenjivat će se do 31. decembra.

    Biznis.info

  • Izdate upute za građane BiH koji namjeravaju putovati van države

     

    Zbog sprečavanja širenja koronavirusa uvedene su posebne mjere na graničnim prelazima Bosne i Hercegovine i većine evropskih zemalja. Bosna i Hercegovina otvorila je granice prema Hrvatskoj, Srbiji i Crnoj Gori.

    Odluka se odnosi samo na građane te tri države, dok državljani ostalih zemalja u BiH mogu ući zbog poslovnih obveza (pod uslovom da posjeduju poziv pravnog lica iz BiH i potvrdu o negativnom testu na virus SARS-KOV-2, ne stariju od 48 sati od trenutka ulaska).

    ”Ulazak u Hrvatsku dozvoljen je samo njihovim državljanima, strancima koji imaju prijavljen boravak i vozačima teretnih vozila. Privremeno su zatvoreni svi granični prelazi za pogranični saobraćaj između Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Srbija je otvorila granične prelaze za putnički i robni saobraćaj. Crna Gora je otvorila granice za državljane BIH”

    Podsjećamo, državljani BiH koji se vraćaju u BiH od 21.05. više ne idu u samoizolaciju.

    Vanjske granice Europske unije (plus Island, Lihtenštajn, Norveška i Švicarska) bit će zatvorene do 15.06.  Mjera se odnosi na sve građane nečlanica Europske unije koji neće moći ući u EU ako nemaju dugotrajnu adresu u jednoj od država članica, ako nisu članovi obitelji građana EU ili ako nisu diplomati. I dalje će se propuštati dvosmjerni transportni promet, te liječnici koji rade u EU, a žive pograničnom području u nekoj od država izvan EU, saopšteno je iz BIHAMK-a.

  • Unosite je svaki dan, a ova vam namirnica razara mozak

    Hranu koja je puna šećera jedemo svaki dan. Međutim, da li znate da unos hrane koja u sebi sadrži veliku koncentraciju šećera utječe loše na mozak?

    Istraživanje na pacovima pokazalo je zastrašujuće rezultate. Pacovi koji su bili hranjeni šećerom manje su mogli da kontrolišu svoje ponašanje. To znači da ono što jedemo može da utječe na našu sposobnost da se odupremo iskušenjima i može biti objašnjenje zašto su promjene ishrane toliko teške za ljude.

    Nedavna studija pokazala je da su ljudi koje su redovno jeli hranu sa visokim procentom šećera imali samo još veću želju za ovim namirnicama, čak iako su bili siti. Što ga više jedete, više ćete žudjeti za njim i narušavat ćete svoje zdravlje.

    Zbog ove opasnosti Svetska zdravstvena organizacija savjetuje da unos šećera ograničimo na pet posto našeg dnevnog unosa kalorija, a to je maksimum šest kašika. Prosječna odrasla osoba konzumira oko 85 grama (20 kafenih kašika dnevno), pa je ovo za većinu velika promjena ishrane.

    Promjenom režima ishrane možete utjecati na ovaj problem. Zato već od danas smanjite dnevni unos šećera i spasite svoj mozak.

  • EU sa 20 miliona eura pomaže poljoprivredno-prehrambenom sektoru BiH

    Evropska unija (EU) izdvojila je 20 miliona eura za modernizaciju poljoprivredno-prehrambenog sektora u Bosni i Hercegovini.

    Sredstva će biti dostupna u okviru četvorogodišnje projekta EU4Agri (2020-2024), koji će podržati oko 2.600 poljoprivredno-prehrambenih proizvođača diljem BiH, saopćila je Delegacija EU u BiH.

    – Na ovaj način EU pruža podršku ovom sektoru ne samo u otvaranju novih radnih mjesta, već očuvanju postojećih i oporavku od posljedica COVID-19 pandemije. Ukupna vrijednost projekta je 20,25 miliona eura, a provode ga i sufinansiraju sa 250.000 eura Razvojni program Ujedinjenih nacija (UNDP) u BiH i Češka razvojna agencija (CzDA).

    Podrška poljoprivredno-prehrambenom sektoru će biti provedena putem poziva za dodjelu grantova u tri oblasti: 1) ulaganje u primarnu proizvodnju i kapacitete za preradu u cilju ojačanja tržišne efikasnosti, 2) jačanje savjetodavnih usluga za unapređenje znanja i razvoj vještina, i 3) jačanje i diverzifikacija ruralne ekonomije. Projekat će također korisnicima pružiti tehničku pomoć kako bi što uspješnije iskoristili raspoloživa bespovratna sredstva – citat je iz saopćenja.

    Prvi javni pozivi za dodjelu grantova u okviru projekta EU4Agri planirani su za juli, septembar i oktobar 2020. Svi pozivi će biti objavljivani na web stranici UNDP-a u BiH (VIDEO), kao i na društvenim mrežama EU u BiH.

  • Ekshumacija u Bratuncu: Pronađeni posmrtni ostaci najmanje dvije žrtve genocida u Srebrenici

    Na području Kameničkog brda, općina Bratunac, danas je izvršena ekshumacija prilikom koje su, na površini terena, pronađeni nekompletni posmrtni ostaci najmanje dvije žrtve proteklog rata.

