





Kroz Regionalni stambeni program u Bosni i Hercegovini, 2.778 porodica ili 9.000 osoba je dobilo kuću ili stan čime je okončan dugogodišnji period njihovog raseljenja.
U obnovu i izgradnju uloženo je 57,5 miliona eura donatorskih sredstava, a država je na to pridružila 5,6 miliona eura, što znači da je ukupna cijena koštanja 63,1 milion eura.
Vođenje projekta povjereno je Ministarstvu za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine, a implementacija se odvijala putem resornih institucija u entitetima i Brčko distriktu. Projekt je implementiran širom BiH, na području 104 od ukupno 143 općine i grada, što čini oko 70 posto administrativno-teritorijalnih jedinica u BiH. Sa svim lokalnim zajednicama uključenim u potprojekte RSP potpisani su sporazumi o saradnji, što ih čini sastavnim dijelom implementacijske strukture.
Kroz navedeni projekat u julu 2022. godine devet porodica u Donjem Vakufu riješilo je svoje stambeno pitanje. U okviru sličnog projekta, zatvaranja kolektivnih centara, također je izgrađeno 12 stambenih jedinica , za čiju realizaciju su izdvojena sredstava u visini od 2.100.000 KM.
“Ovaj kompleksan provedbeni mehanizam svjedoči ne samo o složenosti zadatka koji se trebao provesti, nego i o ozbiljnosti i odgovornosti sa kojom je Bosna i Hercegovina pristupila provedbi ovog značajnog projekta. Za projekat u BiH zaprimili smo 26.500 porodičnih prijava onih koji žele da se vrate i onih koji žele da se integriraju u lokalnim zajednicama u BiH od čega smo po propisanim kriterijima birali najranjivije korisnike”, kazali su iz Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice, koje je zaduženo za organizaciju Završne konferencije Regionalnog stambenog programa zakazanu za 29. novembra u zgradi Parlamentarne skupštine BiH.
Završna konferencija je prilika da se predstave rezultati i postignuća kroz projekat koji je regionalnog karaktera i vođen je na osnovu ratificiranog međunarodnog sporazuma. Kako pojašnjavaju iz Ministarstva, to mu je dalo posebnu težinu, jer su povezane srodne institucije iz četiri zemlje regije.
“Specifičnost projekta leži u tome što je implementiran paralelno u BiH, Crnoj Gori, Hrvatskoj i Srbiji. Provedene su opsežne prekogranične provjere korisnika, uspostavljena neraskidiva institucionalna povezanost kolega koji su radili na ovom projektu. Institucije države ovim su pokazale svoj kredibilitet, odgovornost i povjerenje s obzirom da su donatori povjerili novac državi putem Fonda za povratak”, rekli su iz Ministarstva.
Sutrašnja konferencija okupit će brojne zvanice iz diplomatskog kora, učesnike implementacije projekta, te goste iz međunarodnih i domaćih institucija i organizacija. Domaćin skupa je ministar za ljudska prava i izbjeglice Sevlid Hurtić.

Uprkos činjenici da se na listi priznatih prirodnih mineralnih i izvorskih voda na bh. tržištu nalazi čak 35 voda iz različitih dijelova države, kao i deset stonih voda, u prvih deset mjeseci ove godine za uvoz vode potrošili smo oko 29,3 miliona KM.
Ako tome dodamo 192,7 miliona KM, koliko smo izdvojili za vode sa šećerom i drugim sredstvima za zaslađivanje ili aromatizaciju, bezalkoholno pivo, sokove i druga bezalkoholna pića, podaci UIOBiH pokazuju da smo za vodu i pića čiji je voda osnovni sastojak izdvojili zabrinjavajućih 222.107.753 KM.
– Iz našeg ugla, to se može smatrati katastrofom. Znamo da imamo izvorišta napretek, značajne komparativne prednosti u smislu kvaliteta vode, tako da su ovakvi podaci veoma zabrinjavajući – kaže za “Avaz” ekonomski stručnjak, univerzitetski profesor Željko Rička.
Međutim, dodaje, ne smijemo zaboraviti da je BiH mala zemlja u odnosu na države iz kojih uvozimo vodu, pa domaća proizvodnja ne može parirati stranoj.
– Pogotovo što mi nikada nismo shvatili, a što ćemo, nadam se, naučiti ako uđemo u EU, da ne trebamo pošto-poto jedni drugima biti konkurencija.
Rička: Domaća proizvodnja ne može parirati stranoj. Facebook
Imamo desetine domaćih proizvođača voda, a malo tržište u BiH, pa se s kapacitetima koje imaju moraju nositi s konkurencijom iz uvoza. Ne možemo konkurisati ni vani, jer nijedno tržište ne ugovara poslove na godinu, već na pet ili deset godina – kaže profesor Rička.
– Znam šta je najpametniji potez. Neću ulaziti u političke stvari, ali ovom malom prostoru potrebni su velika Evropa i tržište od 500 miliona ljudi. Da imamo mogućnost da izađemo odavde, bez dodatnih nameta, pa da se borimo da se naš kvalitet tamo prepozna i tako ojačamo vlastitu proizvodnju koja će biti konkurentna u širim okvirima – ističe profesor Željko Rička.
Izvor: avaz.ba

