Radio Donji Vakuf

Author: admin

  • Vladimir Putin pozvao migrante u Rusiju: Mogli bi nas spasiti

    Kako prenosi Sputnjik, Putin je to rekao tokom sastanka sa radnom grupom za pripremu ustavnih amandmana.

    “Rusija je zainteresovana za dolazak migranata, ali onih koji su potrebni državi. Ne govorim o starijim ljudima, već o mladim, obrazovanim, zdravim ljudima koji su spremni ili da se obrazuju i utiču na tržište rada, ili da odmah počnu da rade, sa potrebnim kvalifikacijama”, dodao je on.

    Po njegovim riječima, u nekim državama je taj rad podignut na “vrlo visok, solidan, skoro naučni nivo”.

    I Rusija to treba da uradi, smatra Putin. Prije svega, država je zainteresovana za dolazak ljudi sa znanjem ruskog jezika i kulture.

    “Što se tiče ekonomije, potpuno je jasno da nam sa razvojem ekonomije, već fale radnici. To postaje realan objektivan kočničar ekonomskog rasta u zemlji. To je jedan od ozbiljnih problema”, rekao je predsjednik.

    Putin je naglasio da je više puta davao nalog Vladi da riješi ovaj problem.

    Ipak, on je naglasio da Rusija mora da vodi računa da se dolaskom migranata ne naruši socijalna arhitektura, da se prava građana Rusije ne prekrše.

    Izvor: klix.ba

  • Protest u Novom Pazaru: Zašto se krila istina, zar je preča vlast od života

    U Novom Pazaru grupa građana protestovala je ispred Gradske uprave zbog teške situacije u vezi sa koronavirusom u ovom gradu, kao i u Tutinu i Sjenici. Oni su zatražili da odgovorni za smrt pacijenata tim gradovima odgovaraju.

    Građani su uzvikivali “Uprava, napolje” i “Hoćemo istinu”.

    “Ovo je vapaj za vazduh, za život, koji je ovih dana u Novom Pazaru, Tutinu i Sjenici postao gotovo bezvrijedan. Dižemo svoj glas u ime onih čiji su životi mogli biti spašeni i pitamo: zašto se krila istina od nas, da je još 5. juna počelo žarište u Novom Pazaru, zar je preča vlast od ljudskih života?”, čulo se sa govornice.

    Napolje sa politikom iz bolnica, poručili su govornici na protestu.

    Na pominjanje imena premijerke Ane Brnabić okupljeni građani su burno reagovali uz zvižduke.

    Okupljeni su istakli i da se ne radi o političkom skupu i da traže istinu.

    izvor: N1

  • Radnik iz BiH poginuo u Hrvatskoj

    U nesreći na radu, koja se u subotu dogodila u baranjskom mjestu Majške Međe, poginuo je 46-godišnji radnik iz Bosne i Hercegovine, izvijestila je osječko-baranjska policija.

    Jučer oko 13.30 sati, u Majškim Međama, 46-godišnji državljanin BiH izvodio je radove na krovu gospodarske zgrade, prenosi Fena. U jednom trenutku pukla je dotrajala ploča na kojoj je stajao te je s visine od skoro četiri metra pao na tlo, a od zadobivenih ozljeda smrtno je stradao na mjestu nesreće.

    Uviđaj su obavili djelatnici Policijske uprave, u suradnji s inspektoricom Državnog inspektorata, prenose hrvatski mediji.

    Tijelo je prevezeno na Odjel patologije osječkog Kliničkog bolničkog centra (KBC), gdje će se obaviti obdukcija, kažu u policiji.

    izvor: avaz.ba

  • Marjanović: Planiramo ispitati genetske sklonosti bh. građana za razvoj imunog odgovora na koronavirus

    Naučnici različitih profila širom svijeta pa tako i u BiH nastoje otkloniti sve nepoznanice o koronavirusu. Profesor genetike i bioinžinjeringa Damir Marjanović je za Klix.ba kazao da će se ubrzo krenuti i s projektom ispitivanja genetske predispozicije bh. građana za razvoj različitog imunog odgovora na ovaj virus.

    Profesor Damir Marjanović se od pojave koronavirusa u BiH nalazi u timu Naučnog tijela Ministarstva zdravstva KS te je u saradnji s ostalim kolegama naučnicima iz različitih sektora doprinio u izolovanju “domaćeg soja” koronavirusa.

