Kako je potvrdio ministar zdravstva SBK Anto Matić, prilikom posjete “COVID” bolnici u Novoj Biloj, najviše je zaraženih u Vitezu, čak 29.
Od ukupnog broja, 10 je u Fojnici, a 9 u Travniku, dok ostale općine u SBK imaju po 1-2 zaražene osobe, kazao je ministar Matić i dodao da je dnevni limit testova koje šalju iz SBK pedeset na dnevnoj bazi, a ograničenje su dobili sa KCUS-a.
Istraživači su u fazi razvoja više od 150 potencijalnih cjepiva za zaštitu od koronavirusa.
Nikada prije nije toliko timova istovremeno radilo na stvaranju lijeka koji bi mogao spasiti živote miliona ljudi.
Stručnjaci kažu da će se svijet početi normalno vraćati tek kada imamo potpuno funkcionalno, testirano, dokazano i sigurno cjepivo.
Trenutno vodeći tim u utrci za otkrivanje cjepiva je britanska grupa sa Sveučilišta Oxford i AstraZeneca. Trenutno se testira na velikoj skupini ljudi i čini se da ide dobro – prenosi Sky News.
Dnevni vaz
Uz Mirzu Teletovića u idealnom timu su i Bo McCalebb (Sjeverna Makedonija), Pero Antić (Sjeverna Makedonija), Jon Stefansson (Island) i Adam Hanga (Mađarska).
Oni su pobijedili u konkurenciji Luola Denga, Predraga Drobnjaka, Marcina Gortata, Vlade Ilievskog, Jonasa Jerebka, Petteri Koponena, Laurija Markkanena, Nikole Pekovića, Jefferyja Taylora, Sama Van Rossoma i Nikole Vučevića.
FIBA Evrope će od ovih izabranih 75 igrača odrediti 24 koja će se boriti za najbolju petorku 21. stoljeća.
Glasanje za bekove će početi 27. jula na FIBA-inoj stranici i trajat će do 2. augusta, a za krila i centre od 3. do 9. augusta.
Iz Rijaseta Islamske zajednice u BiH saopćili su da otkazivanje ranije planiranih aranžamana ljetnih odmora i najavljivanje posebnih mjera za građane BiH prilikom prelaska granice nije i ne smije biti neotklonjiva prepreka za kvalitetan pojedinačni ili porodični odmor.
– Trenutna ograničenja kretanja i putovanja pretvorimo u odličnu priliku da bolje upoznamo čari i ljepote vlastite domovine. Do prirodnih ljepota naše domovine, do prelijepih planina, rijeka i jezera možemo doći bez posebnih dozvola i karantina. U našoj domovini nalaze se brojne kulturno-historijske znamenitosti koje svjedoče o njenoj burnoj i turbulentnoj povijesti. Svaki stećak, džamija, sahat-kula, tradicionalna bosanska kuća, kameni most i ćuprija predstavljaju male muzeje na otvorenom – navode iz Rijaseta.
Napominju da se većina ne može pohvaliti iskustvom da je barem jednom u životu temeljito i angažirano posjetila, vidjela i upoznala monumentalne svjedoke našeg postojanja.
– Nerijetko pored takvih zaboravljenih i zanemarenih kulturno-historijskih lokacija prolazimo bez ikakve radoznalosti, jer duboko u podsvijesti nosimo predrasudu kako je ono dalje i tuđe na neki način dragocjenije, vrednije pažnje i interesovanja. Odlazak na neku domaću turističku destinaciju u vrijeme aktuelne pandemije svojevrsni je patriotski čin – saopćeno je.
” style=”box-sizing: border-box; position: relative; min-height: 1px; padding-right: 15px; padding-left: 15px; float: left; width: 611.75px;”>
Napominju da ekonomski efekti domaćeg turizma donekle mogu ublažiti i nadoknaditi nemjerljive finansijske gubitke zbog nemogućnosti dolaska stranih turista.
– Novac koji potrošimo u domovini direktna je investicija u domaću privredu i ekonomiju od čije stabilnosti ovise radna mjesta i opstanak preduzeća i kompanija. Provoditi godišnje odmore u domovini danas podrazumijeva odgovornost za vlastito zdravlje, ali i brigu za društvo kojem pripadamo. Ne postoji sigurniji način da zaštitimo sebe i svoje porodice i da istovremeno ekonomski doprinesemo lokalnoj zajednici od logične odluke da ovogodišnji ljetni odmor provedemo na nekoj domaćoj adresi i destinaciji.
