Epidemiolog Predrag Kon ocijenio je da više od 10 posto građana Srbije ima antitijela na virus korona.
Kon je naveo da je prema jedinom presjeku koji je rađen o tome rezultat bio 6,4 odsto, ali da se sada očekuje da je više od 10 posto.
Prema njegovim riječima, situacija u vezi sa vorusom korona ide nabolje i da se očekuje da broj novozaraženih u narednih sedam dana bude između 100 i 200 za 24 sata, javlja RTS.
On je napomenuo da za sada nema karantina, ni samoizolacije za građane Srbije koji dolaze iz inostranstva, dodavši da nove mjere uvijek zavise od situacije.
Odgovarajući na pitanje koliko treba da se smanji broj zaraženih da bi Crna Gora ukinula test za ulazak državljana Srbije, Kon je rekao da je, prema onome što je Podgorica dala kao kriterijum, 25 zaraženih na 100.000 stanovnika.
Iz Kriznog štaba Federalnog ministarstva zdravstva ponovili su apel građanima u vezi COVID-19 i mjestima na kojima se virus lakše širi.
Krizni štab FBiH apeluje da se izbjegavaju mjesta na kojima se okuplja veći broj ljudi, mjesta na kojima su ljudi u bliskom kontaktu, posebno mjesta na kojima ljudi razgovaraju na maloj međusobnoj udaljenosti.
Također, izbjegavajte mjesta sa ograničenim ili zatvorenim prostorom sa lošim provjetravanjem.
“Budite svjesni rizika u različitim sredinama. Rizik je veći na mjestima gdje je prisutno nekoliko faktora”, navode.
Izvor: Krizni štab FBiH
Naredbom koja je na snazi obavezno je nošenje zaštitnih maski u zatvorenom prostoru uz poštivanje distance od minimalno dva metra, kao i u otvorenom prostoru, ukoliko na otvorenom prostoru nije moguće održavati fizičku distancu od dva metra između osoba.
Neophodno se pridržavati mjera lične/osobne zaštite, držanje razmaka od dva metra i izbjegavanje rukovanja i grljenja, često i temeljito pranje ruku, održavanje lične/osobne higijene i higijene prostora, kao i da se poslodavci i uposleni pridržavaju preventivnih mjera na radnim mjestima.
Stanovništvu na području Federacije BiH preporučuje se da zbog COVID-19 epidemiološke situacije izbjegavaju javna okupljanja i ograniče svoja kretanja, a u slučaju pojave nekih od simptoma kao što su povišena temperatura, kašalj, gubitak mirisa ili okusa, preporučuje se osobama sa simptomima, kao i članovima njihovog kućanstva da ostanu kući, te se telefonski jave nadležnom liječniku kako bi dobili daljnje upute.
Naredba Kriznog štaba/stožera Federalnog ministarstva zdravstva koja je na snazi od 08.08.2020. obvezujuća je za krizne stožere kantonalnih ministarstva zdravstva, zdravstvene ustanove i privatnu praksu, te pravne i fizičke osobe, a kompletnu naredbu koja je na snazii Preporuke Kriznog štaba/stožera FMZ možete naći OVDJE. Federalni Zavod za javno zdravstvo izdao je preporuke za obavljanje djelatnosti u kontekstu COVID-19 i druge preporuke koje se mogu naći NA OVOM LINKU.
Naredba Kriznog štaba/stožera Federalnog ministarstva zdravstva koja je na snazi od 08.08.2020. obvezujuća je za krizne stožere kantonalnih ministarstva zdravstva, zdravstvene ustanove i privatnu praksu, te pravne i fizičke osobe, a kompletnu naredbu koja je na snazii Preporuke Kriznog štaba/stožera FMZ možete naći OVDJE. Federalni Zavod za javno zdravstvo izdao je preporuke za obavljanje djelatnosti u kontekstu COVID-19 i druge preporuke koje se mogu naći NA OVOM LINKU.