    Sastavljena je lista gena koji će se ispitati na većem broju individua

    Međutim, kako bi se otišlo korak dalje, Marjanović je pojasnio da će se u narednom periodu nastojati provesti i utvrđivanje genetske predispozicije pojedinih građana u našoj zemlji kada je riječ o razvoju različitog imunog odgovora na koronavirus.

    “COVID-19 je kompleksan fenomen koji je neophodno ispitivati iz više različitih perspektiva. Jedna je analiza virusa koji izaziva ovo oboljenje, druga je analiza utjecaja okoline na širenje bolesti, treća je odgovor individue na infekciju. Upravo u sklopu ove treće perspektive jedan od pravaca jeste analiza i potencijalne genetske predisponiranosti za razvijanje slabijih ili jačih simptoma. Da pojednostavimo, veliki broj naučnika u svijetu u ovom momentu ispituje različite gene koji se dovode u vezu s različitim individualnim odgovorom na infekciju. Upravo to planiramo da uradimo u saradnji s osobama koje su prebolovale COVID-19, a koje su imale različite kliničke slike. Sastavljamo listu kandidata gena, već sada ih imamo nekih 20-ak koje ćemo detaljno ispitati na što većem broju individua. Projekt počinje istog momenta čim obezbijedimo dostatna sredstva za njegovo finansiranje”, kazao nam je Marjanović.

    Marjanović je dalje naveo da je cilj ovakvih istraživanja zapravo prikupljanje podataka o pojedinim “genetičkim varijantama” koje su manje ili više podložne stvaranju teže kliničke slike.

    Dodao je da se na taj način dobijaju podaci o onima koji na osnovu svoje genetske strukture mogu biti svrstani u rizičnije grupe.

    “Projekt koji pripremamo, ako bude odobren, odvijat će se u više faza i biti će u potpunosti realiziran u bosanskohercegovačkim institucijama koje su kadrovski i opremom i više nego osposobljene za ovaj vid istraživanja. Veliki broj studija je započet na ovu temu i već postoje određene preliminarne hipoteze za pojedine kandidat gene, poput ACE2, HLA-A, HLA-B, HLA-C i drugih. Preliminarni podaci ukazuju da pojedine alelne varijante na ovim genima, primarno onima koji se dovode u vezu s različitim afinitetima za vezivanje virusa za humane ćelije, mogu biti ‘rizičnije’ za razvijanje težih kliničkih slika. To je ono što želimo ispitati, te proniknuti koliko, tačnije, kojim dijelom, je ta genetička pozadina utjecala na pojavu težih kliničkih slika u bh. stanovništvu”, pojasnio je.

    Porast broja zaraženih u BiH je očekivan scenarij

    S našim sagovornikom smo razgovarali i o ponovnom porastu broja zaraženih u BiH te je mišljenja da je ukidanje strogih mjera uvedenih zbog koronavirusa te samim time očekivano psihološko opuštanje stanovništva dovelo do ovakve situacije.

    “Mnogi epidemiolozi su najavljivali ovakav scenarij i sada je na odgovornim institucijama, ali i na svima nama, da pronađemo balans između zdravstvenog stanja nacije i egzistencijalnih ekonomskih potreba. To će morati biti svojevrsna igra mačke i miša, smjena oštrijih mjera i ublažavanja istih, s osnovnim ciljem da se COVID-19 ne razbukta i ne uništi naš dobro nagriženi zdravstveni sistem, koji u tom slučaju ne bi mogao prihvatiti sve one s težim simptomima, a što bi sigurno povećalo i broj smrtnih slučajeva. Dakle, osnovni model koji moramo prihvatiti jeste odgovornost nas kao pojedinaca i odgovornost institucija i ljudi koji ih vode, a koji su dobro plaćeni da rade svoj posao”, naglasio je Marjanović.

    Govoreći o izolovanom “domaćem soju” koronavirusa u BiH, Marjanović je kazao kako je taj poduhvat višestruko značajan.

