Author: admin

  • Vodenice/mlinčići na Plivi – čuvari tradicije stare nekoliko stotina godina

    Kraljevski grad Jajce se nalazi na ušću rijeka Plive i Vrbasa. Iako doline Plive i Vrbasa su nastanjene od antičkog doba, ovaj kraljevski grad se počeo razvijati u srednjem vijeku, a njen utemeljitelj je bio Hrvoje Vukčić Hrvantić. Sam grad je bio prijestolnica bosanskih kraljeva, te zato nosi epitet kraljevskog grada, piše posjeti.ba.

    Postoje brojne znamenitosti u ovom gradu koje vrijedi posjetiti, zbog svoje historijske, prirodne i arheološke ljepote. Jedne od tih znamenitosti su i mlinčići/vodenice. Mlinčići se nalaze između Velikog i Malog Plivskog jezera, a izgrađene su od hrastovog drveta. Stari su preko 400 godina i predstavljaju primjer tradicionalnih lokalnih tesarskih vještina.

    Podaci iz 1562. godine kažu da je tada bilo 24 mlina, od toga, svega šest nije bilo u funkciji. U 17. stoljeću, broj mlinčića se povećao na 26. Tada su bili u vlasništvu zemljoposjednika, te su davali na korištenje lokalnom stanovništvu, koje je plaćao zemljoposjednicima porez u brašnu.

    Iako već dugo nisu u funkciji, mlinčići u Jajcu privlače velik broj turista, ali najviše su na meti stranih i domaćih fotografa. Mlinčići su 2009. godine proglašeni nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine. Nepoznati počinioci su u maju 2011. godine zapalili četiri mlinčića koje su izgorjele do temelja. Dvije godine kasnije zapaljeni mlinčići su obnovljene u sklopu 14. regionalnog restauracijskog kampa.

    Akta.ba

  • Goran Čerkez fotografijom ruke medicinske sestre poslao snažnu poruku građanima

    Goran Čerkez fotografijom ruke medicinske sestre poslao snažnu poruku građanima

    Pomoćnik federalnog ministra zdravstva Goran Čerkez je na svom Facebook profilu objavio jednu snažnu poruku kojom je nastojao skrenuti pažnju javnosti na značaj poštivanja svih preporuka zbog koronavirusa kako bi zaštitili sebe i druge, kao i medicinske radnike koji se bore da sačuvaju ljudski život.

    Naime, Čerkez je ispod svoje objave postavio i fotografiju koja na najbolji način ilustruje ruke medicinske sestre koja mjesecima radi pod zaštitnom opremom. Kako je dodao, upravo ona pokazuje našu sebičnost da ne mislimo o drugima.

    “Mnogi nikada nisu ni pomislili kako je kolegama s klinika koji liječe takve osobe, koji više od četiri mjeseca provode pod zaštitnom opremom i dan i noć. Niko ne pomošlja ako nastavimo da se ponašamo neodgovorno koliko će zdravstvenih radnika oboljeti i ko će nas tada liječiti”, napisao je Čerkez.

    Čerkez je istakao da se mnogi ismijavaju preporukama, apelima i, kako ih je on nazvao, molbama da se pridržavaju mjera kako bi se situacija mogla dovesti pod kontrolu.

    “Poštujte mjere! Nosite masku, držite ostojanje perite ruke i ne idite na posao ukoliko imate bilo koji simptom”, poručio je Čerkez.

  • Broj i dalje raste: U BiH 281 osoba pozitivna na koronavirus

    U Bosni i Hercegovini je u posljednja 24 sata registrovana 281 novoboljela osoba od koronavirusa. Umrlo je pet osoba. 

    Prema podacima Federalnog zavoda za javno zdravstvo u protekla 24 sata u Federaciji BiH testirano je 768 uzoraka, od kojih je 169 pozitivno na COVID-19.

    Novi slučajevi registrirani su u Unsko-sanskom, Srednjobosanskom, Zeničko-dobojskom, Hercegovačko-neretvanskom, Zapadnohercegovačkom, Tuzlanskom, Bosanskopodrinjskom, Kantonu 10 i Kantonu Sarajevo.

    U posljednja 24 sata prijavljena su tri smrtna slučaja, radi se o ženi iz Lukavca (1947) i muškarcima iz Teočaka (1947) i Sarajeva (1955).

