Donjovakufljanin Rijad Rahmanović večeras je na svom You tube kanalu premijerno predstavio obradu pjesme “Imao pa nemao” od Nihada Fetića Hakale.
“Volim ovu pjesmu i imao sam želju da je obradim. Prvobitna ideja je bila da spot za pjesmu snimimo u studiju, međutim, shvatili smo da ovakva pjesma i emocija koju ona nosi, ipak zaslužuje i emotivan spot”, kazao nam je mladi i talentovani Rijad Rahmanović kojeg publika pamti iz regionalno poznatog muzičkog takmičenja “Zvezde granda”
Aranžman za pjesmu je uradio Mirza Hadžiahmetović, a snimljena je u studiju HAZARD Bugojno.
“Posebno me raduje što se Hakali svidjela obrada ove pjesme. Poželio mi je uspjeh u budućnosti i da mi ova pjesma donese sreću. Vjerujem u ovu pjesmu i nadam se da će se svidjeti i mojoj publici”, dodaje Rijad.
Video za spot radio je Donjovakufljanin Nezir Rujanac Keza, a glumica je Amina Trako.
Redakcija portala i Radija Donji Vakuf dragom Rijadu upućuje iskrene čestitke!
Zemlje zapadnog Balkana su među najteže pogođenim novim valom pandemije koronavirusa, jer su polovinom maja ukinule stroge mjere uvedene dva mjeseca ranije, piše londonski Times.
U tekstu ističu Crnu Goru i Hrvatsku kao popularne ljetnje destinacije koje su požurile s otvaranjem granica, a sada se bore s novim valom virusa.
Times podsjeća da je Srbija ublažavanjem mjera uoči parlamentarnih izbora dozvolila i nogometni derbi kojem je prisustvovalo oko 25.000 ljudi.
Ističu da su zemlje zapadnog Balkana bile primorane da ponovo uvedu neke od mjera, kao što su obavezno nošenje maski i držanje fizičke distance.
U posljednjih 14 dana, Kosovo je u regionu na vrhu liste sa 124 slučaja zaraženih na 100 hiljada stanovnika, zatim slijede Crna Gora sa 123, Sjeverna Makedonija sa 94, Bosna i Hercegovina sa 72, Srbija sa 63 i Albanija sa 39 zaraženih na 100 hiljada stanovnika.
Prema podacima koje je objavio Times, na 100 hiljada stanovnika u Evropskoj uniji prosječno je 13 zaraženih, dok je u regionu zapadnog Balkana slika drastično ozbiljnija.
Vijest o zatvaranju kompanije Meggle u Osijeku, gašenje proizvodnje i otpuštanje 160 radnika, na noge je digla i javnost i političku scenu u Slavoniji, a kako je kasnije javljeno postrojenja se sele u Bosnu i Hercegovinu i Srbiju.
“Nisu rekli da se proizvodnja seli u Bihać i Kragujevac, dakle u BiH i Srbiju. Razlozi su vrlo jednostavni – jeftiniji način poslovanja, funkcioniranja, i možda jednostavniji način funkcioniranja. U ovom trenutku te informacije nemam, ali pretpostavljam, s obzirom na to da se proizvodnja seli u te dvije zemlje, da je to – to. Naravno da mi ne možemo zapovjediti Meggleu gdje će raditi i proizvoditi, ali možemo na drugi način izvršiti pritisak, a to je da Meggle više nije onaj koji se predstavlja u Hrvatskoj, da je to brend koji će očigledno proizvoditi negdje dalje, a ne u Osijeku”, kazao je medijima župan Ivan Anušić.
Kompanija Meggle Hrvatska je u četvrtak objavila da restrukturira poslovanje u Hrvatskoj i do kraja godine gasi proizvodnju u Osijeku, pri čemu će otkaz dobiti oko 160 radnika čija se radna mjesta gase.
“Meggle grupa sa sjedištem u Njemačkoj provodi proces optimizacije cjelokupnog poslovanja s ciljem postavljanja dugoročno održivih modela poslovanja na svim tržištima. Sukladno tome, donesena je odluka o restrukturiranju poslovanja u Hrvatskoj i gašenju proizvodnje u Osijeku do kraja godine”, navodi se u priopćenju te mljekarske tvrtke.