Pružimo priliku našim privrednicima i domaćim kompanijama da u narednim danima pokažu svoja umijeća u pružanju usluga, a sebi omogućimo kreativan i zasluženi odmor, bez suvišne neizvjesnosti i frustracija – saopćeno je iz IZBiH
Ombudsmani za ljudska prava Bosne i Hercegovine izradili su „Specijalni izvještaj o zastupljenosti konstitutivnih naroda i ostalih u institucijama, upravnim organizacijama i regulatornim tijelima BiH, Federacije BiH, Republike Srpske, Brčko distrikta BiH i kantonima Federacije BiH (prema budžetskim jedinicama) sa izuzetkom policijsko-bezbjednosnih struktura”.
Kako se navodi u saopćenju, Ombudsmani BiH su od 2013. godine do dana izrade ovog izvještaja postupali po žalbama u kojima su žalitelji ukazivali na diskriminaciju na nacionalnoj osnovi u institucijama, upravnim organizacijama i regulatornim tijelima prilikom procedure zapošljavanja, napredovanja, kao i ostvarivanja ostalih prava iz radnog odnosa i po osnovu radnog odnosa.
Ombudsmani konstatiraju da u najvećem broju institucija, upravnih organizacija i regulatornih tijela u BiH nije ispoštovan ustavni princip koji podrazumijeva proporcionalnu zastupljenost konstitutivnih naroda i ostalih, kao i da u cijelosti nije ispoštovan princip ravnopravnosti polova.
Između ostalog, u izvještaju je objavljena nacionalna struktura zaposlenih u institucijama, upravnim organizacijama i regulatornim tijelima na nivou BiH do 30. septembra 2019. godine.
” style=”box-sizing: border-box; position: relative; min-height: 1px; padding-right: 15px; padding-left: 15px; float: left; width: 611.75px;”>
Od ukupno 15.592 zaposlena, njih 6.899 su Bošnjaci (44,28 procenata), od kojih 1.416 na rukovodećim pozicijama. Srba je 5.639 (36,16 procenata) od toga 1.043 na rukovodećim mjestima, a Hrvata 2.887 (18.45 procenata) od kojih 699 rukovodilaca.
Ostalih je 156, a 12 na rukovodećim pozicijama. Među uposlenicima je i 11 iz nacionalnih manjina (3 rukovodeća).
Kad je u pitanju polna struktura, 11.985 je muškaraca (76,87 procenata), a 3.607 žena, uz napomenu da je odnos žena i muškaraca 2.759 prema 3.081, ako se oduzme 9.690 zaposlenih u Ministarstvu odbrane BiH.
U Republici Srpskoj, od 4.006 uposlenih ukupno 3.815 su Srbi, po 53 Bošnjaci i Hrvati, 69 ostali te 16 iz nacionalnih manjina. Polna struktura je 2.088 žena i 1.918 muškaraca.
U Federaciji BiH, 2.675 je Bošnjaka (141 rukovodilac) od 3.806 uposlenika. Hrvata je 924 (74 rukovodeća), Srba 97 (6 rukovodećih), ostalih 77 (6 rukovodeći), bez pripadnika nacionalnih manjina. Među uposlenicima je 2.135 žena i 1.671 muškarac.
U Brčko distriktu je uposleno 3.277 osoba u organima i institucijama. Od toga je 1.392 Bošnjaka, 1.328 Srba, 521 Hrvat, 35 ostalih i jedan iz nacionalnih manjina. Među uposlenicima su 1.662 žene i 1.615 muškaraca.
Dnevni avaz
Ipak, postoje i jasni znakovi kada je pravo vrijeme da se “povuče ručna” i izađe iz toksične sredine.
Nasilje u vezi
U zdravoj vezi poštenje, ljubav i tolerancija su ono što se traži. Ako, pored čestih zdravih rasprava vaš partner postaje i nasilan i spreman je dići ruku na vas, to je siguran znak da je vrijeme da napustite tu nezdravu okolinu. Nijedna osoba ne smije trpiti nasilje.