Po Takvimu Rijaseta Islamske zajednice (IZ) u Bosni i Hercegovini, danas, u srijedu, sa akšam-namazom nastupa nova 1442. hidžretska godina.
Prvi dan nove hidžretske godine je u četvrtak, 20. augusta, odnosno, 1. muharrema 1442. hidžretske godine.
Tim povodom Husein ef. Kavazović, reisu-l-ulema Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, uputio je muslimanima novogodišnju čestitku.
“Poštovana braćo i sestre, muslimani i muslimanke, svake godine muslimani širom svijeta se u ovo vrijeme prisjećaju hidžre Allahovog poslanika Muhameda, a.s, iz Meke u Medinu, datuma koji je predstavljao prekretnicu u historiji islama i početak muslimanskog kalendara. Hidžra je bila i ostala trajno nadahnuće u životu svakog muslimana i muslimanke. Ona sa sobom nosi poruku o vrijednosti domovine, sigurnosti i slobode. Ove vrijednosti trebamo staviti u vrh naših zajedničkih prioriteta i za njih se zalagati u vremenu kada se naš narod i domovina nalaze pred brojnim izazovima i iskušenjima. Poslanik Muhamed, a.s, nas je svojim primjerom podučio da se sloboda nikome ne daje bez spremnosti na odricanje i žrtvu. On nas je podučio da se ovi ciljevi mogu postići samo požrtvovnošću i snagom vjere. Zato je početak nove hidžretske godine prilika da obnovimo svoj zavjet Bogu, a zatim svom narodu i domovini“, poručio je reis Kavazović.
Reisu-l-ulema je svim muslimanima i muslimankama u Bosni i Hercegovini, Sandžaku, Hrvatskoj, Sloveniji, Srbiji Kosovu, Sjevernoj Makedoniji i bošnjačkoj dijaspori, svim imamima i pripadnicima Islamske zajednice čestitao novu 1442. hidžretsku godinu, uz želju da svima bude sretna i berićetna.
“Molim Uzvišenog Allaha da muslimanima podari slogu, da ujedini njihova srca u dobru, da našu zajednicu učvrsti u napretku, da našu domovinu čuva u blagostanju i miru, i da svim ljudima ukaže na put sreće i uspjeha“, naveo je u čestitci reisu-l-ulema Kavazović.
Sa zalaskom sunca večeras nastupa Nova 1442. hidžretska godina. Prema Takvimu Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini 1. muharrem 1442. hidžretske godine je 20. augusta 2020. godine.
Muslimanski kalendar je lunarni, mjesečev kalendar i godina ovog kalendara je kraća 10 dana od godine sunčevog kalendara. Takav način računanja vremena usvojen je za vrijeme halife Omera, a za početak računanja vremena uzeta je Hidžra – preseljenje Muhammeda a.s. i njegovih ashaba iz Mekke u Medinu.
Muslimani čitavog svijeta prisjećaju se hidžre koja se dogodila 622. godine po Isau a.s. Tada je Božiji poslanik Muhamed bio prisiljen radi vjere sa svojim ashabima, prijateljima, napustiti svoj rodni grad Mekku i otići tamo gdje neće biti u opasnosti. Utočište je našao u gradu Medini u kojoj je ostao živjeti do svoje smrti.
Zamjenik reisu-l-ulme Enes Ljevaković je u hutbi pored ostalog kazao da je hidžra bila vrhunac žrtvovanja Muhammeda a.s. i njegovih ashaba, koji su bili prisiljeni radi svoje vjere napustiti domovinu. Bila je to prekretnica u Poslanikovoj misiji i prijelomni trenutak u historiji islama.
– U ovom našem vremenu, žrtvovanje za vrijednosti vjere od nas ne traži da se iselimo iz svojih domova. Naprotiv. Danas se žrtvovanje iskazuje i dokazuje svojim ostankom u domovini, jačanjem veza sa domovinom i džematom – naglasio je Ljevaković.