Kako se najavljuje, Meggle će od 1. januara 2021. na hrvatskom tržištu “poslovati kroz novi model poslovanja”.
Prema navodima optužnice, optuženi se terete da su radi sticanja protivpravne imovinske koristi, u namjeri dalje prodaje, neovlašteno se bavili nedozvoljenim prometom akciznih proizvoda, odnosno, nezakonito skladištili duhan u privatnim i poslovnim prostorijama koje su koristili, kao i u teretnom motornom vozilu, a za koje su znali da nisu registrovani za tu namjenu u skladu sa zakonom.
Navedeni duhan su, suprotno zakonskim propisima, nezakonito nabavili te namjeravali dalje prometovati njima poznatim kupcima, a za koji duhan nisu posjedovali nikakvu dokumentaciju, odnosno koji nije obilježen akciznim markicama.
Tužilaštvo BiH FOTO: ARHIV
Pretresom pronađeno je više od 620 kilograma duhana duhana. Optuženi su pribavili novčanu korist u većem iznosu, u vidu neplaćenih indirektnih poreza i akciza na štetu budžeta BiH.
Također, optuženi se terete da su u poslovnim prostorijama i pripadajućem magacinu na Arizona pijaci u Brčko distriktu BiH, u vlasništvu optuženog Almira Dautović, neovlašteno uskladištili veliku količinu prehrambenih artikala i energetskog pića, a za koje nisu imali propisanu dokumentaciju o porijeklu robe i plaćenom porezu.
Optuženi se terete da su počinili krivično djelo nedozvoljen promet akciznih proizvoda i nedozvoljeno skladištenje robe.
Optužnica je proslijeđena na potvrđivanje Sudu BiH.
Koca Mimar Sinan Aga (Ağırnaz, Turska, 15. april 1489. – Konstantinopol, današnji Istanbul, 17. juli 1588. ) je bio najznačajniji arhitekt u razdoblju sultana Selima I., Selima II., i Murata III.. Njegov najznačajniji rad je svakako Sulejmanova džamija u Carigradu.
Sin klesara, u mladosti se obrazovao da bi postao vojni inžinjer. Brzo je napredovao kroz činove da bi postao prvo oficir a poslije i komadir janjičara sa počasnom titulom age. Proširio je svoje inžinjerske i arhitektonske vještine na kampanjama sa janjičarima i postao ekspert u gradnji svakojakih utvrda kao i građevinskih objekata kao npr. puteva, mostova i akvadukata. Oko pedesete godine života postavljen je za glavnog arhitektu Osmanskog carstva.Upotrebljavajući vještine stečene u vojsci konstruisao je razna civilna i vjerska arhitektonska djela.Na tom položaju ostao je skoro pedeset godina.
Mimar Sinan je projektovao jednu od najznačajnijih građevina Bosne i Hercegovine koja je na UNESCO-voj listi zaštićenih spomenika; most Mehmed pase-Sokolovića. Njegov učenik, Mimar Hajrudin Aga je sagradio Stari most u Mostaru,i time položio prijemni ispit za Sinanov mentorat. Stari most je također na zaštićenoj UNESCO-voj listi.
Sinan je na različitim mjestima u Osmanskom carstvu sagradio 84 velike džamije, 52 male džamije, 57 škola Kurana (medresa), 7 čitaona, 18 karavan saraja, 22 mauzoleja, 46 kupaona (hamama), 35 odmorišta (saray), 3 bolnice, 5 akvadukta, 8 mostova i 8 skladišta. Umro je 1588. i sahranjen je neposredno izvan sjevernog zida uz Sulejmanovu džamiju u Carigradu.
