Radio Donji Vakuf

Author: admin

  • Srebrena medalja na Filozofskoj olimpijadi pripala sarajevskom gimnazijalacu

    Srebrena medalja na Filozofskoj olimpijadi pripala sarajevskom gimnazijalacu

     

    Učenik sarajevske Druge gimnazije Faruk Šahat osvojio je srebrenu medalju na 28. Međunarodnoj filozofskoj olimpijadi koja je, zbog pandemije koronavirusa, održana online.

    Olimpijada je održana u organizaciji Slovenije krajem maja.

    – Osim natjecateljskog dijela, učenici i profesori mogli su prisustvovati brojnim predavanjima, radionicama i filozofskim kafeima, te družiti se sa nekim od najprominentnijih filozofa današnjice, od kojih svakako izdvajamo raspravu sa profesorom Majklom Sandelom (Michael) Sandelom sa Univerzitata Harvard – kazali su iz Druge gimnazije.

    • Takmičenje održano online - Avaz, Dnevni avaz, avaz.ba

      Takmičenje održano online        FOTO: DRUGA GIMNAZIJA

    Vođa tima Druge gimnazije bila je profesorica Elmana Cerić koja je učenike i pripremala za ovo takmičenje. Na ovom takmičenju počasnu medalju osvojila je Hana Ćatić.

    Šahat je učenik četvrtog razreda, a poznat je i po pisanju poezije za šta je, također, osvajao nagrade proteklih godina. Osim ovoga, bavi se informatikom i nada se da će na tom polju graditi karijeru.

  • Teška saobraćajna nesreća, poginula oba vozača

     

    Dvije osobe poginule su u saobraćajnoj nesreći u subotu popodne na magistralnom putu M17, u mjestu Vukovići, na putu prema Ivan Sedlu, područje općine Hadžići.

    – Policija Kantona Sarajevo je u 14.50 sati obaviještena o ovoj nesreći. Na mjesto događaja odmah su upućene policijske patrole koje su potvrdile navode prijave, te je konstatovano da su u saobraćajnoj nesreći učestvovali jedan motocikl i jedno putničko motorno vozilo – rekao je glasnogovornik sarajevske policije Mirza Hadžiabdić.

    Ekipa Zavoda za hitnu medicinsku pomoć Kantona Sarajevo je također obaviještena i izlaskom na mjesto događaja konstatovana je smrt oba vozača.

    Saobraćaj na ovom dijelu puta je u potpunosti obustavljen do završetka uviđaja. O svemu je upoznat i dežurni tužilac Kantonalnog tužilaštva Kantona Sarajevo koji će na mjestu nesreće rukovoditi uviđajnim radnjama. Više informacija bit će poznato nakon što uviđaj bude završen.

    Izvor: Faktor

  • Kako se stvarno odmoriti od posla i zašto je važno pomno planirati odmor?

     

    Da je sretan i zadovoljan radnik zaista dobar radnik nije samo isprazna fraza, a možemo samo dodati da je i odmoran radnik zaista produktivan radnik.

    Pravljenje redovnih pauza u poslu i uzimanje godišnjeg odmora je od presudnog značaja za fizičko i psihičko zdravlje zaposlenih, piše Harpers Bazaar.

    U današnjoj radoholičarskoj kulturi, pauziranje i korištenje godišnjeg odmora neki smatraju luksuzom, a nemali broj ljudi će s ponosom reći da svoj odmor ne koriste, tačnije, da ga provode za kancelarijskim stolom. No, ukoliko odlučite da preskočite odlazak na godišnji odmor, imajte na umu da pauza od obaveza i dnevne rutine smanjuje depresiju, pospješuje rad srca, a samim tim i koncentraciju. Smanjen stres utječe na povećanu sposobnost kreativnog rješavanja problema, a dugoročno na produžavanje životnog vijeka.

    Važno je shvatiti da je odmor sastavni dio projekta samoljublja. Ukoliko ste dobri sebi, bit ćete odlični drugima. Godišnji odmor je vaše zakonsko pravo, ali mnogo značajnija je potreba tijela i duha da se okrijepi i regeneriše.