Avion Boing 777 ruskog avioprevoznik “Aeroflota” iskusio je snažnu turbulenciju dok je u subotu, 25. novembra, na putu iz Petropavlovska Kamčatskog za Moskvu preletao sjeverni dio Urala, javlja “BNN”.
Više stotina putnika koji su bili u avionu uhvatila je panika, a jedna je žena zadobila lakšu povredu glave dok se usred turbulencije pokušavala vratiti na svoje mjesto nakon boravka u toaletu.
Na društvenim su mrežama objavljeni video snimci koje su putnici načinili tokom turbulencije, a na njima se može vidjeti da su se mnogi rukama hvatali za sjedišta ispred njih.
“BNN” piše da je putnicima prvo rečeno da zbog turbulencije trebaju stegnuti svoje sigurnosne pojaseve, a kasnije im je rečeno da legnu na pod aviona.
Žena zvana Ljubov rekla je ruskim novinama “Izvestia” da se panika koju je turbulencija prouzrokovala brzo proširila među putnicima.
Među putnicima na tom letu bio je i ministar zdravstva Kamčatske oblasti Aleksandar Gaškov, prenosi “Jutarnji list”. Kako tvrdi “BNN”, ministar je odmah priskočio u pomoć spomenutoj povrijeđenoj ženi. Nakon što je avion sletio u Moskvu, ona je prebačena u bolnicu kako bi se definisale njene povrijede.

Bivši logoraš i demobilisani pripadnik Armije RBiH Jasmin Mujaković iz Maglaja bolji poklon za Dan državnosti nije mogao poželjeti. Naime, nakon desetogodišnjih uzaludnih pokušaja da dobije krov nad glavom, ovih je dana, zahvaljujući zajedničkoj akciji brojnih organizacija i donatora dobio novu kuću.
federalna.ba

Jubilarna nagrada koja se dodjeljuje radnicima za neprekidan rad u službi pet, deset, 20 godina, itekako je prisutna u javnim preduzećima, ustanovama…
Postoje i u realnom sektoru, ukoliko su regulisane kolektivnim ugovorom.
Nagrađivanje prema prosječnoj plaći u FBiH
– Koliko mi je poznato, u svim javnim preduzećima se isplaćuju jubilarne nagrade. Dakle, ostale su i to nije slučaj samo kod nas već i u zemljama u regionu, Hrvatskoj, Srbiji… Imaju smisla jer su satisfakcija radnicima. I na zapadu postoji takva vrsta nagrada, možda se ne zove jubilarna, ali uposlenici se nagrađuju novčano. Kod nas se zove jubilarna kroz koju uposlenici ukazuju lojalnost kompaniji, a poslodavac im zauzvrat isplaćuje premiju – govori Mevludin Bektić, predstavnik 19 granskih sindikata u Federaciji BiH.
Objasnio je u čemu se ogleda jubilarna nagrada.
– Ona se može dodijeliti i za pet godina rada u kontinuitetu, zatim, deset, 20 godina… Kod nagrađivanja, primjera radi pet godina, može se uzeti recimo 50 posto od prosječne plaće u Federaciji BiH ili 50 posto od prosječne plaće u kompaniji.
Za pet godina rada neko može biti nagrađen sa 500 KM, a neko za deset godina iznosom prosječne plaće u FBiH, zavisi kako ko nagrađuje. Zavisi šta je osnova, da li je prosječna plaća društva ili prosječna plaća u FBiH. Koliko znam, kolege u javnom sektoru, gdje god je pokriveno sindikatom, kolektivnim ugovorom, imaju institut jubilarnih nagrada – kazao je Bektić.
Razgovarali smo i sa Selvedinom Šatorovićem, predsjednikom Saveza samostalnih sindikata u BiH.
– Jubilarna nagrada predstavlja pravo radnika na naknadu za ostvareni neprekidan broj godina radnog staža kod jednog poslodavca. Nažalost, za mnoge radnike, naročito u realnom sektoru, jubilarna nagrada predstavlja misaonu imenicu dok je u državnoj administraciji jubilarna nagrada sasvim normalna pojava koja se podrazumijeva. Kolektivnim ugovorom se najčešće propisuje da se ona isplaćuje u novcu.
S obzirim na to da se jubilarna nagrada veže isključivo za radnike koji imaju ugovor o radu na neodređeno vrijeme te da je na tržištu rada sve više prisutan rad radnika na određeno vrijeme, nije teško zaključiti da se pravo na jubilarnu nagradu odnosi samo na privilegovane, u ovom slučaju na radnike u državnoj administraciji – kazao je Šatorović.
Ministarstvo jedno, a revizorski izvještaj govori drugo
U Izvještaju o finansijskoj reviziji Federalnog ministarstva okoliša i turizma za 2022. godinu Ureda za reviziju Institucija u FBiH se, između ostalog, navodi kako kako su dodijeljene i jubilarne nagrade za stabilnost u radu. Na tu stavku je, u kojoj je i jednokratna pomoć uposlenicima, darovi djeci, potrošeno 44.280 KM.
Kada smo u Ministarstvu zatražili pojašnjenje za koliko uposlenika su dodijeljene jubilarne nagrade i koliko su one iznosile, dobili smo “interesantan” odgovor.
– U vezi sa vašim upitom u kojem tražite informacije o dodijeljenim nagradama uposlenicima ovog ministarstva jubilarne nagrade za stabilnost u radu, izvještavamo vas da u Federalnom ministarstvu okoliša i turizma u 2022. godini nije donijeto niti jedno rješenje uposlenicima po osnovu jubilarne nagrade – naveli su.


