Radio Donji Vakuf

Author: admin

  • Radarske kontrole za danas

    • Najavljene radarske kontrole za 29. 11. 2023. -PS TRAVNIK

      08:30 do 10:30 sati Rudnik
      12:00 do 14:00 sati Han Bila (škola)
      16:30 do 18:30 sati Kalibunar
      20:00 do 21:30 sati Aleja Konzula

    • PS KREŠEVO
    • Najavljene radarske kontrole za 29. 11. 2023. -PS KREŠEVO

      09:00 do 11:30 sati Rakova Noga
      14:00 do 16:30 sati Resnik

    • PS KISELJAK
    • Najavljene radarske kontrole za 29. 11. 2023. -PS KISELJAK

      08:30 do 10:30 sati A-1 Lepenica
      11:00 do 13:00 sati Draževići
      13:30 do 15:30 sati ulica Sarajevska cesta

    • PS BUSOVAČA
    • Najavljene radarske kontrole za 29. 11. 2023. -PS BUSOVAČA

      07:00 do 08:30 sati Bukovci
      08:30 do 10:00 sati ulica 1.mart/ožujak (kod ug.ob.Peneloipa)
      11:00 do 12:00 sati ulica N.Š.Zrinski (kod auto lakirera Dejo)
      12:00 do 13:00 sati Kaonik (raskrsnica za Podjele)
      13:00 do 14:00 sati Oselište (stari Tamex)

    • PS GORNJI VAKUF
    • Najavljene radarske kontrole za 29. 11. 2023. -PS GORNJI VAKUF/USKOPLJE

      00:00 do 01:30 sati Duratbegović Dolac
      08:00 do 09:30 sati ulica Vrbaska
      12:00 do 13:30 sati Pajić Polje
      17:00 do 18:30 sati Dražev Dolac

    • PS DONJI VAKUF
    • Najavljene radarske kontrole za 29. 11. 2023. –PS DONJI VAKUF

      07:45 do 08:45 sati Prusac.
      12:00 do 13:00 sati 770 Slbbr
      17:00 do 18:00 sati Oborci
      23:00 do 00:00 sati Nova Travnička

    • PS BUGOJNO
    • Najavljene radarske kontrole za 29. 11. 2023. -PS BUGOJNO

      13:00 do 14:30 sati Bugojno-Donji Vakuf, lok.Ekonomija
      15:00 do 16:30 sati ulica 307.M.brigade
      17:00 do 18:30 sati Bugojno-Novi Travnik, ulica Rostovska
      19:00 do 20:30 sati ulica Sultan Ahmeda

    • PS FOJNICA
    • Najavljene radarske kontrole za 29. 11. 2023. -PS FOJNICA

      08:00 do 10:00 sati ulica Bosanska
      10:30 do 12:30 sati Gojevići
      12:40 do 14:40 sati Ostružnica Polje

    • PS VITEZ
    • Najavljene radarske kontrole za 29. 11. 2023. -PS VITEZ

      07:00 do 09:00 sati R-440 Bila
      09:00 do 11:00 sati M-5 Ahmići
      12:00 do 13:00 sati lokalna cesta, Divjak
      13:00 do 14:00 sati M-5 Bila

  • Oblačno vrijeme sa slabim snijegom

    Jutros je u našoj zemlji pretežno oblačno vrijeme. Ponegdje u istočnim područjima Bosne pada slab snijeg.

    Temperature zraka u 07 sati (°C): Bjelašnica -5; Ivan Sedlo -2; Livno, Sarajevo, Tuzla 0; Bugojno, Drvar, Gradačac, Zenica 1; Bihać, Sanski Most 2; Široki Brijeg 5; Stolac 6; Mostar 7; Neum 8; Atmosferki pritisak u Sarajevu iznosi 930 hPa, za 15 hPa je niži od normalnog i lagano raste.