    Istovremeno, kod 112 osoba u Republici Srpskoj potvrđeno je prisustvo koronavirusa.

    Radi se o 60 muškaraca 52 žene, od kojih je 27 mlađe, 76 srednje i devet osoba starije životne dobi.

    Institutu za javno zdravstvo prijavljena su dva smrtna slučaja. Radi se o muškarcu srednje životne dobi iz Zvornika i ženi starije životne dobi iz Ljubinja.

    Prema mjestu prebivališta 21 oboljela osoba je iz Banje Luke, 13 osoba je iz Bijeljine, deset iz Prnjavora, po sedam osoba iz Istočnog Novog Sarajeva i Mrkonjić Grada, po šest osoba je iz Кotor Varoša i Trebinja, po pet iz Bratunca, Istočne Ilidže i Nevesinja, četiri osobe su iz Skender Vakufa, tri iz Višegrada, po dvije iz Vlasenice, Doboja, Bosanske Dubice, Modriče i Pala i po jedna osoba iz Gacka, Dervente, Ljubinja, Bosanskog Novog, Novog Goražda, Prijedora, Sokoca, Trnova, Foče i Čelinca.

    U Federaciji BiH do sada je testirano 74.657 uzoraka, a COVID-19 je potvrđen kod 4.619 osoba. Zaključno sa današnjim danom, u Federaciji BiH oporavljeno je 1.849 pacijenata, 26 pacijenata oporavilo se u protekla 24 sata. Trenutno je aktivno 2.670 slučajeva-oboljelih od COVID-19, a do sada je zabilježeno 100 smrtnih slučajeva.

    Do sada je u Republici Srpskoj potvrđeno 3.719 slučajeva virusa korona, a preminulo je ukupno 146 osoba kod kojih je potvrđen test na novi virus korona.

    Do sada se oporavilo ukupno 1.818 osoba. Na SARS-CoV-2 testirano je ukupno 44.767 osoba.

  • Dragan Čović pozitivan na koronavirus

    Prvi čovjek Hrvatske demokratske zajednice Bosne i Hercegovine Dragan Čović pozitivan je na koronavirus.

    “Predsjednik HDZ-a BiH i zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i HercegovineDragan Čović obavio je testiranje na prisutnost koronavirusa. Nalaz je pozitivan”, saopćeno je na njegovom Twitter nalogu.

    Kako se navodi, ljekari su ustanovili kako je Čović dobrog zdravstvenog stanja s blagom kliničkom slikom bolesti. Sukladno preporukama ljekara, Čović će narednih dana sve radne obveze obavljati iz samoizolacije, piše klix.

  • Hoće li naša zemlja zadržati bezvizni režim?

    Bolje upravljanje migrantskom krizom, efikasnija zaštita granica i iskrenija borba protiv organiziranog kriminala – samo su neki od uvjeta koje Bosna i Hercegovina mora ispuniti kako bi zadržala bezvizni režim.

    U novom izvješću Europske komisije navodi se da ima pozitivnih pomaka, ali i mnogo nedostataka kojima se bosanskohercegovačke vlasti moraju žurno posvetiti.

    Slaba tačka je i odbijanje saradnje sa Fronteksom i neuspostavljanje nacionalne kontakt tačke sa EUROPOL-om. Oba problema rezultat su nepostojanja konsenzusa među političkim predstavnicima tri naroda.

    Haris Plakalo​,​ glavni tajnik Europskog pokreta za BiH – “Dolazi do kolizije različitih nivoa vlasti, različitih odluka, strategija, zakona koji se tiču sveukupne političke opće slike, od borbe protiv organiziranog kriminala, korupcije, ljudskih prava. Ipak, problem broj jedan u Bosni i Hercegovini, prema izvještaju Evropske komisije, su migranti. Efikasnije upravljanje krizom u vrhu je prioriteta”.

    Upravljanje migracijama i granicama, uključujući prihvatne kapacitete i koordinaciju između različitih nivoa vlasti mora biti unapređeno. Koordinaciono tijelo unutar Ministarstva bezbjednosti ne funkcioniše efikasno, posebno kada je u pitanju dodjela lokacija za prihvatne centre i smještaj migranata na adekvatne lokacije. Ozbiljni su nedostaci u efikasnom pristupu tražiocima azila zbog vrlo ograničenih ljudskih resursa i operativnih kapaciteta.