Po mišljenju sufija, hidžra je putovanje iz nečega prema nečemu, od postojanja do smrti, od smrti prema vječnom životu. Nije napuštanje niti bijeg, hidžra je uzdizanje i upotpunjenje – to je Allahova odredba i jedan neizbježni put koji mora proći sve što je stvoreno.
Muhammed a.s. je kazao “Muhadžir (onaj koji čini hidžru) je svaki onaj koji napusti sve ono što je Allah dž.š. zabranio”.
Povodom nove 1442. hidžretske godine sa sarajevske Žute tabije nakon akšam namaza večeras će biti upriličen vatromet.
Također, Medžlis Islamske zajednice Sarajevo u četvrtak u Istiklal džamiji organizira i prigodno predavanje na kojem će, zamjenik reisu-l-uleme Enes Ljevaković, ministar raseljenih osoba i izbjeglica Federacije BiH Edin Ramić, glavni imami medžlisa Islamske zajednice Srebrenica i Sarajevo Damir ef. Peštalić i Abdulgafar Velić, podsjetiti na značaj hidžre.
Predavanje će biti održano uz poštivanje svih propisanih mjera zaštite i uz prisustvo ograničenog broja posjetilaca.
Kao što su na Divljem zapadu u 19. stoljeću bjegunci za kojima je bila raspisana potjernica pomno pazili da ne pređu graničnu liniju i ne uđu u teritorij države koja ih traži, slično se u 21. stoljeću događa i hrvatskim bjeguncima od pravosuđa koji su spas našli u svojoj drugoj domovini, Bosni i Hercegovini, čije državljanstvo imaju uz hrvatsko.
Tako je Zdravku Mamiću velika briga bila da potkraj juna i početkom jula ne pređe granicu u morskom pojasu u Neumu, gdje se spustio iz svoje “baze” u Međugorju. Savjetnik zagrebačkog Dinama i alfa i omega maksimirskog kluba već više od dvije godine, uz pratnju tjelohranitelja, živi u hotelu u Međugorju, siguran da na izdržavanje kazne, ako mu bude potvrđena presuda osječkog Županijskog suda, u Hrvatsku neće ići, što je i sam svojevremeno izjavljivao. Koliko dugo, teško je reći, piše jutarnji.hr.
Orsat Miljenić, šef Ureda predsjednika Hrvatske Zorana Milanovića, kao ministar pravosuđa u SDP-ovoj Vladi potpisao je 28. novembra 2012. u zagrebačkom hotelu Westin s ministrom pravde Bosne i Hercegovine Barišom Čolakom (HDZ) međudržavni Ugovor o izručenju optuženika za najteže oblike kriminala – organizirani kriminal i korupciju. Ugovor je stupio na snagu trenutkom potpisivanja i tom prilikom i Čolak i MIljenić su ustvrdili u izjavama koje je 29. novembra 2012. prenio Jutarnji list: “Državljanstvo više neće biti zaštita za najteža kazna djela!. Ali, već prilikom potpisivanja vidjelo se da ugovor ima niz ograničenja.
Jedno od njih bilo je i da se ugovor neće primjenjivati na bjegunce protiv kojih je krivični progon pokrenut prije stupanja na snagu Ugovora, što je praktički značilo da Hrvatska recimo nije mogla tražiti izručenje Miroslava Kutle. Drugo je ograničenje da se Ugovor ne odnosi na optuženike za ratne zločine. Upravo je Orsat Miljenić, ali kao zastupnik SDP-a potaknut Mamićevim bijegom u BiH, pripremao izmjene Zakona o krivičnom postupku koji bi ljude poput Mamića spriječio da se sklone u “drugu domovinu”.