Novotravničko selo Čakići, već pune dvije decenije predstavlja centar razvoja organske poljoprivredne proizvodnje Srednjobosanskog kantona. Veliki doprinos tome daje mala porodična firma “Organska proizvodnja Herceg“, koja kao svojevrsni lider oko sebe okuplja veliki broj poljoprivrednih proizvođača sa ovog područja. Pored toga što se bave otkupom šumskih plodova i ljekovitog bilja, imaju svoje plantaže voća, povrća i ljekovitog bilja, među kojim preovladava neven. Projekat koji upravo realizuju finasiran je od strane Međunarodnog fonda za razvoj poljoprivrede, a organski proizvođači sa čak 13 općina kroz niz aktivnosti namjeravaju dati doprinos razvoju ruralne konkurentnosti i unaprijeđenju efikasnosti svoga poslovanja.
Unaprijeđenje organske proizvodnje
Kako i na koji način možemo postići da egzistenciju u ruralnim područjima i ekonomiju u poljoprivredi podignemo na viši stepen, da proizvodu dodamo veću vrijednost i da ga plasiramo kako na domaće tako i na ino tržište, a sve to uz poštivanje svih standarda koje organska proizvodnja zahtijeva, pitali smo vlasnika “Organske proizvodnje Herceg” Sejada Hercega, koji je i predsjednik Organsko FBiH.
“Da bi to postigli, na tim područjima moramo imati male ili mikro lidere koji će okupiti sto-dvjesto proizvođača kao što to radi naša firma. Za ovakve firme su neophodni proizvođači od kojih će firma otkupljivati proizvode. Mi smo dobili određena sredstva od IFAD-a da se izgradi sušionica za sušenje bilja, ali to bilje je potrebno najprije ubrati, pa tek onda preraditi“, kaže Herceg.
“Organska proizvodnja Herceg” oko sebe okuplja veliki broj poljoprivrednih proizvođača sa ovog područja
Poznato je da vlasnici firmi za otkup bilja zanemare poljoprivredne proizvođače, te im ponude mizerne cijene za otkup njihovih proizvoda. Nakon toga se dešava sličnan scenarij kao sa malinom prethodnih godina. Hladnjačari su ponudili mizernu cijenu proizvođačima maline, i većina ih je prestala uzgajati maline, tako da su i brojni hladnjačari ostali praznih džepova i zatvorili firme. Vlasnici hladnjača i sušionica treba da imaju na umu, da ukoliko ne bude imao ko otkupljivati i uzgajati bilje, ni oni neće imati šta prerađivati.
“Nama je bitno da proizvođači što više idu u berbu i da otkupimo što više šumskih plodova i bilja. Završena je faza prikupljanja srijemoša ili divljeg bijelog luka, uz ovaj projekat smo uspjeli uduplati količinu koju možemo primiti i ove godine otkupili preko 60 tona srijemoša, što u ekonomiji znači da je ovdje lokalno stanovištvo zaradilo dodatnih 200 hiljada KM. Uskoro se završava faza otkupa zove, i tu je povećana mogućnost otkupa, dobra je bila cijena i naši proizvođači su dobro zaradi, a mi smo bili u mogućnosti i da primimo viškove od manjih otkupljivača koji su popunili svoje kapacitete“, dodaje Sejad.
Neophodne edukacije
Organskim proizvođačima puno pomažu projekti institucija Međunarodne zajednice, ali se oni nadaju i drugim vidovima podrške, koje njihove kolege iz susjednih zemalja već odavno imaju.
Organska proizvodnja Herceg uzgaja i ljekovito bilje među kojem preovladava neven
“Treba da se uključi vlada i da se formiraju centri za svakodnevnu pomoći učenje za naše proizvođače jer oni još uvijek nisu spremni da ispune sve zakone tržišta i sve zakonske norme za apliciranje u programima. Liderstvo, proizvodnja, prerada, plasman i konkurencija tržišta je neophodna našim bh. proizvođačima. Mi u Bosni i Hercegovini moramo napraviti gotov proizvod i takvog ga plasirati na tržište, jer to bi bila jedna sigurnost u proizvodnji“, zaključuje Herceg.
U okviru 48.Teatarskog festivala BIH Fedra 2020. večeras će se publici predstaviti teatar “Total” iz Visokog. Predstavu “Kraj igre”, po motivima Beckettove drame Endgame režira Jesenko Muzaferija. Predstava će biti izvedena u 20 : 30 sati u Pozorišnoj dvorani KSC -a Bugojno.