    Iako to direktno ne piše u izvještaju, ukoliko vlasti Bosne i Hercegovine propuste da riješe ove probleme, pitanje je hoće li njeni građani u budućnosti moći bez viza u zemlje Šengena. Takvi apeli iz Evrope do sada su se mogli čuti mnogo puta.

    Uslovi koje bi Bosna i Hercegovina morala da ispuni ukoliko želi da zadrži bezvizni režim nisu nikakva novost. Slični zahtjevi iz Evropske unije stižu godinama, a sve je to dio onoga što Bosna i Hercegovina mora ispuniti kako bi dobila šansu za kandidatski status za članstvo u Uniji. Koliko sve to ozbiljno shvataju nosioci vlasti u našoj zemlji?

    Esad Bajtal, sociolog – “Oni bježe od Evrope, a spašavaju se tako što stalno verbalno obećavaju nešto ili pristaju da će to biti tako, dobijaju na vremenu i bježe na svaki mogući način. Boje se svake vrste zakonske uređenosti. Jer, ako tamo dođu jednog dana, tamo se mora položiti račun”.

    A upkos brojnim upozorenjima, praksa pokazuje da je Evropska unija bila i više nego tolerantna prema propustima vlasti iz Bosne i Hercegovine. Bilo je nekoliko najava da će vize na velika vrata ponovo ući u našu zemlju, ali je bezvizni režim ipak zadržan. Pitanje je samo do kada će trajati evropsko strpljenje.

    BHRT

  • Situacija u Novom Pazaru se stabilizira, opada broj prijema

    Situacija u Novom Pazaru se stabilizira, imamo manji broj pacijenata u općoj bolnici, 226, u odnosu na prije desetak dana kada ih je bilo 398, izjavio je u nedjelju koordinator opće regionalne bolnice u Novom Pazaru Mirsad Đerlek.

    – Broj pregleda u covid ambulantama se smanjuje, ranije je bilo po 400 ljudi, a jučer smo imali između 200 i 250 pregleda. Imali smo i do 98 prijema, a sada je svedeno na dvadesetak prijema dnevno. Ja sam po prirodi optimist i ovi podaci me raduju, ali ne želim da se opustimo – rekao je Ðerlek u Jutarnjem programu RTS-a.

    Kako kaže, situacija se stabilizira i u Tutinu.

    – Situacija u Tutinu je bolja nego što smo očekivali. Najveći problem imamo u Sjenici, odakle je 70 pacijenata – navodi Ðerlek.

    – Treći dan nas prati trend i statistički podaci pokazuju da ulazimo u mirniju fazu. Međutim, s obzirom na to da se radi o nevidljivom protivniku koji nas je mnogo puta iznenadio, ponašamo se kao da imamo 400 pacijenata u bolnici i kako će nas sutra zadesiti 100 prijema. Hoću reći kako nema opuštanja, tražim ozbiljnost, disciplinu i rad – navodi Ðerlek.

    Ističe da građani Novog Pazara polako shvaćaju da je ovo ozbiljna situacija i bolest, i dodaje da dalji tok bolesti mnogo ovisi od građana Novog Pazara, Sjenice i cijele Srbije.

    – Nije dovoljno da samo mi u bolnicama ginemo i radimo, potrebno je da nam građani pomognu tako što će se pridržavati epidemioloških mjera – apelirao je Ðerlek, prenosi Tanjug.

  • Svjetska premijera filma “Koncentriši se, baba” Pjera Žalice otvara 26. SFF

    Svjetska premijera filma “Koncentriši se, baba” bh. reditelja Pjera Žalica otvorit će 26. Sarajevo Film Festival.

    Uloge u filmu ostvarili su glumci iz regije Jasna Žalica, Emir Hadžihafizbegović, Alma Prica, Jadranka Đokić, Vedrana Božinović, Admir Glamočak, Dženita Imamović, Bane Popović, Izudin Bajrović, Dino Sarija i Mira Banjac.

    Pjeru Žalici ovo je treći igrani film – nakon filmova Gori vatra (2003) i Kod amidže Idriza (2004).

