Krizni štab Ministarstva zdravstva FBiH dao je saglasnost da se u Tuzlanskom i Kantonu Sarajevo proglasi stanje epidemije, a pokrenuta je i inicijativa da se stanje epidemije proglasi u cijeloj FBiH, kazao je pomoćnik ministra zdravstva FBiH Goran Čerkez nakon sjednice Kriznog štaba.
– Evidentno je da je došlo do popuštanja poštivanja mjera, koje su još uvijek na snazi, a koje, prije svega, podrazumijevaju nošenje maski u zatvorenom prostoru, redovno pranje ruku i održavanje socijalne distance – istakao je Čerkez.
Prema njegovim riječima, uprkos povećanom broju novozaraženih slučajeva, situacija u vezi sa širenjem koronavirusa je pod kontrolom. Dodao je i kako je Krizni štab pozvao inspekcije na svim nivoima, federalnom, kantonalnom i općinskom, na veći angažman u kontroli provedbe mjera koje su još uvijek na snazi. Također, zatražena je i podrška MUP-a KS u provođenju ovih inspekcija.
– Svjedoci smo da se u objektima mjere uglavnom ne poštuju. Tu postoji i odgovornost poslodavaca, koji trebaju voditi računa o poštivanju mjera – dodao je Čerkez.
Istakao je kako je na današnjoj sjednici Kriznog štaba dogovoreno da se i nakon 14. juna produži važenje postojećih mjera, koje uključuju nošenje zaštitnih maski, održavanje distance, redovno pranje ruku, ali i zabrana javnih skupova u zatvorenim prostorima.
Mikrobiolog Mirsada Hukić je kazala kako, iako je došlo do povećanja broja novozaraženih, situacija ipak nije gora nego što je bila. Međutim, i ona smatra kako je nepoštivanje mjera, ali i otvaranje granica, dovelo do povećanja broja oboljelih.
– Naš virus nije nigdje otišao, on je tu, ali zbog svih mjera koje su bile, nije mogao naći svoju sljedeću žrtvu. Međutim, sada mu dajemo priliku da se širi. Kako bi to spriječili, a posebno mladi, moraju poštivati mjere zaštite – kazala je Hukić.
Bosna i Hercegovina na godišnjem nivou gubi 1,5 milijardi eura uslijed odlaska mladih u inostranstvo, jedan je od ključnih zaključaka istraživačke studije “Troškovi emigracije mladih iz BiH“ koju je proveo Institut za razvoj i inovacije uz podršku Westminster fondacije za demokratiju u BiH, a u sklopu projekta koji podržava Vlada Ujedinjenog Kraljevstva.
Prva studija o ovoj temi realizirana je na bazi javno dostupnih demografskih statistika, statistika obrazovanja i makroekonomskih podataka, a rezultati pokazuju da ukupni troškovi obrazovanja lica koja napuštaju Bosnu i Hercegovinu u jednoj godini, u zavisnosti od obrazovne strukture, variraju od skoro 650 miliona do nešto više od 800 miliona eura. Istovremeno, uslijed nemogućnosti da se godišnji odliv stanovništva spriječi njihovim zapošljavanjem, direktno i indirektno se generira godišnji gubitak potencijalnog BDP-a u iznosu od oko 710 miliona eura.
Studija je ipak pokazala da postoje i pozitivni efekti na nacionalnu ekonomiju uslijed emigracije. Najvažnija direktna korist migracionih tokova jesu doznake, a doprinos doznaka i ostalih ličnih transfera BDP-u iznosi 8% čime je Bosna i Hercegovina u samom evropskom vrhu kada se posmatra stopa doprinosa ovih transfera BDP-u. Ako se posmatraju i drugi izvori koji dolaze iz inozemstva (socijalni prihodi i prihodi privremenog radnika), doprinos BDP-u prelazi 14% i dostiže skoro 2,5 milijardi eura godišnje. Ovakva veličina doznaka u BDP-u istovremeno ukazuje i na njihovu visoku vrijednost i na nizak BDP, odnosno na nerazvijenu ekonomiju i nedovoljnu ekonomsku aktivnost u Bosni i Hercegovini.
Naglašavajući da je ova studija pokazala da Bosna i Hercegovina dijeli sudbinu regiona o pitanju migratornih kretanja i da se suočava s intenziviranim procesom iseljavanja mladih i visokoobrazovanih, autor Nenad Jevtović upozorio je da nedostatak ljudskog kapitala, u ne tako dalekoj budućnosti, umnogome može opredijeliti ekonomsku sudbinu zemlje i životni standard stanovništva Bosne i Hercegovine.