    Britanske studije došle su do zaključka da loše mentalno zdravlje dugoročno ima ogromne troškove po poslodavca, koji na godišnjem nivou u Velikoj Britaniji iznose i do 42 milijarde funti. Richard Branson, britanski biznis magnat i milijarder, zagovornik je politike neograničenog odmora, odnosno njegovi zaposleni mogu u bilo kom trenutku da zatraže odmor.

    Za one koji nemaju priliku da rade u korporaciji Virgin gospodina Bransona topla preporuka je da ozbiljno shvate svoj odmor i njegovo planiranje. Budite spremni da ga isplanirate godinu dana unaprijed. Osmislite ga kao da ćete na put ići za nekoliko nedjelja i neka te dvije sedmice koje ćete provesti na odmoru budu u potpunosti organizovane po vašim zamislima.

    Jednom kada stignu na željenu destinaciju za odmor, većina sebi postavlja pitanje da li treba ugasiti poslovni broj telefona dok je na odmoru ili će, pak, biti prisutni putem e-maila. Pitanje vaše involviranosti u korporativnoj komunikaciji dok ste na odmoru apsolutno je na vama. Neki stručnjaci savjetuju, a to se pogotovo odnosi na menadžere, da prevelika prisutnost u poslovnoj komunikaciji dok je osoba na odmoru loše utječe na moral zaposlenih, jer se stvara osjećaj mikroupravljanja na daljinu i time podriva kompetentnost zaposlenih.

    Prije nego što odete na dugoočekivani odmor, porazgovarajte sa svojim timom i saopštite u kom periodu ćete provjeravati mejlove i biti dostupni za komunikaciju. Ne odbacujte ideju da bespotrebnu komunikaciju riješite jednim telefonskim pozivom. Od presudnog je značaja imati mjere. Ukoliko vi ne poštujete svoje slobodno vrijeme dok ste na odmoru, kako možete očekivati to isto od kolega ili saradnika? Ipak, mala je vjerovatnoća da će se desiti toliko urgentna situacija dok ste vi na moru, da ne može da sačeka vaš povratak.

  • Đorđe Balašević: Korona me podsjetila na 90-e kad sam morao u samoizolaciju zbog idiota

    Đorđe Balašević: Korona me podsjetila na 90-e kad sam morao u samoizolaciju zbog idiota

     

    – Osobno, baš i nemam neko mišljenje o tom virusu, po meni je to samo još jedna prosječna gripa s natprosječnim marketingom, ali što ja znam o tome? Ne bi valjda čitav planet u istom taktu zaplesao na tom balu pod maskama da to zaista nije nešto katastrofalno? Zato sam i sam savjesno poštovao sve propisane mjere koje je negdje preporučila Struka, a negdje naredila Nestruka, ovisno o tome u kojem dijelu regije te je zapalo da se rodiš.

    Da se razumijemo, uz dužno poštovanje prema svim mogućim paraiscjeliteljima, prema čudotvorcima koji liječe sinuse putem WiFi-ja, i babuskarama koje čupkanjem obrva otklanjaju hemoroide, ja i dalje poganski vjerujem u savremenu medicinu. Za mene je Struka oduvijek bila neprikosnovena, iz nekih osobnih razloga dobri duhovi koji su lebdjeli odjelom intenzivne njege u novosadskoj bolnici postali su moji heroji davno prije nego što ih je Nestruka silom prilika uopće i otkrila – prenio je “Večernji list” riječi velikog kantautora Đorđa Balaševića.

    • Balašević: Drevna pandemija koju nisu izazvali slijepi miševi nego zaslijepljeni sapiensi ne popušta - Avaz, Dnevni avaz, avaz.ba

      Balašević: Drevna pandemija koju nisu izazvali slijepi miševi nego zaslijepljeni sapiensi ne popuštaFOTO: ARHIV

    On se na sebi svojstven način osvrnuo na pandemiju koronavirusa.