    Danas će Bosni i Hercegovini prije podne prevladavati umejreno do pretežno oblačno vrijeme, uz postepeno smanjenje naoblake tokom dana. Prije podne povremeno slab snijeg u istočnim područjima Bosne. Vjetar slab promjenljivog smjera. Dnevna temperatura od 1 do 6, na jugu do 12°C

  • Zbog snijega na planinskim prevojima saobraća se usporeno

    Zbog novih sniježnih padavina koje su tokom noći i jutra zahvatile centralne i zapadne krajeve usporeno se saobraća dionicama preko planinskih prevoja, gdje se snijeg zadržao na kolovozu. Izdvajamo puteve: Bugojno-Kupres-Šuica-Livno, Vrtoče-Bosanski Petrovac-Lanište-Ključ, Bosanski Petrovac-Oštrelj-Drvar, Priluka-Glamoč-Mliništa, Resanovci-Drvar i Vrhpolje-Sanski Most, kao i prevoje: Ivan (Sarajevo-Konjic), Rostovo (Bugojno-Novi Travnik), Komar (Travnik-Donji Vakuf) i Makljen (Prozor-Gornji Vakuf/Uskoplje). Povećana je i opasnost od odrona, a posebno skrećemo pažnju na puteve: Turbe-Banja Luka, Bihać-Srbljani-Bosanska Krupa, Šićki Brod-Živinice-Kladanj, Žitomislići-Doljani, Jajce-Crna Rijeka, Bugojno-Kupres i Sarajevo-Foča. Savjetujemo oprezniju vožnju, prilagođenu trenutnim uvjetima i stanju na putevima i napominjemo vozače da na put ne kreću bez zimske opreme, navode iz BIHAMK-a.

    Na magistralnom putu Livno-Šuica upozoravamo na česte izlaske divljih konja na kolovoz.

    Zbog aktuelnih radova izdvajamo magistralne puteve: Jablanica-Mostar (most Begića i Begovića), Novi Travnik-Bugojno (Rostovo), Bilješevo-Lašva, Čevljanovići-Nišići i Ključ-Sanski Most (na ulazu u Sanski Most, kod Vodenog parka).

    Na graničnim prelazima nema dužih zadržavanja za putnička vozila. Zbog protesta u Hrvatskoj, preko graničnog prelaza Orašje-Županja ne mogu saobraćati autobusi i teretna vozila.

  • Sjećanje na Zuku Džumhura: Boem koji je zapisivao i pričao, spajao ljude i rušio granice

    Prije  34 godina napustio nas je bosanskohercegovački putopisac, slikar, karikaturista, velikan, čovjek, prijatelj – Zulfikar Zuko Džumhur.

    Rođen je 24. septembra 1921. godine u Konjicu. Potiče iz ugledne stare ulemanske porodice.

    Osnovnu školu i nižu gimnaziu završio je u Beogradu (gdje mu je otac radio kao imam), a višu gimnaziju završava u Sarajevu 1939. Počeo je studirati pravo, ali je prešao na likovnu akademiju i završio je u klasi Petra Dobrovića.

    Prve crteže je objavio u Narodnoj armiji 1947., a od tada sarađuje kao karikaturista i ilustrator u Ježu, Borbi, Politici, Oslobođenju, reviji Danas, NIN-u kao stalni saradnik i urednik. Objavio je više od 10.000 karikatura.

    “Nisam ni nesavremen, ni nemoderan, pokušavam i uspijevam da volim vrijeme i adete u kojima trajem i duram, i koje je i jedino moje vrijeme, moji trenuci, moji dani, moje godine i moj dragi vakat”, rekao je jednom Zuko Džumhur, kojem je cijeli svijet bila domovina, a sav ljudski rod njegova porodica.

    Napisao je scenarij za više kratkih i tri igrana filma. Uradio je 35 scenografija za pozorište, a posljednjih deset godina života radio je na sarajevskoj televiziji kao pisac scenarija i voditelj serija emisije Hodoljublje.

    Hodoljubio je Zuko svijetom, zapisivao i pričao, spajao ljude i rušio granice. Govorio je lagano, svima razumljivim, narodnim, pitkim jezikom objašnjavao i najsloženije pojmove iz svijeta umjetnosti, prirode, geografije, historije, društva i politike, zbog čega je bio blizak i cijenjen u svim slojevima društva, kako akademskim, tako i narodnim.