    “Naučni značaj je da smo postali svjesni koji soj, tačnije, sojevi virusa cirkuliraju u BiH. Praktični značaj je da je taj podatak inkorporiran u svjetsku bazu podataka i kao takav koristi se već u predikcijama učinkovitosti potencijalnih vakcina, a samim tim ćemo moći i pretpostaviti koliko će koja vakcina odgovarati u svojoj primjeni unutar BiH populacije. I na kraju tu je simbolični značaj jer se radom ovih vrijednih mladih ljudi, BiH svrstala u relativno mali broj zemalja koje su isključivo svojim naučnim kapacitetima uspjele izolovati i sekvencirati SARS-CoV 2 virus. Sve u svemu, izuzetno sam sretan što sam imao priliku dati mali doprinos u ovim naučnim zbivanjima”, dodao je Marjanović.

    Brz pronalazak vakcine protiv koronavirusa nije nužno najbolje rješenje

    O pojavi efikasne vakcine protiv koronavirusa Marjanović je istakao da sve više naučnika “hladnih glava” sugeriše da bi se mogle pojaviti u prvom kvartalu sljedeće godine.

    “Ne isključujem mogućnost da se to desi i nešto ranije, ali iskustvo nam govori da najbrža rješenja ne moraju uvijek biti i najbolja. Ovaj podatak nam je bitan iz jednog osnovnog razloga – sve do kreiranja uspješne vakcine i efikasnih terapijskih procedura naš oprez i naša odgovornost moraju biti na najvišem nivou. To je ta nova realnost o kojoj mnogi pričaju”, poručio je.

    Pojavom koronavirusa najčešća tema je bila da će on oslabiti u ljetnom periodu, a Marjanović je istakao da ne postoji nijedan dokaz za to te da postoji mnogo indicija da je samo oboljenje u nešto blažoj formi.

    Kako je dodao, to se dešava prvenstvenu usljed, kako epidemiolozi i imunolozi često ističu, sezonsko klimatološkog i imunološkog povoljnih perioda, kao i činjenice da sada, barem na našim prostorima, trenutno najviše cirkulira u mladoj populaciji koja ga generacijski “lakše podnosi”.

    “Stoga se ne treba zavaravati i dalje je COVID-19 realna opasnost koju treba kontrolisati, ne dozvoliti joj da se razbukta i treba iskoristiti ovaj momenat u pripremanju za jesen i potencijalno, ali i realno, udruženo djelovanje ovoga virusa i sezonskih virusa koji tada intenziviraju svoje aktivnosti. Nauka se već priprema u tom pravcu, jer već priprema testove koji bi u jednoj reakciji mogli precizno odgovoriti da li osoba sa simptomima koji mogu ličiti na COVID-19 ali i na običnu gripu, zaista ima jedno od ova dva oboljenja. Mislim da je bitno razmišljati o obnavljanju ljudskih i drugih resursa naših medicinskih ustanova i pripremanju za znatno povećane aktivnosti u tom periodu, u nadi da do toga ipak neće doći. Dakle, ne treba paničariti ali treba se pripremati i biti oprezan. Određenu dozu optimizma treba nam pobuditi i činjenica da svakoga dana sve bolje upoznajemo ovaj virus, a samim tim sve smo spremniji da se uspješnije borimo protiv njega”, zaključio je Marjanović.

    izvor: klix.ba

  • DIP objavio prve podatke o izlaznosti, glasalo manje ljudi nego prije četiri godine

    DIP objavio prve podatke o izlaznosti, glasalo manje ljudi nego prije četiri godine

    DIP je objavio prve podatke o izlaznosti.

    Do 11.30 sati na birališta u Hrvatskoj je izašlo 18,09 posto birača, odnosno njih 619.961.

    Za usporedbu, na prošlim hrvatskim parlamentarnim izborima 2016. godina do 11.30 sati izašlo je 18,86 posto građana.

    Pogledajte poređenje s prošlim parlamentarnim izborima.

     

    izvor: www.jabuka.tv

  • Mladi Austrijanci ponovo pokrenuli inicijativu da Ivica Osim dobije ulicu u Grazu

    KJO se nada kako će ulica duga 2.240 metra dobiti ime po Ivici Osimu zbog svega što je bh. trener uradio za ovaj grad.