” Predstava je rađena prema motivima drame “Endgame” Samuela Becketta, dakle samo po motivima, po kojima sam ja napisao tekst i napravio realizaciju, režiju predstave. To je inače predstava koja bi se mogla nazvati političkim pamfletom, ustvari predstava koja optužuje i ismijava aktuelnu situaciju u našoj zemlji, a pomalo neke zajedljive strelice upućuje i istočnim komšijama i zapadnim susjedima. Rađena je u maniru teatra apsurda, a po žanru bi se mogla nazvati tragikomedija” – pojašnjava za visoko.co.ba profesor Jesenko Muzaferija.
Fondacija Friedrich Ebert je objavila podatke o rodnom jazu na tržištu rada u Bosni i Hercegovini. U 2018. godini bio je manji broj zaposlenih i veći broj nezaposlenih žena.
U izvještaju ove fondacije se podsjeća da žene čine 50,9 posto od ukupnog broja stanovnika u zemlji. U analiziranoj godini bilo je zaposleno više od 813.200 stanovnika. Od tog broja, 346.520 bile su žene. Nezaposlenih je tada bilo 437.783, od čega su 244.522 žene.
Žene su bile znatno manje aktivne na tržištu rada. Taj procenat je iznosio 31,4 posto, a kada je riječ o muškarcima 53,2 posto.
Kao dominantan stereotip koji utječe na smanjeno aktivno učešće žena na tržištu rada i u politici navedeno je “razumijevanje društveno prikladnih uloga muškaraca i žena, pri čemu se u bosanskohercegovačkoj patrijarhalnoj kulturi pretpostavlja da su žene odgovorne za privatnu sferu (‘rad iz ljubavi’ – neplaćeni rad), a muškarci za javnu sferu koja podrazumijeva plaćeni rad”.
Navedeni su i drugi problemi s kojima se suočavaju žene: duže čekaju na prvi posao, imaju dugotrajne prekide u radnom stažu zbog porodiljskog odsustva ili njege starijih i bolesnih članova porodice, smanjena im je prilika za ponovno uključivanje na tržište rada zbog zrelije dobi, očekuje se da se bave manje zahtjevnim poslovima i da lakše prihvataju da rade pola radnog vremena, itd.
U 2018. godini broj zaposlenih žena je bio veći od broja zaposlenih muškaraca u sljedećim djelatnostima: finansije i osiguranje, državna služba, obrazovanje – predškolske, osnovnoškolske i srednjoškolske ustanove, zdravstvo i socijalna zaštita, umjetnost, zabava i rekreacija, uslužne djelatnosti, društvene nauke i novinarstvo, poslovanje, administracija i pravo.
Istaknuta je obrazovna i starosna struktura nezaposlenih žena u 2018. Najviše ih je imalo srednju stručnu spremu 32 posto, nekvalificiranih je bilo 28 posto, s višom stručnom spremom 22 posto i s visokom stručnom spremom 18 posto.
Najveća nezaposlenost je bila među ženama u dobi od 25 do 49 godina – 63 posto, među onima od 15 do 24 godine bilo je 21,5 posto nezaposlenih, dok je najmanja nezaposlenost među ženama od 50 do 64 godine – 15,7 posto.
U Službenim novinama Federacije BiH danas je objavljena naredba o proglašenju epidemije zarazne bolesti COVID-19.
Naredba je donesena nakon što je Vlada FBiH naložila proglašenje epidemije, ali se čekalo da to prvo kantoni učine, što se nije desilo.
Stoga je FBiH proglasila epidemiju.
No, proglašenje stanja epidemije za građane i njihov život ne znači ništa.
Kako nam je pojašnjeno u Ministarstvu zdravstva FBiH, proglašenje epidemije bolesti COVID-19 je mjera koja omogućava da institucije brže i efikasnije rade.
Kada su u pitanju građani, oni se moraju pridržavati naredbi i mjera koje donose krizni štabovi.
