Biolog porijeklom iz BiH Andrej Gajić ove će godine biti zaštitno lice Sharkfesta u National Geographicu, čije će emitovanje trajati od 19. jula do 9. augusta, a koji gledateljima donosi vrlo interesantan i naučno zasnovan program posvećen ajkulama i ražama.
U ulozi voditelja Shark Talesa je već tri godine, ali se emocije nikada nisu u potpunosti slegle, govori Gajić u početku razgovora. Česta putovanja, terenska istraživanja, dokumentarci i mnogobrojna predavanja u Evropi i Sjedinjenim Američkim Državama djeluju mu sasvim nestvarno, kao da posmatra dešavanja u životu neke druge osobe. Ipak, u najveće životne uspjehe ubraja i činjenicu da je nedavno izabran u EC Leadership program 2020 – gdje National Geographic bira 14 svojih najutjecajnijih istraživača i naučnika.
“Ovo je ostvarenje onog sna koji se u biti nikada ne usudite sanjati. Smatram da se svaki iskren trud začinjen strpljenjem i velikom dozom vjere uvijek isplati. Nikada u životu nisam imao alternativu te sam radio sve što sam morao da bih se bavio poslom koji volim onoliko koliko je to u trenutku moguće – na čemu sam uvijek bio krajnje zahvalan”, govori Gajić.
Koliko god mu sreće donose pojedini karijerni uspjesi, ističe kako se okrenuo i ostvarivanju onih manje zapaženih, ali mnogo važnijih uspjeha koji će donijeti opipljiv rezultat po pitanju vrsta i ekosistema kojima se bavi.
“Tako da to što imam, gotovo trocifern broj solidno citiranih publikacija, ne smatram toliko značajnim dok ne vidim direktno poboljšanje stanja u prirodi. Ego i sujeta haraju akademskim zajednicama u toj mjeri da su kompletnu problematiku kojom se prirodne nauke trebaju baviti nažalost stavile u neki stoti plan”, govori.
Naš sagovornik objašnjava kako trenutno radi na seriji edukativnih knjiga za učenike srednjih škola, što je dio njegovog trenutnog posla pri National Geographic Learningu.
“Ove knjige u svom curriculumu prate moj poslovni i privatni život, što zasigurno predstavlja jedan od najuzbudljivijih angažmana do sada. Naučni programi koje trenutno vodim zasnovani su na razumijevanju utjecaja zagađenja i ratnog otpada na razvoj bolesti morskih pasa, razumijevanju adaptacionih mehanizama blisko srodnih vrsta, te na koncu uspostavi jedinstvene dugoročne in-situ zaštite ugroženih vrsta na regionalnom nivou”, kaže.
Ono što ih posebno zanima jeste utjecaj mikroplastike (na koju se vežu iznimno toksični i često kancerogeni perzistentni organski zagađivači), kao i hemijskog oružja deponovanog sredinom prošlog vijeka duž Mediteranskog mora, poput iperita (diklordietil-sulfid) i sarina (O-izopropil metilfosfonofluoridat), objašnjava Gajić.
“Saradnik sam također na jednoj studiji vezanoj sa SARS-CoV-2, koju finansira UNDP, a trenutno u sinergiji s Univerzitetom u Oxfordu”, nastavlja.
Privredni kolaps i zdravstveni rizici uzrokovani pandemijom koronavirusa u potpunosti su izmijenili sve planove za ovu godinu, dodaje. U izvornom planu za ljeto i jesen bila su putovanja u Vijetnam, Galapagos, Panamu, Karibe, kao i veći broj studija na sjevernom Mediteranu, a sve to u okviru NatGeo Expeditions programa.
“No već sredinom aprila su gotovo svi programi na kojima smo radili, ili trebali raditi, prolongirani ili odgođeni. Iako na društvenim mrežama često srećem buru negodovanja i ogorčenja prvom polovicom ove godine, za mene je ona do sada bila vrlo dobra unatoč priličnoj nestabilnosti koju je i meni donijela. Životinje ne razumiju pojam krize, a njihova ugroženost raste iz dana u dan. Stoga sam svu snagu usmjerio na koncipiranje i izradu novih projekata koje realizujem u okviru našeg regionalnog centra Sharklab ADRIA. S druge strane, mi smo načelno preplavljeni obavezama – vjerujem da, kad bi izolacija trajala čak nekoliko godina, svaki dan bismo imali dovoljno posla”, govori.
Gajić ističe kako se trudi djelovati i u našoj državi na polju slatkovodne i marinske biologije, te kako najviše sarađuje s kolegama Suvadom Lelom, Hajrudinom Beširovićem i Adlom Kahrić, koji su s njim od početka.
Naposljetku najavljuje kako ostatak godine planira posvetiti finalizaciji prijedloga jedinstvene zakonske zaštite za kritično ugrožene i ugrožene vrste ajkula i raža istočnog Jadrana, na čemu radi već nekoliko godina.
Klix.ba