    – … Na spomenutom televizoru, u podgrupi „informativni“, program na koji sam se u vrijeme karantene navukao, emitira se u tri varijante, gdje se logo razlikuje samo neznatno, po inicijalima „SR“, „HR“ i „BiH“. Naizmjenično sam prebacivao kanale, ne iz jugonostalgičarskih razloga, nego naprosto u želji da nekako eskiviram reklame, i što je veoma zanimljivo, iako se na sva tri programa pričalo o skorim izborima, od slučaja do slučaja potpuno se mijenjao predznak s kojim pratiš ta zbivanja. Ako bih se zatekao na nekom od „druga dva“ kanala, onda bih sa smiješkom pomislio: „Bože, kakvi su ovo kreteni“, a ako bi se zatekao na „svom“, s očajem bih pomislio: „Bože, kakvi smo mi kreteni“. Drevna pandemija koju nisu izazvali slijepi miševi nego zaslijepljeni sapiensi ne popušta, broj izliječenih je zanemariv, broj novooboljelih primjetan, virus vlasti ne bira puno koga će zaraziti. I u skupštinama i u Saboru već je bilo puno umjetnika, i s navodnicima i bez njih, bilo je tu i književnika i članova filharmonije, bilo je i karakternih glumaca i komičara, izrabljenih baletana i rashodovanih pjevača i kao da se godinama čekalo još samo na vrsnog imitatora. No ne bih dalje o tome, bojim se da počinjem zvučati kao pesimist, a u stvari sam sve veći i veći optimist kad je riječ o mojoj prognozi da će svijet uskoro propasti… No bolje da se vratim koroni, dok njoj ne padne na pamet da se vrati meni… – kazao je, između ostalog, Balašević.

  • Ubica iz dubine: 45 godina od premijere blockbustera “Ralje” Stevena Spielberga

    Ubica iz dubine: 45 godina od premijere blockbustera “Ralje” Stevena Spielberga

    Upravo je Spielberg učinio da ljeto postane idealan trenutak za lansiranje velikih kino hitova čija je tematika vezana za more, pa i nakon 45 godina bojažljivo gledamo u duboko plavetnilo.

    Steven Spielberg u pauzi snimanja film 1975. godineSteven Spielberg u pauzi snimanja film 1975. godine

    Broj ljudi koji ginu u saobraćajnim nesrećama neusporedivo je veći od broja onih koji završavaju u raljama morskih psina. Statistika je neumoljiva, ali sa sobom donosi jedan paradoks. Niko se, naime, ne libi ući u automobil, ali se svi boje jezive nepregledne pučine. Za par dana stiže ljeto, a s njim obično dolaze i nastojanja filmske industrije da se publika “upeca” temama vezanim za predatore koji vrebaju iz dubina.

    Iako je ljeto prije 45 godina u kino smislu bilo vrijeme kada su se lansirali produkcijski manje ambiciozni naslovi, od fenomena “Ralje” upravo su vreli dani postali najbolji period za premijere velikih kino hitova. Ne samo da uživamo u raskošnim plažama i spektakularnim akcionim prizorima nego se uz pomoć filmova uvijek nanovo prisjetimo zašto je mudro prvo pogledati u horizont, pa tek onda ući u more. Blockbuster “Ralje” 1975. godine je opustošio kina, ali i američke plaže.

    Ta-ram

    Uprkos brojnim problemima na setu i nedostatku resursa, Spielberg je uspio snimiti jedan od svojih najboljih filmova, koji nas od početka do kraja drži na rubu nervnog sloma. Tome je doprinijela i Oscarom nagrađena napeta muzika Johna Williamsa. Kultni film je snimljen prema bestseleru Petera Benchleyja, objavljenom 1974. godine, i u njemu su postavljena pravila koja će gotovo svi filmovi o čudovištima iz dubina slijediti decenijama.