Protekli dan u Federaciji BiH su zabilježenja prekoračenja polutanata u zraku na većini mjernih mjesta. Prekoračenja su zabilježena u: Sarajevu, Kaknju, Travniku, Zenici, Visokom i Tuzli.
Polutanti koji su prekoračili granične vrijednosti su sumpor dioksid u Zenici, Kaknju, Visokom i Tuzli, te prašina koja čije su granične vrijednosti prekoračene u Sarajevu, Kaknju, Visokom, Zenici, Travniku i Tuzli.
Danas i u narednim danima može se očekivati porast polutanata u zraku lokalno zbog uticaja lokalnih izvora, navode iz Federalnog hidrometeorološkog zavoda BiH.
U ostatku Federacije BiH očekuje se period sa oscilacijama dnevnih vrijednosti usljed ljudskih aktivnosti.
Radiosarajevo.ba

Uveliko se provodi priprema implementacije Zakona o kontroli i ograničenoj upotrebi duhana na teritoriji Federaciji BiH, a o tome šta je do sada urađeno govorili su predstavnici Federalne uprave za inspekcijske poslove, Ministarstva pravde i Zavoda za javno zdravstvo.
Adi Gujić iz Federalne uprave za inspekcijske poslove je rekao da će inspektori pratiti pravilnike koji će uskoro biti završeni i koji će ubrzo stupiti na snagu.
“Radit ćemo nadzore zdravstvenih ustavnova i zatvorskih jedinica. U pojedinim zdravstvenim ustanovama nije zabranjeno pušenje. To su socijalne ustanove, ustanove za osuđenike, ustanove za mentalno zdravlje. Tu će se napraviti odgovarajuće prostorije”, rekao je.

Foto: I. L./Klix.ba
Federalna uprava za isnpekcijske poslove je u prošloj sedmici dostavila akt svim inspekcijama da što više surađuju jer nemaju dovoljan broj inspektora da se vrši kvalitetan nadzor.
“Predložit ćemo mješovite preglede zdravstvenog i sanitarnog inspektora. Moramo vidjeti kakvi će biti pravilnici i da li će odgovarati postojećim zakonima”, rekao je Gujić.
On je kazao da će najveći teret pasti na kantonalne inspekcije u smislu nadzora kafića i restorana. Bit će jasno naglašeno gdje su prostorije za pušače.
Također je naglasio da će kazna za fizička lica biti dosta manja. Za prekršaj će se izreći korektivna mjera koja će ići putem rješenja. Ukoliko se ne ispuni u određenom periodu, onda će ići prekršajni nalog.
Vedran Marčinko, pomoćnik ministra za pravne poslove i EU integracije je poručio da objavom u službenim novinama Federacije BiH zakon o kontroli i ograničenoj upotrebi duhanskih proizvoda je prvi korak zaštite od duhanskog dima i usklađivanje sa pravnom stečevinom EU.