    – Ovo je treći put da moj film otvara Sarajevo Film Festival, sa takvim iskustvom trebalo bi da mi je to rutina. Ali nije. Trema je ista kao i prvi put, jer Sarajevo Film Festival je jedan od najboljih i najvažnijih filmskih događaja, tako da je to velika odgovornost, ali i ogromna čast. Nadam se da smo napravili film koji je na nivou veličine događaja – kaže Žalica.

    Radnja filma događa se u aprilu 1992. godine. Brojna se porodica, razbacana po cijeloj Jugoslaviji, okuplja u Sarajevu oko odra stare majke. Baba nije dobro, ali se prognoza porodičnog ljekara da je njena smrt pitanje minuta, pretvara u sate, pa onda dane. Počinju spletke, prevare i trvenja oko nasljedstva koje će ostati iza starice, a naročito oko velike porodične kuće u Sarajevu. Baba i posljednim uzdasima svojski učestvuje u tome, a možda je upravo to i održava u životu. Intrige i spletkarenje na štetu jedne od sestara ovoj porodici su važnije od jasnih, zastrašujućih znakova nadolazeće kataklizme. Kada je, na koncu, prevara otkrivena, već je kasno…

    Scenarij i režija: Pjer Žalica, šminka: Lamija Hadžihasanović Homorac, snimatelj zvuka: Predrag Doder, dizajn zvuka: Igor Čamo, originalna muzika: Dino Šukalo, kostimografija: Sanja Džeba, scenografija: Sanda Popovac, montaža: Redžinald Šimek, direktor fotografije: Almir Đikoli.

    Film su producirali Obala Art Centar, Sarajevo Film Festival i Turska državna radio-televizija u okviru zajedničkog projekta Sarajevo grad filma za globalne ekrane, saopćio je SFF.

  • 15 aktivnosti koje trebate probati ovog ljeta u BiH

    Vanredna situacija u kojoj smo se našli fokus je stavila na domaća bogatstva kako bi to uvijek i trebalo biti, pa vam u nastavku donosimo 15 zanimljivih aktivnosti koje ovog ljeta trebate probati u Bosni i Hercegovini.

    1. Kanu safari na Trebižatu

    U svom toku, tek nešto dužem od 50km, Trebižat je jedina rijeka u Europi koja čak 9 puta „nestaje“ pod zemljom i ponovo izvire. Rijeka je u startu kanu safari ture tiha i mirna, dok u nastavku nudi umjerenu adrenalinsku vožnju pogodnu za skoro sve uzraste, uz šansu da vidite mnoštvo riba, ptica i prelijepih scena prirode i nešto je što definitivno trebate probati.

    2. Istraživanje Vjetrenice

    Naša najveća i najpoznatija pećina spada u zaštićene spomenike prirode. Ukupna dužina podzemnih kanala i tunela je veća od 7 kilometara, a istraživanjima je otkriveno više od 200 životinjskih vrsta. Za posjetioce je uređeno 1,8 km staze, a predlažemo slojevitu odjeću – prosječna temperatura unutar Vjetrenice je tek nešto veća od 11 stepeni Celzija.

    3. Šetnja Perućicom

    Jedna od najstarijih prašuma u Europi dio je našeg najstarijeg Nacionalnog Parka, NP Sutjeska. Netaknuta i divlja priroda koja se na ovom području stvara već više od 20 000 godina tek čeka da bude otkrivena, a na vidikovcu Dragoš Sedlo očekuju vas nestvarni prizori vodopada Skakavac. Perućica je zaštičeno područje, a posjeta je moguća uz najavu i angažovanje vodiča NP Sutjeska.

    4. Rafting na jednoj od naših prelijepih rijeka

    Neretva, Vrbas, Tara, Una, Krivaja i Rakitnica su rijeke na kojima možete uživati u adrenalinskoj vožnji. Osim dinamične i  zanimljive vožnje očekuju vas i prelijepi prizori prirode i avantura koju sigurno nećete zaboraviti. Oni manje iskusni mogu početi raftingom na Neretvi koji spada u manje zahtjevne vožnje.

    5. Zipline

    Nevjerovatno iskustvo koje tek „uzima maha“ u Bosni i Hercegovini. Najduža adrenalinska ruta ove vrste je 1000m, a možete je probati u Avanturističkom parku Peć Mlini kod Gruda, koji je nedavno otvoren za javnost. Zipline dužine 570 m dostupan je u Mostaru, preciznije na Fortici, odakle se pruža prelijep pogled na grad na Neretvi. Najnoviji zipline u Bosni i Hercegovini otvoren je početkom jula iznad prelijepog vodopada u Jajcu.