“Ukoliko se trend iseljavanja nastavi, to će u budućnosti donijeti niz socioekonomskih problema od kojih su neki već danas primjetni – pritisci na penzione fondove, zdravstvene službe i službe socijalne zaštite, smanjenje potencijalnog rasta BDP-a uslijed pogoršanja faktora ljudskog kapitala kao i poremećaji na tržištu radne snage na strani ponude“, kazao je Jevtović dodavajući da prema dostupnim podacima broj emigranata raste iz godine u godinu, pa se sa 28.000 koliko je odselilo 2013. godine, ovaj broj popeo na 44.700 u 2018. godini.
“Ovo detaljno i rigorozno istraživanje daje ozbiljan uvid u stvarnu cijenu nepružanja prilika za sve. Egzodus kvalifikovanih i motivisanih građana ima stvarnu i jasnu ekonomsku cijenu. Korištenjem ove analize možemo zajedno raditi na definisanju i i stvaranju pozitivnijih i boljih politika za BiH, kao i na čvrstoj osnovi za novi način razmišljanja”, naglasio je britanski ambasador u BiH, NJ.E. Matt Field.
“Studija o troškovima odlaska mladih je prva te vrste koja nudi uvid u finansijske gubitke nastale emigracijom, te ujedno naš doprinos osvještavanju razmjera ovog problema u BiH. Odlaskom mladih ljudi društvo trpi brojne negativne ekonomske i društvene posljedice, te očekujemo od donosioca odluka da preuzmu odgovornost i kreiraju bolje uslove za život mladih ljudi u BiH“, istakla je direktorica Westminister fondacije za demokratiju u BiH, Nermina Voloder.
Na osnovu podataka Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD), procjenjuje se da je u 36 zemalja članica ove organizacije u periodu od 2013. do 2017. godine, iz Bosne i Hercegovine trajno ili privremeno emigriralo oko 184.000 osoba. Posmatrano po zemljama, prema podacima OECD-a, omiljene destinacije stanovnika BiH su Njemačka gdje je otišlo više od polovine (54%), Slovenija sa 26% i Austrija sa 9% ukupnog broja emigranata.
“Ljudi su umirali vazda, ja to pratim, prošlih godina mnogo više je umrlo nego ove… Tako da meni to ništa nije jasno”, odgovori u anketi na jednoj news televiziji upitani o tome šta misli o naglom porastu broja zaraženih u BiH od koronavirusa.
“U SAD-u za svakog koji je “umro” od covida dobiju 39000 $. Zašto ne bi brojali. Jedino je u Italiji vršena obdukcija na 6.800 pacijenata i samo su dva umrli od covida. A kao u Italiji tragedija. Gdje su nestale sve ostale bolesti”, prvi je komentar na vijest da Rusija ima preko 502 hiljade ljudi zaraženih koronavirusom.
U Sarajevu najgore od proglašenja pandemije
No, ne lezi vraže, kako ljude mnogo više zanima šta se dešava u njihovoj blizini, nego u nekakvoj tamo Rusiji, komentari na vijest da je baš jučer u Sarajevu zabilježen najveći broj zaraženih koronavirusom od proglašenja pandemije, još su obojeniji razočaranošću.
Građani većinom smatraju da se radi o klasičnoj zavjeri. Pitaju se otkud sad najednom, ako u Hrvatskoj nema novih slučajeva, u Sloveniji odavno. Jedino je u Srbiji situacija na granici rizične, dok je u Sjevernoj Makedoniji nedavno bio ponovo uveden četverodnevni policijski sat.
“Što je najčudnije više se nigdje ne spominju Talijani i Kinezi, a pisalo se da se po ulicama umiralo. Bas čudno da je to samo nestalo, a sad ovdje kod nas centar zbivanja, bez dešavanja. Gluposti valjate stvarno. Narod pravite budalama i širite nepotrebnu paniku”, oštra je u svome komentaru jedna čitateljka.
Druga pak izražava sumnju da priča o procvatu zaraženih ima skroz drugi, skriveni cilj.