    Benchley je inspiraciju za pisanje dobio sjedeći na obali i gledajući u pučinu, pitajući se šta bi se dogodilo da se na horizontu iznenada pojavi zloglasna zavijena peraja. Tako je došao na ideju o velikoj nemani koja vrši teror nad lokanim kupačima, a film je uglavnom slijedio postavke romana. Radnja filma se odvija u američkom gradiću na obali, koji se zove Amity i koji živi od svojih plaža za vrijeme ljetne sezone. Pojava i napadi morskog psa na ljude nisu najbolji poziv kupačima, pa novi šef policije Brody (Roy Schneider) i pored protivljenja stanovništva zatvara plaže, što ne sprječava veliku bijelu psinu u traženju novih žrtava. Zajedno sa iskusnim ribarom i moreplovcem (Robert Shaw) i istraživačem morskih pasa (Richard Dreyfuss), Brody ubrzo kreće u lov.

    Film započinje legendarnom scenom u u kojoj velika bijela psina napada i ubija djevojku, potičući ogromnu napetost u malog gradu, koji ovisi o prihodima od turizma. Kolosalni predator vrebao je neoprezne kupače, prije nego što ih je hvatao i odvlačio u dubinu. U dubokom okeanu ralje su trgale i gutale komade ljudskih tijela, uslijed čega bi se krvave mrlje širile po morskoj vodi.

    Osjećaj prisutnosti nevidljivog ubice koji vreba ispod površine, njegovo izranjanje iz dubine i hvatanje žrtve, neopreznu publiku bi dovodio u stanje strave i taj je osjećaj jedan od najintenzivnijih uzbuđenja koji si publika i dan-danas želi priuštiti. I kada se ide još dublje i kada postaje sve krvavije, gledatelj se želi ljuljuškati na moru, uprkos opasnosti da oboli od morske bolesti. „Ralje“ su Spielbergu osigurale status velikog redatelja, gospodara box officea, koji uživa i dan-danas, a podsjećanja radi, Spielberg je imao samo 27 godina kada je snimio ovaj film.

    Snimanje “Ralja” je bilo iscrpljujuće. Sa apetitom čudovišta iz dubine mogle su se usporediti samo megalomanske produkcijske potrebe, koje su budžet filma dogurale do četrnaest miliona dolara, od prvobitno planiranih četiri miliona. Morski pas dug petnaest metara, replika “Trebaće ti veći brod” i Spielberg koji je od tada vlasnik titule najvećeg živućeg reditelja, u američkom duhu su slijedili ideološke tragove zemlje iz koje dolaze. U Americi gdje sve naprosto mora biti ogromno, i morski pas je morao doplivati u XXXL veličini.

    Dijelovi filma su snimljeni s pravim morskim psima, koji su bili nešto manji, ali je dojam njihove veličine postignut na način na da je lutka manjih dimenzija u ronilačkom odijelu pozicionirana u istom kadru s morskim psom.

    “Ralje“ su imale još dva nastavka, čiji se ukupan profit nije približio ni polovini zarade prvog filma. O morskim psima koji ubijaju kupače i moreplovce snimljeno je nebrojeno mnogo filmova, ali se nijedan nije uspio približiti senzaciji koju su polučile „Ralje“. Dogodilo se nekoliko zanimljivih naslova, među kojima je bio i “Open Water“ (2013.), psihološki horor djelomično temeljen na istinitoj priči o stvarnom paru Tomu i Eileen Lonergan koji su se upustili u avanturu ronjenja 1988. godine u Koraljnom moru, kada ih je posada broda zaboravila i otplovila. Njih dvoje nikada nisu pronađeni, a film rekonstruiše ono što se po svoj prilici moglo dogoditi, a to je da je par završio u raljama velikih bijelih psina.

    „The Meg“ (2018.), „The Reef“ (2010.) „The Shallows“ (2016.) i ostali naslovi koji predstavljaju isti podžanr u kojem se krv miješa sa slanom vodom, nisu uspjeli svrgnuti Spielbergov hit s trona. Iako je Spielberg nanio nepopravljivu štetu imidžu morskih pasa, ima i nekih koji su pokazali i da ajkule imaju svoje slabosti. Animirani filmovi „Finding Nemo“ (2003) i „Shark’s Tale“ (2004.), djeci nisu tjerali strah u kosti, ali su im mijenjali percepciju obroka u vidu ribe servirane na tanjiru.