    Naime nogometni klub Sturm svoje najveće uspjehe doživio je upravo kada je na klupi sjedio Ivica Osim. Tada su osvojili dva prvenstva, tri Kupa Austrije, tri Superkupa Austrije, a u Ligi prvaka su igrali čak tri puta.

    Kada je Osim vodio ovaj klub bio je među 16 najboljih u Evropi.

    S druge strane Conrad von Hötzendorf po kojem je sada nazvana ulica bio je oficir i jedan od glavnih komandanata austrougarske vojske. Mladi Austrijanci ne žele da se ulica u njihovom gradu zove po čovjeku koji je donio, kako ističu, brojne katastrofalne odluke i koji je uništio austrijsku vojsku na početku Prvog svjetskog rata.

    Izvor: klix.ba

  • BiH zaštitila Livanjski sir, Nevesinjski krompir i Visočku pečenicu

    I Bosna i Hercegovina krenula je snažnije, nakon Hrvatske i Srbije, u zaštitu svojih agrikulturnih i prehrambenih proizvoda. Nedavno su zaštićeni Livanjski sir, Nevesinjski krompir i Visočka pečenica.

    “Bilo je krajnje vrijeme da značajnije štitimo svoje nacionalno jestivo blago. Visočka pečenica, koju moja porodica godinama tradicionalno proizvodi, suši se na prirodnom i nezagađenom zraku. Posjeduje HACCP (Analiza rizika i kritične kontrolne tačke, op. a.) i halal certifikate. Sve su to prednosti i privilegije, koje našoj pečenici utiru puteve ka Evropi”, priča Eldar Babić, proizvođač Visočke pečenice.

    Babić svoju pečenicu prodaje u sarajevskoj Gradskoj tržnici, impresivnom austrougarskom zdanju neorenesansnog stila i nacionalnom povijesnom spomeniku Bosne i Hercegovine.

    Livanjski sir, nevesinjski krompir i visočka pečenica su prvi bosanskohercegovački proizvodi zaštićeni u skladu s Pravilnikom o sistemima kvalitete za prehrambene produkte, koji je usklađen sa zakonodavstvom Evropske unije. To omogućava proizvođačima ovih tradicionalnih proizvoda podnošenje zahtjeva i stjecanje odgovarajuće oznake geografskog porijekla i na razini Evropske unije.

    Zaštita proizvoda geografskog porijekla i zagarantiranog tradicionalnog specijaliteta ogroman birokratski posao

    Proizvodi koji su zaštićeni oznakama geografskog porijekla i zagarantiranog tradicionalnog specijaliteta su produkti čije posebne osobine proizilaze upravo iz vrijednosti njihovih nutritivnih sastojaka i iz specifičnog načina proizvodnje i prerade, te podneblja iz kojeg ovi proizvodi povijesno potječu.

    Eldar BabićIzvor: DW/N. Penava

    Eldar Babić

    „Primarno su usmjereni na potrošače koji žele konzumirati autentične proizvode iz neke regije. Sasvim sigurno, imaju svoje mjesto na tržištu”, objašnjava dr. sc. Džemil Hajrić, v. d. direktora Agencije za sigurnost hrane Bosne i Hercegovine (ASH BiH), sa svojim sjedištem u Mostaru. ASH BiH vodi cjelokupni proces zaštite agrikulturnih i prehrambenih proizvoda, namijenjenih i za evropsko tržište.

    Prema podacima EU-studije o ekonomskoj vrijednosti kvalitete proizvoda, iz oktobra 2019. godine – prodajna vrijednost ovih produkata je, u prosjeku, dvostruko veća u odnosu na slične proizvode, koji nisu certificirani. Ova činjenica je jasna poruka proizvođačima o važnosti zaštite proizvoda oznakama geografskog porijekla i zagarantiranog tradicionalnog specijaliteta.
    “Certifikacija proizvoda, kroz proces registracije oznaka, samo je jedan od važnih koraka u postizanju i unapređenju konkurentnosti proizvoda na domaćem i međunarodnom tržištu. Na to se, između ostalog, može utjecati i adekvatnom promocijom bosanskohercegovačkih proizvoda”, kaže dr. sc. Džemil Hajrić.

    Ovakav način zaštite agrikulturnih i prehrambenih proizvoda ima značaj i za područja s kojeg potječu. To izravno doprinosi ruralnom razvoju, posebno udaljenijih i dislociranih područja.