Drži vas u tajnosti
Ako vas partner, nakon dosta provedenog zajedničkog vremena, još uvijek nije upoznao s prijateljima i porodicom, to mnogo govori o njegovim budućim intencijama s vama. Ako vas drži u tajnosti i svojim prijateljima ne priča o vama, on zasigurno ne planira ostvariti ozbiljnu vezu. Barem ne s vama.
Konstantno otkazuje dogovore
Kvalitetno zajedničko vrijeme vezu čini stabilnom i uspješnom. Međutim, ako te planove “kujete” samo vi, ako samo jedna strana biva domišljata u vezi i pronalazi nove aktivnosti, dok istovremeno druga strana planove sabotira ili čak otkazuje, vrijeme je da pronađete nekog drugog ko će se jednako truditi da vezu učini zdravom i zanimljivom.
Nevjeran vam je
Zdrava veza zasniva se na povjerenju i lojalnosti, a prevara je u većini slučajeva jedan od glavnih razloga za prekid. Bez obzira radi li se o fizičkoj ili o emotivnoj prevari, ne zavaravajte se. Prevaru nemojte tolerisati.
Težite suprotnim stvarima
Iako je svako individua za sebe, zajednički cilj je ključan. Počnete li se sukobljavati oko budućih planova, prije ili kasnije će vaša veza doći do pucanja.
Zavod za izvršavanje kaznenih sankcija, pritvora i drugih mjera BiH, u Vojkovićima, u Istočnoj Ilidži, svečano će biti otvoren sutra.
S ciljem sprečavanja širenja bolesti izazvane virusom korona, Ministarstvo pravde BiH na otvaranje će pozvati samo predstavnike javnih radio-televizijskih sistema u BiH, te javne novinske agencije.
Zatvor u Vojkovićima prostire se na 24.000 metara kvadratnih i ima 348 mjesta, od čega je 298 namijenjeno za osuđenike i 50 za pritvorenike.
Riječ je o zatvorenicima osuđenim pred Sudom BiH, a koji su trenutno rapsoređeni po entitetskim zatvorima i za koje se tim ustanovama plaća za njihov smještaj.
“Avaz” objavljuje fotografije iz unutrašnjosti zatvora. Sudeći prema viđenom, ratni zločinci i okorjeli kriminalci uživat će u luskuzom smještaju.
Tako će im na raspolaganju biti najmodernija kuhinja, udobne sobe slične hotelskim, najmodernija stomatološka ordinacija, sala za rekreaciju, fitnes i „ljubavna soba“…
Naprimjer, soba za preodgoj obložena je gumom kako se zatvorenik ne bi mogao ozlijediti.
Urađen po najvišim evropskim standardima, ovaj zavod bit će najsigurnija zatvorska ustanova u regiji u kojoj će kaznu služiti prijestupnici koji su počinili najteža krivična djela.
Ranije je Ministarstvo pravde BiH raspisalo i javni konkurs za prijem u radni odnos 100 zaposlenika.
Dnevni avaz
Posmrtni ostaci jedne osobe nastradale u proteklom ratu pronađeni su danas prilikom ekshumacije na lokalitetu Rujišta kod Višegrada.
Posmrtni ostaci su pronađeni na površini terena u blizini kuće osuđenog ratnog zločinca Milana Lukića, a njihova ekshumacija odnosno asanacija terena je u toku. Pored posmrtnih ostataka na kojima je iscrtan krst pronađena je i obuća.
Tokom današnjeg dana nastavit će se šira pretraga i ručno prekopavanje ovoga terena. Ekshumacija je rađena po naredbi Suda BiH i pod nadzorom Tužilaštva BiH.
Pronađeni posmrtni ostaci će nakon ekshumacije biti prevezeni u Centar za obdukciju i identifikaciju u Goraždu radi kriminalističko – tehničke obrade i izuzimanja uzorka koštane srži za DNK analizu, a kako bi se utvrdio identitet žrtve, saopćio je Institut za nestale osobe BiH.
Posebna dozvola, koja omogućava dolazak ekonomskih migranata iz država zapadnog Balkana u Njemačku, bit će produžena.