    Prema informacijama Instituta za nestale osobe BiH pretpostavlja se da je riječ o žrtvama genocida počinjenog u julu 1995. godine na području Srebrenice.

    Posmrtni ostaci danas ekshumiranih žrtava su prebačeni u Komemorativni centar u Tuzli radi sudsko – medicinskog vještačenja i kriminalističko – tehničke obrade te izuzimanja koštane srži, a kako bi se identitet žrtava utvrdio putem DNK analize. Ekshumacija odnosno asanacija terena je izvršena po naredbi Suda BiH i pod nadzorom Tužilaštva BiH.

  • Magnezij je ključan vitamin za zdravlje srca, evo u kojim ga namirnicama možete pronaći

     

    Uz njega srce kuca pravilnijim ritmom, mišići bolje funkcioniraju i manje se grče (što omogućuje bolje sportske rezultate), lakše se nosimo sa stresom, ublažavamo glavobolju, sprječavamo prehlade i smanjujemo štetnost pušenja, piše Ordinacija.hr.

    Naše tijelo treba magnezij kako bi apsorbiralo i koristilo nutrijente. Ako tijelo ne dobiva magnezij, ono ne može koristiti masnoću, proteine i ugljikohidrate koje svakodnevno unosimo. Stotine enzima se aktivira zbog magnezija i jedino tako organizam iskorištava hranjive vrijednosti namirnica.

    U kojim namirnicama se nalazi magnezij?

    Magnezij se nalazi u brojnim namirnicama, ali prilično je osjetljiv i lako se “izgubi” u industrijskoj preradi i kuhanju, pa je hranu bogatu magnezijem najbolje jesti što je moguće svježiju i u cjelovitom obliku.

    Najbolji su izvor magnezija zeleno lisnato povrće, poput špinata, kao i mahunarke i orašasti plodovi. Možete ga pronaći u sjemenkama bundeve, brokuli, banani, grašku, ribi.

    Znatnu količinu magnezija sadrži čisti kakao odnosno crna čokolada s visokim udjelom kakaa (najmanje 60%) ali pritom treba imati na umu da jedan “red” tamne čokolade ima 145 kalorija.

    www.vecernji.ba

  • Vrtoglava suma: Zemljotres će Zagreb koštati 11,5 milijardi eura

    Vrtoglava suma: Zemljotres će Zagreb koštati 11,5 milijardi eura

     

    Vlada Hrvatske će Evropskoj komisiji uputiti zahtjev za pomoć iz Fonda solidarnosti Evropske unije za sanaciju direktne štete uzrokovane zemljotresom u Zagrebu i okolici koja je procijenjena na 86 milijardi kuna (oko 11,5 milijardi eura), a iz Fonda je moguće dobiti najviše 600 miliona eura.

    Vlada je, naime, na sjednici u srijedu donijela Zaključak u vezi s prihvaćanjem Zahtjeva za dodjelu sredstava iz Fonda solidarnosti Evropske unije koji je usklađen s metodologijom UN-a, EU i Svjetske banke, što je neophodno za propisano podnošenje zahtjeva za pomoć iz EU fonda solidarnosti.

    image

    Posljedice zemljotresa u Zagrebu

    Direktna šteta na području Grada Zagreba i Krapinsko-zagorske županije na 25 hiljada objekata prema toj je metodologiji procijenjena na 86 milijardi kuna ili 11,5 milijardi eura, rekao je premijer Andrej Plenković te dodao da je o hrvatskom zahtjevu “senzibilizirana Evropska komisija”, koja će ga razmotriti.

    Najveći iznos iz fonda 600 miliona eura Najveći mogući iznos pomoći iz fonda je oko 600 miliona eura. Očekuje se da bi prvih 100 miliona eura Hrvatskoj na raspolaganju bilo već ovoga ljeta, a ostatak do kraja godine. Sredstva pomoći mogu se koristiti 18 mjeseci od odobravanja. Želeći oslikati finansijske razmjere štete, ministar regionalnoga razvoja i fondova EU Marko Pavić rekao je da cijela sedmogodišnja finansijska omotnica Unije za Hrvatsku iznosi 10,7 milijardi eura.

    image

    Zagreb: Na južni toranj katedrale je postavljen zamjenski križ

    Sredstva pomoći mogu se po njegovim riječima prvenstveno iskoristiti za obnovu bolnica i škola, popravak infrastrukture i postrojenja za opskrbu energijom, pitkom vodom i telekomunikacije. Premijer Plenković dodao je da je iznos ukupne izravne štete jednak 60-postotnom udjelu u državnom proračunu te da bi njime mogla biti izgrađena 22 pelješka mosta s pristupnim cestama.

    Najavio je da će vlada tražiti i druge izvore finansiranja za obnovu Zagreba i okoline te da donatorske konferencije nisu opcija unutar EU jer se one organizuju za treće zemlje. Iz sredstava Fonda osigurat će se i 54 miliona kuna za najam zamjenskih stanova građana koji se ne mogu vratiti kući, jačanje infrastrukture kulturnog nasljeđa i zaštite lokaliteta te troškove čišćenja, rekao je ministar Pavić.