    6. Alpine coaster

    Ovu atrakciju također možemo smatrati relativno novom za našem području, a ponegdje ćete pročitati da je nazivaju i „bob na šinama“. Jedan od najvećih alpine coastera u regionu, sa trasom dužine 2,5 km, nalazi se na našoj olimpijskoj ljepotici – Jahorini, a do polazne stanice doći ćete vozeći se šestosjedom do samog vrha planine.

    7. Planinarenje na Blidinju

    Ljepote Blidinja nadaleko su poznate, a ova gotovo pa nestvarna prirodna cjelina „živi“ tokom cijele godine. Među ljepotama Blidinja izdvojit ćemo Blidinjsko jezero, te Hajdučka vrata, čestu destinaciju planinara, kako iz Bosne i Hercegovine tako i iz Europe. Iako je tema ljeto, ski-centar Risovac je zimska destinacija Blidinja itekako vrijedna pažnje i pomena.

    8. Posjeta bunkeru u Konjicu

    Bunker kodnog naziva ARK D-0 jedna je najstrožije i najduže čuvanih vojnih tajni bivše Jugoslavije. Kodni naziv predstavlja njegovu svrhu – Atomska ratna komanda, a posjeta ovom ogromnom kompleksu promijenit će vašu percepciju novije historije. Misterij dugo skrivanog ratnog skloništa čeka da ga otkrijete, a nakon posjete svratite i do Muzeja drvorezbarstva u Konjicu!

    9. Vožnja Sarajevskom žičarom do Trebevića

    Jedan od prijeratnih simbola Sarajeva, svoje desetine godina i desetina hiljada posjetilaca broji još od 1959. godine. Tokom ratnih razaranja žičara je u potpunosti uništena, a ponovo je otvorena 2018. godine i to simbolično – na dan oslobođenja grada Sarajeva, i nezaobilazna je tačka za mnoge posjetioce našeg glavnog grada. Na Trebeviću ne propustite obići olimpijsku bob stazu, nijemog svjedoka slavne historije Sarajeva.

    10. Šetnja do Lukomira

    Dobro, ne baš šetnja, ovo već spada i u planinarenje… Lukomir mnogi nazivaju posljednjim autohtonim bosanskim selom, a do Lukomira, nakon što automobilom dođete do Umoljana, još jedne seoske turističke destinacije, vode dvije staze koje vrve prirodnim pejzažima. Osim šetnje, u Lukomiru možete i prenoćiti te bar nakratko iskusiti život na planini. Posebno iskustvo je razgovor sa stanovnicima Lukomira koji će vam rado ispričati o svom životu na ovom udaljenom mjestu.

    11. Posjetita piramidama u Visokom

    Iako veliki broj naučnika piramide u Visokom smatra pseudoarheološkom teorijom, činjenica je da je teorija Semira Osmanagića privukla pažnju skoro cijelog svijeta, a još važnije, veliki broj turista. Da li zaista imamo piramidu ili ne, ostavit ćemo vama na procjenu, no, činjenica je da brdo Visočica zaista ima pravilan oblik. Pa, šta čekate? 🙂

    12. Izlet u Kraljevu Sutjesku i Bobovac

    Odlazak na nekadašnji kraljevski grad je prelijepa kombinacija kulturno-historijskog izleta i uživanja u prirodnim ljepotama. Neka vaša polazna tačka bude samostan Kraljeva Sutjeska u kojem se nalazi i zanimljiv muzej. Nakon posjete Kraljevoj Sutjesci zaputite se prema Bobovcu. Tura nije naporna, no, kvalitetnija obuća, flaša vode i nešto hrane za energiju su svakako poželjni.

    13. Uživanje u vodopadima na Uni

    Naša najčistija rijeka plijeni mnogo pažnje svojim nestvarnim ljepotama. Štrbački buk zaslužuje da ga bez ustručavanja nazovemo čudom prirode, a teško da bi i za Martin Brod uspjeli „uštediti“ koji kompliment. Uz napomenu da su prilazi vodopadima na Uni većinom makadamski, predlažemo da ovog ljeta uživate na ovoj prelijepoj rijeci i nagradite se posjetom našim turističkim biserima.