    Ako vam koronavirus još nije upropastio ovogodišnje ljetovanje, možda bi vam mogao biti zanimljiv podatak da su Jadranskom moru prema službenim podacima morski psi ubili jedanaest ljudi. Zabilježeni napadi su se dogodili u Istri, u Krčkom zaljevu, kod Hvara, u Budvi i u Kraljevici. Morski psi mogu osjetiti jednu kap krvi razrijeđenu u 100 litara vode i ponekad samo mala posjekotina u moru zna rezultirati scenom iz ljetnog blockbustera.

  • Evo kolike su plaće delegata u Domu naroda koji se nisu htjeli odreći nezarađenih naknada

     

    Administrativna komisija Doma naroda Federacije Bosne i Hercegovine odbila je umanjiti delegatima troškove za odvojeni život i paušale počevši od sredine aprila, te za maj, u vrijeme pandemije, iako u tom periodu gotovo da i nije bilo sjednica, pa samim tim delagati nisu imali troškova za prijevoz, odvojeni život, niti su zaradili paušale.

    Ne umanjivši naknade ova komisija se oglušila o prijedlog Administrativne komisije Zastupničkog doma FBiH.

    Iako smo od Sekretarijata Doma naroda FBiH zatražili da nam navedu imena delegata kojima su od početka marta do kraja maja isplaćivani paušali, troškovi za odvojeni život, troškovi za prijevoz, ti podaci su nam uskraćeni.

    Na web stranici Doma naroda FBiH se mogu vidjeti podaci o primanja delegata kako profesionalnih, za period od 1. januara do 31. marta gdje su ukupna primanja pojedinaca znala premašiti i 12.000 KM, pa je tako za odvojeni život za tri mjeseca plaćano od 900 do 1.200 KM, a tu su i drugi troškovi.

    Iako su mnogo manje radili od 1. aprila do kraja maja oni će uredno dobiti svoje paušale koji mjesečno iznose 660 KM, troškove za prijevoz iako ga nisu imali, bit će im plaćen smještaj iako nigdje nisu išli.

    Premda je dopredsjedavajući Doma naroda FBiH Aljoša Čampara zatražio od Administrativne komisije ovog Doma da donesu odluku kojom će se smanjiti sve naknade delegatima koje nemaju karakter plaće – paušali, naknade za odvojeni život, naknade za smještaj – smanjiti, to nije učinjeno.

    – Moj zahtjev za umanjenje i dalje stoji. Nisu umanjili naknade jer kao hoće nešto sistemski da rješavaju. Mišljenja sam da treba krenuti sa izmjenama Zakona o plaćama u organima vlasti u FBiH, za to nikada nije kasno – rekao nam je Čampara.

    Za razliku od Doma naroda FBiH, Zastupnički dom FBiH je na prijedlog Admnistrativne komisije izglasao umanjenje troškova za odvojeni život, prijevoz, s 300 KM mjesečno, na jednu KM.

    – Odluka Administrativne komisije o smanjenju naknada zastupnicima primjenjuje se od 13.04.2020. godine, a odnosi se na odvojen život i troškove stanovanja, što je isplaćeno u iznosu od jedne KM mjesečno i plaćen prijevoz za samo jedan vikend. Administrativna komisija Zastupničkog doma je dostavila prijedlog Administrativnoj komisiji Doma naroda da se iznos paušala smanji i da bude jedna KM, međutim da bi se ta odluka provela potrebno je da bude usaglašena od oba ova radna tijela, što je u skladu sa Zakonom o plaćama i naknadama u organima vlasti FBiH, a što nije usaglašeno – rekla nam je v.d. sekretar Zastupničkog doma FBiH Stela Ibrović.

    Uvodom u primanja zastupnika Zastupničkog doma FBiH od januara do kraja maja uvjerili smo se da samo plaće, bez naknada, su u mjesečnom iznosu od 2.400 KM, 2.700 KM, a ima zastupnika čije su plaće i više od 3.000 KM.