Prema nacrtu odredbe, dostupne njemačkoj novinskoj agenciji dpa, njemačko Ministarstvo rada trebalo bi produžiti tzv. Regulativu za zapadni Balkan, tako da će ona važiti sve do 2023. godine.
To znači da će državljanima Albanije, Bosne i Hercegovine, Sjeverne Makedonije, Crne Gore, Srbije i Kosova i dalje biti omogućeno da, neovisno od formalnih kvalifikacija za dobijanje radnog mjesta, smiju doputovati na rad u Njemačku. Godišnje je tako za dolazak u Njemačku predviđen ukupan kontingent od 25.000 ljudi sa Zapadnog Balkana. Ministarstvo rada je odgovarajući nacrt proslijedilo njemačkoj vladi na usvajanje.
Ljudi iz zemalja zapadnog Balkana od januara 2016. godine mogu dobiti radnu vizu i doći za Njemačku – čak i bez znanja njemačkog jezika i profesionalnih kvalifikacija. Preduslov je da podnosilac prijave može pokazati ugovor o radu sa poslodavcem u Njemačkoj i da postoji saglasnost Saveznog njemačkog ureda za zapošljavanje (BA). Podnosilac molbe mora dokazati da prethodno nije primao socijalnu pomoć u Njemačkoj.
Potreba za radnom snagom sa Balkana
Ova posebna regulativa je uspostavljena zbog velikog broja azilanata i trebala je prestati da važi krajem decembra ove godine. Prema istraživanju Instituta za tržište rada i profesionalno zapošljavanje (IAB) 58 procenata radne snage sa zapadnog Balkana radi u Njemačkoj kao kvalifikovani ili visokokvalifikovani radnici, kao specijalisti ili eksperti.
Do danas nije bilo jasno da li će doći do planiranog produženja regulative za radnu snagu sa zapadnog Balkana. Razlog je bila skepsa uglavnom demohrišćanskih partija CDU i CSU uzrokovana pandemijom korone i strahom od povećanja broja nezaposlenih u Njemačkoj.
Veliki broj radnika iz zemalja Zapadnog Balkana, kako kažu u krugovima njemačke vlade, zaposlen je u građevinarstvu. Tu za sada “ne postoji trend koji bi ukazivao na smanjenje potrebe za radnom snagom”, objavio je DW.
Srednjobosanski kanton danas je dobio poseban Odjel za oboljele od koronavirusa. Naime, Covid odjel bolnice dr. fra Mato Nikolić u Novoj Biloj danas je završen i novinari su imali priliku vidjeti deset potpuno opremljenih kreveta, izoliranih od ostatka bolnice, sa respiratorima i svim pratećim medicinskim uređajima.
Ovakav moderan odjel, kaže direktor bolnice dr. Velimir Valjan, omogućit će potpunu skrb za oboljele od koronavirusa, bez opasnosti od širenja zaraze u ostatku bolnice.
– Imamo deset kreveta za intenzivnu skrb, što pacijentima omogućava mehaničku potporu i ventilaciju i terapiju kiskom. Uz još par sitnica odjela od danas može primati pacijente, a naša zamisao je bila da omogućimo normalan rad bolnice, odnosno da nema kontakta sa ostalim pacijentima – kazao je Valjan.
Odjel je jedna zaokružena cjelina gdje su ljekari mislili na sve.
– Išli smo do te mjere da Covid odjel ima i poseban vešeraj. Imamo montažni objekt za boravak osoblja kako bi u svakom trenutku jedna ekipa bila odmorna i spremna za rad – kazao je Valjan.
Odjel je obišao i resorni kantonalni ministar Anto Matić, koji je kazao kako je Vlada SBK snažno podržala ovu priču.
– Vlada je podržala projekt i napokon imamo jedan ovakav odjel koji je potpuno odvojen od bolnice i gdje će biti sve potrebno za liječenje oboljelih od Covida – rekao je Matić.
Ljekari se, kaže, nadaju da neće doći do situacije da će u jednom trenutku trebati deset respiratora, koliko ih bolnica ima, a Valjan upozorava:
– Treba poštivati preporuke institucija, mali je napor nošenje maske, održavanje distance i izbjegavanje veikih skupova. Najgora situacija je doći u ovaj krevet i biti na mehaničkoj ventilaciji, onda je sve upitno.
Dnevni avaz