    Bosanskohercegovački krompir, sir i suho meso rame uz rame s evropskim

    U Vanjskotrgovinskoj komori Bosne i Hercegovine (VTK BiH) smatraju da je zaštita livanjskog sira, nevesinjskog krompira i visočke pečenice dodatna pogodnost za masovniji, ali i kvalitetniji, te konkurentniji izvoz iz Bosna i Hercegovine.

    „Tokom 2019. godine, iz Bosne i Hercegovine smo izvezli suhomesnate proizvode u vrijednosti od 2,7 miliona KM (oko 1,4 miliona eura, op. a.), a uvezli proizvode u vrijednosti od 8,5 miliona KM (oko 4,4 miliona eura, op. a.). Kada je u pitanju krompir, u prošloj godini smo izvezli krompira u vrijednosti od 2,5 miliona KM (oko 1,3 miliona eura, op. a.), a uvezli 6,6 miliona KM (oko 3,4 miliona eura, op. a.). I dalje imamo jako veliki disbalans kada je u pitanju uvoz, odnosno izvoz sira. Uvozimo 11 puta više sira, nego što izvozimo i trebalo bi raditi na popravljanju ovakve situacije“, pojašnjava mr. sc. Tijana Muhamedagić iz VTK BiH.

    krompirIzvor: DW/N. Penava

    Bez brenda nema zarade, posebno među starim evropskim vukovima

    Registracija, odnosno zaštita, autohtonih proizvoda je potreban inicijalni, ali ne i dovoljan, korak u plasmanu ovih produkata na domaćem i stranom tržištu. Registracija je tek uvodni korak za složeni i dugotrajni proces brendiranja autohtonih proizvoda. To sa sobom nosi jedinstvenost podneblja u kojem su nastali, odnosno svoju izvornost, poručuju s Katedre za marketing Ekonomskog fakulteta (EFSA) Univerziteta u Sarajevu.

    „Država treba da osigura registraciju autohtonih proizvoda, ali i da svoju strategiju brendiranja veže za promocije i kreiranje prepoznatljivosti regija, na temelju vrlo diferenciranog identiteta autohtonih proizvoda. Proizvođači brendiraju vlastite autohtone proizvode ističući sve specifičnosti u pogledu geografskih, proizvodnih i kulturoloških obilježja, svojstvenih za mjesto porijekla proizvoda”, ističe dr. sc. Adi Alić, docent EFSA-e.

    Zbog toga je vrlo važno targetiranje posebnih kupaca, koji tragaju za ovakvim proizvodima i spremni su, kaže doc. dr. sc. Alić, platiti premijske cijene za dodatnu vrijednost, koju ovi produkti itekako imaju.

    „Evidentno je to da autohtoni proizvodi ne samo da imaju važnu ulogu u identitetu regije porijekla, već s regijom dijele dio identiteta. Direktna povezanost proizvoda s određenim geografskim područjem daje dodatnu vrijednost i prepoznatljivost, i brendu područja i brendu proizvoda, te doprinosi privrednom razvoju države u cjelini”, pojašnjava docent Adi Alić.

    Kvalitetni proizvodi za evropske duboke džepove i istančana čula

    Nakon što su na području bivše Jugoslavije okončani krvavi ratovi iz devedesetih, već ranih 2000-itih opet počinju žestoka previranja o tome šta je zaista čije. Je li gibanica međimurska ili prekmurska. Tako su i Makedonci često javno prstom upirali u Slovence, da njihovo autohtono visokokvalitetno vino, ali čak i ajvar, ponovno pakiraju i skupo prodaju kao svoje.

    A svojatanje kvalitetnog i dragocjenog nije nikakva novotarija. To se dogodilo kranjskoj kobasici, koja je bila predmet spora između Slovenije i Hrvatske. Tada je cijeli slučaj završio pred Evropskom komisijom. Također sa šljivovicom, koja je bila predmet spora između Srbije i Češke, 2007. godine.