     

    Zuko Džumhur je bio izuzetan čovjek. Sâm predsjednik SFRJ Josip Broz Tito se vrlo rado družio sa Zukom koji važi i za jednog od najvećih boema svoga vremena.

    Za Zukino najpoznatije djelo Nekrolog jednoj čaršiji predgovor je napisao njegov veliki prijatelj, nobelovac Ivo Andrić.

    Umro je u Herceg Novom, a ukopan u rodnom Konjicu 29. novembra 1989. godine.

    Dugo će se još prepričavati Zukine misli i anegdote poput:

    “Uvijek sam u bijelom svijetu više bio začuđen odnjegovanošću i ljepotom žena u poznim godinama, nego divnom i raskošnom svježinom mladih djevojaka.”

    “Oaza u pustinji obraduje čovjeka kao tačka poslije dugačke i nezanimljive rečenice nekog gnjavatora i mehkosera.”

    “Jednom je jedan trčao, i desi se da naiđe pored Zuke, a on ga, smijući se, upita: ‘Što, bolan, trčiš?’, a jedan mu odgovori: ‘Pa, zdravo je’, a Zuko mu uzvrati: ‘Samo ti trči! Allah je svakome propisao broj koraka, pa ti požuri da potrošiš svoje’.”

    izvor: radiosarajevo.ba

  • Dženanova priča o razbijanju stereotipa – Prepreka nema!

    Dvadesetjednogodišnji Dženan Huseinspahić inspirativni je mladić koji može biti za primjer svima.  Dženan ima dijagnozu Arthrogryposis Eyuinovarus Luksacija, odnosno rođen je s deformitetom koji zahvaća područje od kukova do stopala, te unatoč preporukama da mu se odstrane noge, i brojnih bezuspješnih operacija, Dženan danas poprilično dobro hoda uz pomoć štaka. ”Moja dijagnoza u BiH nije izlječiva, imao sam dvije, nažalost, bezuspješne operacije u Egiptu, a bile su bezuspješne u smislu koliko se moglo uraditi. No zakasnio sam otprilike šest mjeseci na operaciju zbog procedure i papirologije”, ispričao je za Bljesak.info Dženan, koji je u početku bio u potpunosti nepokretan. No liječnik ga je digao na noge, prohodao je, ali nedovoljno. Papirologija usporila prema operaciji za izlječenje Kada se uputio na životno važnu operaciju u Egipat, imao je 15 godina, no papirologija iz Hercegovačko-neretvanske županije, u Sarajevo i dozvola iz Sarajeva za dalje išla je presporo.

     

    ”To sve ide presporo, papirologija me usporila prema operaciji za izlječenje, ali u jednu ruku i doktori”, kaže Dženan. ”Čak nisam siguran ni da je bolest urođena i tu je bilo greški liječnika. Mama je u trudnoći imala možda samo jedan pregled. Kada je osjetila neke bolove i otišla kod liječnika, on joj je rekao da ona nije doktor da mu govori što da radi, u konačnici na porodu smo oboje jedva preživjeli”, priča Dženan kojemu je mama najveći oslonac, naravno uz ostale članove obitelji. ”Nema tko me nije pregledavao i doktori iz Amerike, Austrije, Australije, Srbije i svi su rekli i dali dijagnozu da od mojih nogu i hodanja nema ništa. Savjetovali su i da mi se noge odrežu jer se ne mogu razviti, no mama nije htjela čuti za to i evo na kraju smo ipak uspjeli”, rekao je Dženan. Kaže da su operacije u BiH bile bezuspješne, većinom zbog loše opreme, napominjući da su se sve operacije radile u Sarajevu, dok u Mostaru liječnici nisu ni pokušavali.  ”U obje bolnice su mi rekli ”ništa od toga”. Hodao sam baš teško nisam mogao stajati, penjati se uz stepenice, penjao sam se kao beba, na sve četiri, kasnije za ogradu ali teško. Sada mogu ići lagano uz ogradu”, kaže Dženan. Foto: Bljesak.info / Dženan na Panel diskusiji ”Mostar može biti inkluzivan grad” Vršnjačko nasilje No pored borbe sa zdravljem, borba u obrazovanju također nije bila jednostavna, Dženan je proživljavao nasilje, od vršnjaka, ali i od nastavnog osoblja. – Pročitajte više na: bljesak.info