“Lažu ti testovi…to se namjerno šire dezinformacije da nas pola umre od drugih bolesti…šta je sa nama koji bolujemo od drugih bolesti, čekamo da umremo jer nas niko neće da primi u bolnicu na operaciju…”
Otkud nagli pesimizam među ljudima, nepovjerenje i skepsa, za Raport je pokušala razjasniti klinička psihologinja Nermina Vehabović-Rudež, instruktor Instituta za realitetnu terapiju i teoriju izbora William Glasser. Nermina je autor nekoliko knjiga kao što su priručnik za roditelje “Voljela bih podijeliti s vama“ iz 2005. i “Putovanje jednog psihoterapeuta” iz 2019. Zaposlena je u Centru za mentalno zdravlje u Visokom, kao psiholog i psihoterapeut.
Vrlo precizno, sažeto i razumljivo pojasnila je ustvari šta se kod nas desilo.
Višegodišnje urušavanje povjerenja i naglo (nejasno) ukidanje mjera
“Radi se o tome da ljudi zbog cjelokupne situacije i reakcije nadležnih tokom perioda “prvog vala”, kada su na snazi bili mjere zabrane, bili jako slabo informirani. Tačnije, nije se znalo ko je za šta nadležan, pa ste na televiziji imali jednu posvemašnju rascjepkanost, dolazili su eto tako. Građani su tokom godina izgubili povjerenje u bilo koga i nisu u prethodnom periodu pandemije imali kome da vjeruju. Jednostavno, nije se uopće znalo ko je ko, niti je bilo osobe kojoj bi ljudi povjerovali i cijenili njegove preporuke.
Donekle se pojavljivao na televizijama Goran Čergez, ali i to nije bio dio sistematskog plana. A, onda, mjere koje su ljudi revnosno poštovali kako ne bi došlo do širenja infekcije naprasno su potom prekinute, a da uopće niko nije objasnio zbog čega tako naglo. I šta će ljudi pomisliti? Prvo nam uvodite stroge mjere i i mi to poštujemo, a onda samo ničega više nema. Pa i malo dijete kad mu nešto uradite želi da ima objašnjenje zbog čega ste to uradili”, govori Vehabović-Rudež i podsjeća kako nigdje u regionu nije bilo tolike rascjepkanosti među nadležnima koliko u FBiH.
Nermina Vehabović-Rudež: Raspršenost odgovornosti
“U RS ste imali jednog odgovornog čovjeka, Alena Šeranića, koji se pojavljivao svaki dan na televiziji i vrlo stručno, koncizno objašnjavao o čemu se radi – ljudi su mogli u njega steći povjerenje i slušali bi šta on kao stručna osoba govori. U Hrvatskoj ste imali istu situaciju, znalo se ko je odgovoran (pojavljivalo se najviše troje ljudi, ministar Beroš, epidemiolozi Krunoslav Capak, Alemka Markotić op. aut.), u Srbiji se također znalo kome da se vjeruje (Kon, Kisić-Tepavčević)…”
Šta sada? Situacija među građanima je takva da bi kada bi se neko usudio pooštriti mjere oni vjerovatno organizirali brojnije demonstracije nego što su bile zbog “bleiburške mise”. Već su prisutni komentari kako “mene niko više zatvoriti neće” i slični. Šta psiholog može savjetovati ljudima?
“Može samo pozvati na ličnu odgovornost. Sve je do odgovornosti, ako ste prirodno odgovorni pazit ćete se i provoditi one mjere koje se preporučuju kako bi se smanjila mogućnost širenja, ako niste – nećete. Pratim reakcije građana u medijima i na društvenim mrežama i nije baš da svi oni develviraju opasnost koronavirusa, ima mnogo ljudi koji se plaše širenja jer su hronični bolesnici… Ali mislim da je jedino što nam preostaje lična odgovornost. Uvođenje novih oštrih mjera samo bi produbilo ogorčenost građana prema nadležnima.”
Američki Institut za nacionalno zdravlje i kompanija Moderna počet će narednog mjeseca finalnu fazu testiranja svoje vakcine protiv koronavirusa.
Kako prenose mediji, 30.000 ljudi primit će prve doze potencijalnog lijeka protiv ove zaraze. Nekima će biti ubrizgan prava vakcina, a nekima ne, navode mediji.
Moderna je objavila da je već proizvela „dovoljno vakcina za ključnu kasnu fazu testiranja”.
Činjenica da u nju ide zajedno s jednom vladinom agencijom indicira da su sva dosadašnja testiranja pokazala da se daleko odmaklo u nalaženju lijeka protiv COVID-19.