Foto: I. L./Klix.ba
“Ovaj zakon je usklađen sa konvencijom WHO. Zbog formiranja Vlade FBiH usporena je dinamika implementacije, ali sve je urađeno u predviđenim rokovima. Dva nacrta pravilnika su spremna, čeka se da ministar da zeleno svjetlo. To je pravilnik za posebne prostorije za pušenje i sadržaj i izgled zabrane pušenja i zabrane prodaje duhanskih proizvoda. Dva naredna pravilnika koja su još u izradi utječu na jedinstveno tržište u BiH”, rekao je.
On je naglasio da je u procesu izbor najboljih ljudi iz federalnih ministarstava za Komisiju.
“Oni će pratiti provođenje zakona, zaštitu kućanstva od duhanskog dima, podnijet će izvještaj Vladi o implementaciji zakona i tu će biti sve”, rekao je.
Naglasio je da Komisija starta sa potpunom implementacijom zakona u maju naredne godine. Do kraja godine mislim da će sve biti riješeno.
On je također naglasio da prema pravilnicima koje se očekuju da će biti odobreni, 100 metara od škole ne smiju se prodavati duhanske proizvode.
Također je rekao da u nacrtu pravilnika ugostiteljski objekti do 50 kvadrata biraju da li su za pušače ili ne, ali moraju imati odgovarajuću ventilacijom. Objekti koji imaju više od 50 kvadrata mogu odvojiti dio gdje nema služenja hrane u tim dijelovima.
Aida Ramić Čatak, pomoćnica ravnatelja za medicinske poslove, voditeljica Sektora javnog zdravstva Zavoda za javno zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine i federalna koordinatorica za kontrolu duhana pri Federalnom ministarstvu zdravstva je kazala da je implementacija ovog Zakona veliki doprinos javnom zdravlju.

Foto: I. L./Klix.ba
“Nama često u zdravstveni sektor dođu sa posljedicama korištenja duhana. Iz aspekta javnog zdravstva pruža nam mogućnosti koje imaju druge zemlje koje su davno implementirale ovakve zakone. Dobili smo zakon koji je usklađen sa EU standardima. Reduciramo trendove obolijevanja i smrti povezanih s pušenjem. Dokazano je da preko polovine pušača imaju veći rizik za srčane i moždane udare”, rekla je ona.
Također je naglasila da se pooštrava kontrola pušenja u javnim obrazovnim ustanovama.
“Prostorima bez duhanskog dima nadamo se da motiviramo ljude da reduciraju svoju naviku u mjestima gdje ugrožavaju zdravlje drugih ljudi. Ono što dobijamo je promocija prostora bez duhanskog dima”, rekla je.
Naglasila je i da se pojačava preventivno djelovanje Zavoda za javno zdravstvo u obrazovnim ustanovama.
“Vodič je urađen u skladu sa dobrim praksama. Distribuiran u pojedinim školama. Konačno imamo nešto što je doprinos javnom zdravlju. Mi ćemo kao Zavod nastaviti trend oboljenja povezanih sa pušenjem i informirati javnost”, rekla je.
Klix.ba

Na javni poziv za izbor najpovoljnijeg ponuđača za uspostavu aviolinija sa Međunarodnog aerodroma Tuzla, javile su se dvije aviokompanije. Jedna od kompanija koje su poslale ponudu je Air Montenegro, a druga je iz Evropske unije, što znači ima potrebne dozvole za obavljanje letova u zemljama koje su najinteresantnije putnicima koji gavitiraju aerodromu u Tuzli, objavila je Radio-televizija Tuzlanskog kantona.
– Javile su se dvije aviokompanije, koje ispunjavaju propisane uslove iz javnog poziva. Ovih dana će se ići u pravcu potpisivanja ugovora. Za javnost je bitno istaći da će biti pokrivene zemlje poput Švedske, Danske, Nizozemske, Njemačke, kao i Turske gdje očekujemo promjenu prevoznika – kazao je Dževad Halilčević, direktor Međunarodnog aerodroma Tuzla.
TVTK saznaje da bi letovi prema zemljama Evropskoj uniji, odnosno Švedskoj, Njemačkoj, Nizozemskoj, Danskoj mogli krenuti već sredinom decembra, dok bi letovi za Tursku, a neslužbeno radi se o tri leta sedmično, trebali biti realizirani deset do petnaest dana kasnije.
Vlada Tuzlanskog kantona osigurala je 2,5 miliona KM kao subvencije za aviolinije sa Međunarodnog aerodroma Tuzla.
avaz.ba