    14. Obilazak zemljanih piramida kod Miljevine

    Rijedak prirodni fenomen koji se, osim u Bosni i Hercegovini, nalazi na svega još nekoliko lokacija u svijetu. Riječ je o tzv. piramidama od pješčane gline formiranim desetinama godina pod uticajem više prirodnih procesa od kojih je najznačajnija erozija tla, a značajan je i uticaj vremenskih prilika. Ovog ljeta se, barem na momenat, možete osjećati kao u nekom filmu „western“ žanra, naravno, ukoliko posjetite ovu zaista neobičnu prirodnu pojavu.

    15. Vožnja kroz Hutovo Blato

    Prirodni rezervat i park prirode s veoma bogatom florom i faunom. Hutovo blato je dom 240 vrsta ptica močvarica, 24 vrste riba i jegulje, a važi i za jedno od najvećih zimovališta ptica u Europi. U sklopu vaše posjete za potpuni doživljaj obavezno koristite vožnju brodicom.

    Neka situacija koja je nastala bude razlog da bolje upoznamo ljepote Bosne i Hercegovine i da što više proširite listu aktivnosti i destinacija koje vam donosimo kao pogodne za vrele ljetne dane. Na kraju, ne zaboravite podijeliti fotografije i snimke sa vaših putovanja na najljepše lokacije u BiH na svojim Facebook i Instagram profilima uz #odmoriubih.

  • Afrika se razdvaja, rađa se novi okean

    Nova satelitska mjerenja nude dragocjene podatke za proučavanje tektonskog rasjeda na jednom od geološki najneobičnijih mjesta na planeti, piše američka TV NBC.

    Na tom mjestu, koje je i jedno od najvrelijih mjesta na Zemlji – duž sušnog područja Afar, u Istočnoj Africi, moguće je stajati tačno na mjestu gde se, duboko pod zemljom, kontinent upravo razdvaja.

    To potpuno pusto prostranstvo nalazi se iznad spoja tri ogromne, tektonske ploče koje se vrlo sporo “ljušte” jedna s druge. To je složen geološki proces za koji naučnici kažu da će kroz bar nekoliko miliona godina sasvim pocijepati Afriku nadvoje i stvoriti novi okeanski basen.

    Za sada je najočitiji dokaz nova pukotina, dugačka 56 kilometara u Etiopskoj pustinji.

    Tektonsku sudbinu afričkog kontinenta naučnici proučavaju već nekoliko decenija, a nova satelitska mjerenja pomažu im da bolje prate i razumiju promjene.

    – Ovo je jedino mjesto na Zemlji gde može da se prouči kako kontinentalni rased postaje okeanski – rekao je Christopher Moore, sa Univerziteta u Leeds, u Velikoj Britaniji, koji radi na tome.

    Smatra se da će nastanak novog okeana u Africi trajati najmanje pet do 10 miliona godina. Naučnicima je to posebno zanimljivo jer se dešava u Afaru – na granici Nubijske, Somalijske i Arapske ploče, pošto taj prostor ima jedinstvene geološke osobenosti.

    FOTO: Loraine Field/ atlasobscura.com

    Zemljinu koru čini desetak velikih tektonskih, kamenitih ploča koje se neprestano sudaraju, penju se jedna na drugu, podvlače se ili se udaljavaju.

    Posljednjih 30 miliona godina Arabijska ploča se udaljava od Afrike, čime su nastali Crveno more i Adenski zaliv. Somalijska ploča u istočnoj Africi također se udaljava od Nubijske ploče duž doline Istočne Afrike, koja se proteže kroz Etiopiju i Keniju.

    Još se ne zna mnogo, uključujući i zbog čega se raspada afrički kontinent. Neki smatraju da bi uzrok moglo biti masivno kretanje pregrijanih rastopljenih stijena – magme, koja se ispod Istočne Afrike uzdiže iz Zemljinog plašta.

    Posljednjih godina GPS instrumenti koji se oslanjaju na mjerenje sa satelita, peobrazili su to istraživanje, omogućivši naučnicima da precizno, u milimetrima, mjere kretanje tla, rekao je geofizičar Ken Macdonald, profesor Kalifornijskog univerziteta u Santa Barbari.