Već polovinom marta Moderna je pokrenula prve testove. U tijela 45 dobrovoljaca ubrizgana je hemikalija za koju se vjerovalo da šteti virusu. Potom je slična supstanca ubrizgana u tijela još 300 ljudi. Dok je prvih 45 dobrovoljaca bilo mahom mlađe životne dobi, slijedeća grupa imala je i one u poodmaklim godinama. Svi su pažljivo praćeni prije, tokom i nakon prijema vakcine. Promatralo se koji učinak ona ima na organizam, kakve su nus pojave, kako se ponaša imuni sistem čovjeka…
Kako je testiranje odmicalo, dobrovoljcima su ubrizgavane različite doze vakcine, kako bi se utvrdila idealna količina potrebna organizmu da pobijedi zarazu.
Ipak, samo masovno testiranje može pokazati sve efekte vakcine.
Kadrovska komisija Stranke demokratske akcije (SDA) donijela je odluku o kandidatu te stranke za novog ministra sigurnosti Bosne i Hercegovine.
To će, saznaje Faktor, biti Selmo Cikotić, a taj će prijedlog tokom dana biti dostavljen predsjedavajućem Vijeća ministara BiH na dalje postupanje u skladu sa Zakonom o Vijeću ministara BiH. Cikotić je, saznajemo, prihvatio kandidaturu.
Cikotić je u prošlosti obnašao dužnost ministra odbrane BiH i to u periodu od aprila 2007. do februara 2012. godine.
Završio je Vojnu gimnaziju “Bratstvo i jednistvo” u Beogradu, a zatim i Vojnu akademiju 1986. u Zadru. Magistrirao je odbranu i sigurnost na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu, gdje je i doktorirao 2008. godine.
Svoju profesionalnu karijeru je započeo 1986. godine kao aktivno vojno lice u Školskom centru PVO u Zadru, gdje ostaje sve do početka rata u BiH, kada se vraća u našu zemlju kako bi se priključio odbrani. Do 1994. godine ostaje u BiH kao pripadnik Armije RBiH. Te godine postaje vojni ataše RBiH u Washingtonu u Sjedinjenim Američkim Državama. Od 1997. do 1999. godine vrši funkciju načelnika Odjela za obuku u Zajedničkoj komandi Vojske FBiH. Do 2000. godine je obnašao dužnost šefa kabineta Zamjenika ministra odbrane FBiH, a zatim i zamjenika komadanta Prvog korpusa Vojske FBiH. Od 2001. do 2004. godine je i komadant Prvog korpusa, a u prošlom mandatu je bio savjetnik člana Predsjedništva BiH Bakira Izetbegovića.
Tokom karijere je bio i izvršni direktor kompanije OKI, dekan Američkog državnog fakulteta na Američkom univerzitetu u BiH, te direktor BIGMEV-a.
Prije nego što se prijedlog imenovanja novog ministra sigurnosti nađe na dnevnom redu Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, Državna agencija za istrage i zaštitu (SIPA) i Centralna izborna komisija (CIK) BiH morat će izvršiti neophodne provjere. Neobavezujuću preporuku dat će i Komisija za pripremu izbora Vijeća ministara BiH, koja će prethodno obaviti razgovor sa kandidatom.
On bi na poziciji ministra sigurnosti BiH trebao zamijeniti predsjednika Saveza za bolju budućnost (SBB) Fahrudina Radončića, koji je 2. juna podnio ostavku na tu poziciju. S obzirom na to da je Radončić donio odluku da se SBB povuče iz koalicije na državnom nivou, odlučeno je da će novog ministra sigurnosti predložiti SDA.
Ranije su, podsjetit ćemo, mediji spekulirali o nizu imena kao potencijalnim kandidatima za novog državnog ministra sigurnosti, te su se u tom kontekstu spominjali aktuelni zamjenik ministra finansija i trezora BiH Hazim Rančić, šef Kluba zastupnika SDA u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Adil Osmanović, direktor Direkcije za koordinaciju policijskih tijela BiH Mirsad Vilić, te čak i gradonačelnik Bihaća Šuhret Fazlić i još nekoliko članova SDA iz Unsko-sanskog kantona.
U posljednjem turnusu testiranja u Zavodu za mikrobiologiju Univerzitetskog kliničkog centra obrađeno je 228 uzoraka i utvrđeno 8 novi pozitivnih slučajeva na COVID-19.