    – S obzirom na to da su plaće u državnoj službi generalno pa i u državnom parlamentu regulisane po osnovu više akata, neke su kolektivnim ugovorima, govorim o javnim preduzećima, administraciji, neki su Zakonom o plaćama…, nije bilo spremnosti da se krene u jedan takav proces. Ili, možda je bilo suviše to kompleksno uraditi s obzirom na to da su u istom paketu i policajci… tako da bi generalnim smanjenjem ugrozili one kojima je najmanje trebalo smanjiti. Ovo je meni peti mandat u parlamentu i samo sam dio prvog mandata bio profesionalac. Od parlamenta sam imao paušal koji je nekada bio 440 KM a sada je 660 KM. Mnoge kolege su imale veće paušale u općinskim vijećima ili kantonalnim skupštinama nego što imaju zastupnici koji nisu profesionalno angažovani u Parlamentu FBiH – govori nam Mirsad Zaimović, predsjedavajući Zastupničkog doma FBiH.

    Dodaje kako nikada nije koristio naknadu za odvojeni život.

    – Kada čovjek počne razmišljati o onima koji te naknade koriste a ne trebaju, ili ih nisu zaradili, može se samo nasekirati jer je teško je u ambijentu u kojem je potrebna ovolika saglasnost subjekata da nešto popravite ili neku nepravdu ispravite. U vrijeme pandemije nije se mnogo radilo, ali smo bili najaktivniji. Prije svega ako će neko opravdati paušal, teško je opravdati naknadu za odvojeni život u momentima kada smo bili kod svojih kuća. Isto je i za troškove za prijevoz. Ukoliko su bili u kućama nelogično je da dobijaju naknade za odvojeni život i prijevoz kada tih troškova nisu imali – prokomentarisao je Zaimović.

    Faktor.ba

  • Broj novozaraženih u TK drastično povećan: Dvoje djece iz vrtića Pčelica među 26 potvrđenih slučajeva

     

    U posljednjem turnusu testiranja u Zavodu za mikrobiologiju Univerzitetskog kliničkog centra u Tuzli pozitivni rezultati potvrđeni su za 26 osoba. Među zaraženima se nalazi i dvoje djece iz tuzlanskog vrtića Pčelica.

    U četvrtak je koronavirus potvrđen kod vaspitačice iz vrtića Pčelica u naselju Irac u Tuzli koje djeluje u sklopu Javne ustanove za predškolski odgoj i obrazovanje Naše dijete.

    Nakon toga je testiranju podvrgnuta grupa mališana, ali i osoblja vrtića, a rezultati briseva danas su poznati. SARS-CoV-2 potvrđen je kod dvoje djece.

    S posljednjim rezultatima broj zaraženih u vrtićima Javne ustanove Naše dijete popeo se na deset s obzirom na to da je proteklog četvrtka infekcija potvrđena kod petero djece i vaspitačice u obdaništu Kolibri u tuzlanskom naselju Stupine. Oni su bili u kontaktu s prvozaraženim djetetom koje je početkom ove sedmice bilo u spomenutom obdaništu.

    Iz preventivnih mjera sva odjeljenja Javne ustanove Naše dijete privremeno je zatvorena na 14 dana, a u skladu sa smjernicama poduzimaju se sve higijensko-epidemiološke mjere.

    S posljednjim podacima broj aktivno zaraženih koronavirusom u Tuzlanskom kantonu iznosi 102. Prema podacima Kantonalnog kriznog štaba Ministarstva zdravstva u protekla 26 sata novih 11 slučajeva zabilježeno je u Živinicama, osam u Tuzli, četiri u Lukavcu, dva u Banovićima te jedan u Gračanici.

    Jučer je zabilježen i smrtni slučaj, a riječ je o starijoj ženskoj osobi iz Živinica, inače onkološkoj pacijentici koja je bila pozitivna na SARS-CoV-2. Na bolničkom liječenju je sedam pacijenata, od kojih je mlađi Tuzlak priključen na respirator.

    PIŠE: OSLOBOĐENJE PORTAL

  • Na posao u FBiH se vratila 7.443 radnika

     

    Ukupan broj zaposlenih u Federaciji BiH na dan 8. juni 2020. godine po prebivalištu osiguranika iznosi 515.050.