    Uz to se ta pojava prati stalnim terenskim istraživanjem na mjestu gdje se dešava, u regionu Afar koji se naziva “Danteovim paklom” – rekla je Cynthia Ebinger, geofizičarka Univerziteta u New Orleansu, koja tamo često radi: – Najtopliji i dalje naseljen grad na Zemljinoj površini je upravo u Afaru, gdje je temperatura često iznad 55 stepeni Celzijusa danju, a noću se “ohladi’ do 35 stepeni”.

    Neka od njenih istraživanja na terenu su, navodi NBC, usredsređena na džinovsku pukotinu od 56 kilometara koja se u Etiopskoj pustinji otvorila 2005. godine. Taj siloviti rasjed koji je nastao za samo nekoliko dana, ekvivalentan je stotinama godina uobičajenog kretanja tektonskih ploča.

    FOTO: University of Rochester

    Od tada, čitavih 15 godina, Ebinger izučava šta pokreće tu ekstremnu pojavu. Njeno istraživanje ukazuje da razdvajanje ploča nije uvijek glatko i jednolično, već ima i jakih trzaja.

    Ebinger smatra da bi rastući pritisak magme koja se uzdiže iz utrobe Zemlje, mogao pokrenuti eksplozivne pojave viđene u regionu Afara što je uporedila pucanjem prepumpanog balona.

    Vremenom će se sada jedinstven afrički kontinent podijeliti i nastat će nov okean tako što će Adenski zaliv i Crveno more preplaviti region Afara i čitavu niziju Istočne Afrike čiji će jedan dio ostati suh i postati novi, mali kontinent, očekuje Macdonald.

    Tri ploče se razdvajaju različitim brzinama: Arabijska ploča odmiče se od Afrike brzinom od oko 2,5 centimetra godišnje, dok se dvije afričke ploče odvajaju upola sporije, rekao je on.

    Iako je to vrlo sporo, istraživači kažu da su ipak jasni znaci da se to dešava jer, kako se ploče “ljušte” jedna s druge, registruju i da materijal iz duboke unutrašnjosti Zemlje ide ka površini, formirajući obod budućeg okeana, prenela je TV NBC.

  • Cesta Stolac-Neum: Počinje gradnja posljednje dionice

    Cesta Stolac-Neum: Počinje gradnja posljednje dionice

    Neumsko zaleđe trenutno je jedno od najvećih gradilišta u Bosni i Hercegovini. Na tom području stotine radnika i teška mehanizacija, gotovo bez predaha, rade na izgradnji ceste Stolac-Neum koja će, u konačnici, povezati naš jedini grad na moru s unutrašnjošću zemlje.

    Najveća prepreka

    Dok se izvode završni radovi u tunelu Žaba, koji je bio najveća prirodna prepreka u projektu, paralelno se gradi i na ostalim lokacijama ceste, a potpisan je ugovor i za posljednju dionicu Hutovica-Cerovo-Stolovi u ukupnoj dužini 10 kilometara.

    Kako su kazali iz Javnog preduzeća “Ceste FBiH”, ovu dionicu, koja je podijeljena u dva lota, Hutovo-Cerovica i Cerovica-Stolovi, gradit će širokobriješki “Hering”, a vrijednost posla je 17,7 miliona KM.

    S gradilišta: Tunel Žaba je pri kraju - Avaz, Dnevni avaz, avaz.ba

    S gradilišta: Tunel Žaba je pri kraju  FOTO: AVAZ

     

    U okviru izgradnje ove dionice, također, bit će urađena i rekonstrukcija pristupnog puta za mjesto Hutovo. Očekivani završetak svih radova na ovoj dionici je kraj 2021. godine.

    Lakše vozačima

    Iz “Cesta FBiH” potvrdili su nam da se punom parom gradi dionica Boraćanac-Prapratnica u dužini tri kilometra, koja vodi do tunela Žaba, dok se s druge strane, one stolačke, gradi devet kilometara ceste Stolovi-Drenovac.

    Do sada je izgrađeno skoro 13 kilometara, što brojnim vozačima olakšava prometnu komunikaciju prema Neumu.   Projekt izgradnje ceste Neum-Stolac koštat će oko 72 miliona KM.