Ukupno u TK trenutno ima 77 aktivno zaražene osobe, ali je u odnosu na jučerašnji dan došlo do povećanja smrtnih slučajeva.
Preminula je ženska osoba starije životne dobi koja je bila pozitivna na COVID-19, ali koja je imala i druga teška oboljenja.
U tekućoj sedmici došlo je do pogoršanja epidemiološke situacije u TK, a koronavirus je zabilježen u JU „Naše dijete“ Tuzla zbog čega su sva obdaništa zatvorena. Koronavirus je registrovan i u velikim privrednim sistemima, poput Rudnika uglja „Kreka“. Zbog toga su 64 uposlenika Površinskog kopa „Šikulje“ kod Lukavca poslata u samoizolaciju.
Od svih oboljelih jedan od mlađih pacijenata ima težu kliničku sliku i trenutno je na respiratoru u Univerzitetsko – kliničkom centru Tuzla.
Budimo odgovorni – pridržavajmo se mjera lične/osobne zaštite! Držanje distance, nošenje maske u zatvorenom javnom prostoru te ukoliko na otvorenom nije moguće održati distancu od dva metra, često i temeljito pranje ruku, održavanje lične/osobne higijene i higijene prostora!
Odgovornim pridržavanjem propisanih mjera i preporuka štitite sebe i druge! Kršenjem odredbi i preporuka dovodite u pitanje svoje i zdravlje najbližih
Gradska uprava Grada Sarajeva odaslala je inicijativu prema svim gradovima u Federaciji BiH, odnosno kantonima i njihovim premijerima da se 11. jula tačno u 12 oglase sirene u svim gradovima i mjestima te da se na taj način po prvi put obilježi godišnjica genocida u Srebrenici.
U inicijativu je uključen i Operativni centar za podršku Haškom tribunalu, a kako saznajemo svi premijeri kantona su se odazvali inicijativi te su je podržali.
Uz oglašavanje sirena bit će upriličeno i niz drugih programa kojima će se obilježiti najveće stradanje jednog naroda nakon Drugog svjetskog rata.
Poslanik Partije demokratskog progresa (PDP) u Narodnoj skupštini Republike Srpske Draško Stanivuković podnio je danas Okružnom javnom tužilaštvu u Banjoj Luci krivičnu prijavu protiv v.d. direktora Fonda zdravstvenog osiguranja Republike Srpske Dejana Kusturića i Željka Babića, direktora firme “Medietik“ iz Banje Luke od koje su kupljeni respiratori.
Kusturića tereti za nesavjestan rad u službi prilikom nabavke respiratora u vrijeme koronavirusa, a Babića zbog falsifikovanja i uništavanja službene isprave.
Smatra da u ovoj „aferi ima ozbiljnog posla“ za Državnu agenciju za istrage i zaštitu, te čak za neke institucije na nivou Evropske unije, koje se bave pranjem novca.
-U aferu respiratori u RS je ‘opran’ novac građana. Pozivam Tužilaštvo i SIPA-u da ih privede i sasluša, jer se u dva dana sve ovo može završiti – tvrdi Stanivuković i najavljuje prijave protiv još nekih osoba.
Ističe da se podaci iz Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH ne podudaraju s onim iz Agencije za lijekove ni sa cijenama koje je dostavio Fond zdravstvenog osiguranja.
-Kada se pogledaju podaci UIO, najskuplji respirator firme ‘Medietik’ uvezen u BiH iznosi 34.000 KM, dok su Fondu prodati za nevjerovatnih 157.000 KM – kazao je Stanivuković u izjavi novinarima u Banjoj Luci.
Neki od respiratora, koji su uvezeni u aprilu su, navodi Stanivuković, plaćeni i po 18.000 i 19.000 KM, dok je po cijenama Fonda zdravstva najjeftniji 58.000 KM.
-Cijena svih uvezenih respiratora firme ‘Medietik’, po podacima UIO BiH, iznosi 3,4 miliona KM, a s PDV četiri miliona KM, dok su prodati Fondu za 15,1 milion KM. Razlika u cijeni je 11 miliona. Ovo je do sada najveći kriminal za vrijeme pandemije koronavirusa – tvrdi Stanivuković.
Podaci UIO, kako kaže, pokazuju da firma „Medetik“ nije uvezla 165 respiratora te da “falsifikuju dokumente prebacujući cifre iz KM u eure”.