    Od početka pandemije, u Federaciji BiH je 5. maja zabilježen najmanji broj zaposlenih i bio je 507.607.

    U međuvremenu broj zaposlenih se povećao i na dan 8. juni broj zaposlenih (prema prebivalištu osiguranika) je veći za 7.443.

    Objavljeni podaci o zaposlenim osobama su kreirani na osnovu obrazaca koji su procesuirani do posljednjeg statusa i proslijeđeni nadležnim vanbudžetskim fondovima.

    Biznis-info

  • U Stjenovitim planinama pronađeno skriveno blago vrijedno više od milion dolara

     

    Škrinja sa blagom puna zlata, dragulja i drugih dragocjenosti u vrijednosti više od milion dolara pronađena je u Stjenovitim planinama na zapadu Sjeverne Amerike.

    Sakupljač antikviteta i osamdesetdevetogodišnji milioner iz Novog Meksika Forrest Fenn sakrio je bronzanu škrinju u divljini prije više od deset godina i proglasio početak javnog lova na blago.

    Stotine hiljada ljudi tražilo je blago, a mnogi su dali otkaz na poslu i iskoristili životnu ušteđevinu kako bi ga pronašli. Tokom potrage poginulo je najmanje četvoro ljudi, piše BBC.

    Fenn je izjavio da je škrinju pronašao muškarac iz istočnog dijela SAD.

    – Bila je pod vedrim nebom u području bujne šumske vegetacije Stjenovitih planina i nije pomjerena sa mjesta gdje je sakrivena prije više od deset godina – rekao je milioner.

    Dodao je da ne poznaje čovjeka koji je pronašao blago, ali da je njegova pjesma pod nazivom “Uzbuđenje potjere”, koju je objavio u autobiografiji 2010. godine, vodila pronalazača do tačnog mjesta gdje je sakrivena bronzana škrinja.

    Fenn je za jedan lokalni list izjavio da pronalazač nije želio da se objavi njegovo ime, ali da je potvrdio otkriće tako što je poslao fotografiju.

  • Bokvica je najbolji narodni lijek koji je svima dostupan

     

    Bokvica je jedna od najsvestranijih i najdostupnijih ljekovitih biljaka. Ženska bokvica (Plantago major) i muška bokvica (Plantago lanceolata) imaju gotovo isto ljekovito dejstvo koje je poznato već hiljadama godina.

    Koristili su ih drevni grčki i kineski doktori, a u srednjovjekovnim knjigama o ljekovitom bilju ta vrlo cijenjena biljka se preporučivala za čak 24 različite bolesti.

    Obje vrste bokvice koriste se u narodnoj medicini kao losioni i napici za rješavanje problema na koži, na primjer, svrbež i ispucala koža, posjekotina ili drugih površinskih povreda, ugriza insekata ili upale očiju. U unutarašnjoj upotrebi bokvica djeluje kao blago sredstvo za iskašljavanje, pa je izvanredan lijek protiv kašlja i bronhitisa.

    Također, može da olakša stanje kod astme, upale sluzokože disajnih puteva, laringitisa, faringitisa i različitih alergijskih reakcija koje izazivaju probleme sa disanjem.

    Čini se da bokvica ima i antibakterijska svojstva jer novija istraživanja pokazuju da ekstrakt bokvice uspješno deluje kod plućnih infekcija. Zbog tanina deluje kao adstringens, a zbog sluzi ublažava upale. Upotrebljava se kod katara gornjih disajnih puteva, kod upale sluznice usne duplje i ždrijela i kod sindroma nervoznih crijeva. U narodnoj medicini koristi se za liječenje rana, često u mješavini s kamilicom, za ispiranje ili obloga.

    Čaj od bokvice

    Narezane ili razmrvljene listove bokvice (dvije kašičice) prelijte šoljicom vruće vode i ostavite da odstoji deset minuta. Procijedite i zasladite medom. Čaj ima prijatan miris i ukus, pa je pogodan i za djecu. Popijte dvije, tri šoljice na dan.