    Adi AlićIzvor: DW/N. Penava

    Adi Alić

    Hrvatska ima 25 agrikulturnih i prehrambenih zaštićenih proizvoda na razini Evropske unije (zaštita geografskog porijekla i zaštita izvornosti) kao što su neretvanska mandarina, lička jagnjetina, istarsko maslinovo ulje, dalmatinski, drniški i krčki pršut, slavonski kulen, lički krompir, zagorski puran itd. Srbija je prošle godine pokrenula postupak za dobijanje oznake geografskog porijekla na nivou EU za tri proizvoda: leskovački domaći ajvar, futoški kupus i fruškogorski lipov med.

    Livanjski sir bi uskoro mogao imati ravnopravnu šansu parirati čuvenim francuskim i nizozemskim sirevima. Nevesinjski krompir – krompiru irskih plodnih i zelenih pašnjaka, a visočka pečenica poznatim talijanskim suhomesnatim proizvodima, koji su već desetljećima zaštićeni i uhodani na golemom evropskom tržištu. U Bosni i Hercegovini se tradicionalno proizvodi i travnički sir, janjski kajmak i glamočki krompir, koji još nisu zaštićeni, kao ni cazinski med od kestena. I čuvena jablanička janjetina zaslužuje da se nađe u ovoj grupi.

    Posebno je zanimljiva priča o ćevapima, koji se proizvode posvuda na Balkanu. Oni, bez obzira gdje se pravili, imaju svoje specifičnosti. Ukoliko bi se napravila njihova geografska odrednica i utvrdio prostor na kojem se proizvode na tradicionalan način, svojstven samo tome području, onda ne bi postojala opasnost da ih neko drugi prisvoji kao svoj unikatan proizvod. Stoga, ostaje i pitanje – hoće li se ukusni, opojni i sočni sarajevski, banjalučki ili travnički ćevapi konačno zaštititi i brendirati ili će ih jednog dana neko opet pokušati nazvati i prodati npr. ljubljanskim ili bruxelleskim?

    izvor: N1

  • Donji Vakuf : “Marš mira” – Izložba fotografija 2006. – 2019.

    Ovogodišnji “Marš mira“ koji se održava u sklopu obilježavanja godišnjice genocida nad Bošnjacima Srebrenice bit će organiziran u skladu sa epidemiološkim mjerama, uz ograničen broj učesnika. Ove godine će u pohodu prvenstveno  učestvovati preživjele žrtve.

    Kroz izložbu fotografija i eksponata sa prethodnih 14 pohoda, PD “Dubrave” podijelit će sa posjetiocima utiske sa Marša mira ,na ruti Nezuk – Potočari, kojom su se jula 1995. godine Srebreničani, samo u suprotnom pravcu, pokušali probiti do slobodne teriotrije kako bi našli spas od zločinačke ruke.

    “Obzirom da ove godine nismo bili u prilici zbog trenutne situacije zvanično prisustvovati šesnasetom po redu, a za naše Društvo  i grad, 15. Maršu mira, odlučili smo na neki drugi način obilježiti 25 godina od genocida u Srebrenici i ovim putem ćemo se prisjetiti naših pješačkih i biciklističkih poduhvata. ” – ističu u PD “Dubrave” Donji Vakuf.

    Iako su pohodi vezani za tužna sjećanja na nevino stradale Srebreničane, žrtve strašnog genocida, ipak mnogi učesnici Marša mira i Biciklističkog maratona složiti će se da se upravo na putu do tamo rodio veliki broj prijateljstava, poznanstava i iskustava koji ih danas čine bogatijim.

  • H&H Fruit Bugojno objavio otkupne cijene ovogodišnjeg uroda malina

    H&H Fruit Bugojno objavio otkupne cijene ovogodišnjeg uroda malina

    Bugojanska firma  H&H Fruit na svojoj zvaničnoj facebook stranici  objavila je otkupne cijene malina,po sortama i klasama,  za ovu godinu.

  • KCUS: Testirano 419 uzoraka, 30 pozitivno na koronavirus

    U Kliničkom centru Univerziteta u Sarajevu na COVID-19 na testirano 419 uzoraka.  Kako je potvrđeno iz KCUS-a, od analiziranih uzoraka ukupno 30 bilo je pozitivno na COVID-19.

    Od toga je 13 osoba pozitivno na koronavirus iz Sarajeva, tri iz Cazina i Kaknja, dvije iz Visokog i jedna iz Travnika. Osam osoba bilo je pozitivno nakon retestiranja.