  • Foto / Video / Donjovakufski vrtić u posjeti kasarni Oružanih snaga BiH

    Mališani i učiteljice JU Dječiji vrtić Donji Vakuf danas su organizovano posjetili  kasarnu Oružanih snaga BiH u  Rajlovcu  povodom Dana državnosti Bosne i Hercegovine.
    “Djeca su vojska najjača”❤️
    /snimatelj i photo by Munja/

  • Gotovo tri hiljade porodica u BiH dobilo je kuću ili stan

    Kroz Regionalni stambeni program u Bosni i Hercegovini, 2.778 porodica ili 9.000 osoba je dobilo kuću ili stan čime je okončan dugogodišnji period njihovog raseljenja.

    U obnovu i izgradnju uloženo je 57,5 miliona eura donatorskih sredstava, a država je na to pridružila 5,6 miliona eura, što znači da je ukupna cijena koštanja 63,1 milion eura.

    Vođenje projekta povjereno je Ministarstvu za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine, a implementacija se odvijala putem resornih institucija u entitetima i Brčko distriktu. Projekt je implementiran širom BiH, na području 104 od ukupno 143 općine i grada, što čini oko 70 posto administrativno-teritorijalnih jedinica u BiH. Sa svim lokalnim zajednicama uključenim u potprojekte RSP potpisani su sporazumi o saradnji, što ih čini sastavnim dijelom implementacijske strukture.

    Kroz navedeni projekat u julu 2022. godine devet porodica u Donjem Vakufu riješilo je svoje stambeno pitanje. U okviru sličnog projekta, zatvaranja kolektivnih centara, također je izgrađeno  12 stambenih jedinica , za čiju realizaciju su izdvojena sredstava u visini od 2.100.000 KM.

    “Ovaj kompleksan provedbeni mehanizam svjedoči ne samo o složenosti zadatka koji se trebao provesti, nego i o ozbiljnosti i odgovornosti sa kojom je Bosna i Hercegovina pristupila provedbi ovog značajnog projekta. Za projekat u BiH zaprimili smo 26.500 porodičnih  prijava onih koji žele da se vrate i onih koji žele da se integriraju u lokalnim zajednicama u BiH od čega smo po propisanim kriterijima birali najranjivije korisnike”, kazali su iz Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice, koje je zaduženo za organizaciju Završne konferencije Regionalnog stambenog programa zakazanu za 29. novembra u zgradi Parlamentarne skupštine BiH.

    Završna konferencija je prilika da se predstave rezultati i postignuća kroz projekat koji je regionalnog karaktera i vođen je na osnovu ratificiranog međunarodnog sporazuma. Kako pojašnjavaju iz Ministarstva, to mu je dalo posebnu težinu, jer su povezane srodne institucije iz četiri zemlje regije.

    “Specifičnost projekta leži u tome što je implementiran paralelno u BiH, Crnoj Gori, Hrvatskoj i Srbiji. Provedene su opsežne prekogranične provjere korisnika, uspostavljena neraskidiva institucionalna povezanost kolega koji su radili na ovom projektu. Institucije države ovim su pokazale svoj kredibilitet, odgovornost i povjerenje s obzirom da su donatori povjerili novac državi putem Fonda za povratak”, rekli su iz Ministarstva.

    Sutrašnja konferencija okupit će brojne zvanice iz diplomatskog kora, učesnike implementacije projekta, te goste iz međunarodnih i domaćih institucija i organizacija. Domaćin skupa je ministar za ljudska prava i izbjeglice Sevlid Hurtić.

  • U prvih deset mjeseci ove godine: Za uvoz vode dali 30 miliona KM

    Uprkos činjenici da se na listi priznatih prirodnih mineralnih i izvorskih voda na bh. tržištu nalazi čak 35 voda iz različitih dijelova države, kao i deset stonih voda, u prvih deset mjeseci ove godine za uvoz vode potrošili smo oko 29,3 miliona KM.

    Mala zemlja

    Ako tome dodamo 192,7 miliona KM, koliko smo izdvojili za vode sa šećerom i drugim sredstvima za zaslađivanje ili aromatizaciju, bezalkoholno pivo, sokove i druga bezalkoholna pića, podaci UIOBiH pokazuju da smo za vodu i pića čiji je voda osnovni sastojak izdvojili zabrinjavajućih 222.107.753 KM.

    – Iz našeg ugla, to se može smatrati katastrofom. Znamo da imamo izvorišta napretek, značajne komparativne prednosti u smislu kvaliteta vode, tako da su ovakvi podaci veoma zabrinjavajući – kaže za “Avaz” ekonomski stručnjak, univerzitetski profesor Željko Rička.

    Jedni drugima

    Međutim, dodaje, ne smijemo zaboraviti da je BiH mala zemlja u odnosu na države iz kojih uvozimo vodu, pa domaća proizvodnja ne može parirati stranoj.

    – Pogotovo što mi nikada nismo shvatili, a što ćemo, nadam se, naučiti ako uđemo u EU, da ne trebamo pošto-poto jedni drugima biti konkurencija.

    Rička: Domaća proizvodnja ne može parirati stranoj. Facebook

    Imamo desetine domaćih proizvođača voda, a malo tržište u BiH, pa se s kapacitetima koje imaju moraju nositi s konkurencijom iz uvoza. Ne možemo konkurisati ni vani, jer nijedno tržište ne ugovara poslove na godinu, već na pet ili deset godina – kaže profesor Rička.

    Velika Evropa

    – Znam šta je najpametniji potez. Neću ulaziti u političke stvari, ali ovom malom prostoru potrebni su velika Evropa i tržište od 500 miliona ljudi. Da imamo mogućnost da izađemo odavde, bez dodatnih nameta, pa da se borimo da se naš kvalitet tamo prepozna i tako ojačamo vlastitu proizvodnju koja će biti konkurentna u širim okvirima – ističe profesor Željko Rička.

    Izvor: avaz.ba

  • Video / Snimljena drama na letu Kamčatka-Moskva

    ​Avion Boing 777 ruskog avioprevoznik “Aeroflota” iskusio je snažnu turbulenciju dok je u subotu, 25. novembra, na putu iz Petropavlovska Kamčatskog za Moskvu preletao sjeverni dio Urala, javlja “BNN”.

    Više stotina putnika koji su bili u avionu uhvatila je panika, a jedna je žena zadobila lakšu povredu glave dok se usred turbulencije pokušavala vratiti na svoje mjesto nakon boravka u toaletu.

    Na društvenim su mrežama objavljeni video snimci koje su putnici načinili tokom turbulencije, a na njima se može vidjeti da su se mnogi rukama hvatali za sjedišta ispred njih.

    “BNN” piše da je putnicima prvo rečeno da zbog turbulencije trebaju stegnuti svoje sigurnosne pojaseve, a kasnije im je rečeno da legnu na pod aviona.

    Žena zvana Ljubov rekla je ruskim novinama “Izvestia” da se panika koju je turbulencija prouzrokovala brzo proširila među putnicima.

    Među putnicima na tom letu bio je i ministar zdravstva Kamčatske oblasti Aleksandar Gaškov, prenosi “Jutarnji list”. Kako tvrdi “BNN”, ministar je odmah priskočio u pomoć spomenutoj povrijeđenoj ženi. Nakon što je avion sletio u Moskvu, ona je prebačena u bolnicu kako bi se definisale njene povrijede.

  • Divna priča iz Maglaja: Jasmin Mujaković za Dan državnosti dobio krov nad glavom

    Bivši logoraš i demobilisani pripadnik Armije RBiH Jasmin Mujaković iz Maglaja bolji poklon za Dan državnosti nije mogao poželjeti. Naime, nakon desetogodišnjih uzaludnih pokušaja da dobije krov nad glavom, ovih je dana, zahvaljujući zajedničkoj akciji brojnih organizacija i donatora dobio novu kuću.

    VIDEO

    federalna.ba