MIljenić je predlagao da se u slučaju težih krivičnih djela optuženicima zabrani prelazak granice, osim u slučajevima kad bi dobili posebnu dozvolu sudije. Time bi se spriječilo da osobe koje imaju dvojno državljanstvo, hrvatsko i BiH, izbjegnu privođenje pravdi, jer BiH ne izručuje svoje državljane, ali može preuzeti izvršenje kazne. Miljenić je smatrao da bi se zabranom napuštanja zemlje i oduzimanjem pasoša za sve slučajeve kad se može izreći kazna veća od pet godina efikasno spriječio “bijeg u drugu domovinu”: Međutim, zasad je izvjesno da od toga neće biti ništa i da će, osim Zdravka Mamića, i brojni drugi koristiti ili su se koristili tom mogućnošću bijega u BiH, pa čak i kad nisu imali dvojno državljanstvo.
No, koliko tačno se bjegunaca od hrvatskog pravosuđa skriva u susjednoj Bosni i Hercegovini, hrvatsko Ministarstvo pravosuđa i uprave ne zna.
Zasad Hrvatske nema namjeru mijenjati ili dopunjavati navedeni ugovor pa i Zdravko Mamić i drugi bjegunci mogu biti sigurni da će do daljnjega nesmetano boraviti u svojoj drugoj domovini.
Branimir Glavaš
Kroz proteklih više od 20 godina, osim top lica s potjernica koja se skrivaju u BiH, od hrvatskog pravosuđa svojedobno su pobjegli i Branimir Glavaš, kojem se još sudi za “slučaj garaža” na zagrebačkom Županijskom sudu, a koji je dio kazne izdržao u zeničkom zatvoru. Od hrvatske ruke pravde pobjegao je svojevremeno i riječki kardiohirurg dr. Ognjen Šimić, koji je bio osuđen na devet godina zatvora zbog korupcije i primanja mita te je pobjegao u BiH.
Kaznu je izdržavao u poluotvorenom zatvoru na Igmanu, gdje je i preminuo od srčanog udara 2012. godine. Svojedobno je u BiH bio pobjegao i poduzetnik Dražen Golemović, koji je bio optužen za korupciju, Blažo Petrović, Miljenko Žaja-Krojf, optuženik iz tzv. zločinačke organizacije, “kraljica kafe” Silvana Burla pa voditelj poslovnice OTP banke u Vrlici Srđan Đaković, koji se vratio i predao vlastima u RH, a u BiH se bio sklonio i trenutni pritvorenik u Remetincu Željko Vrbat. Dok je bio u bijegu u BiH, Zoran Pavlović (44), svojevremeno osuđen za krijumčarenje više tona marihuane, poginuo je usaobraćajnoj nesreći početkom decembra 2005. kod Čapljine. Miro Čalušić (40), koji je bio osuđen u Zagrebu za lihvarske ugovore “teške” 30 miliona kuna na šest godina i tri mjeseca zatvora, preminuo je 14. marta 2018. u Domu zdravlja Tomislavgrad, samo nekoliko sati nakon što je imao saobraćajnu nesreću s kamionom, a pozlilo mu je u kući u mjestu Pasić gdje je boravio.
Zdravko Mamić, Miroslav Kutle, Drago Tadić (jutarnji.hr)
Na kraju, najintrigantnije je u kuloarima pitanje hoće li mogućnost da se skloni u rodnoj BiH ako ga osude iskoristiti i zagrebački gradonačelnik Milan Bandić. Jer, neki kažu da je Bandić podigao veliku hacijendu u rodnoj Poganoj Vlaki za slučaj da u povratku na rodnu grudu bude spas – kako bi izbjegao ćeliju u Remetincu, što je već jednom iskusio i što želi izbjeći po svaku cijenu.
10 NAJPOZNATIJIH BJEGUNACA
1. Zdravko MAMIĆ – “BiH ne izručuje svoje državljane”
Najpoznatiji hrvatski bjegunac koji se skriva u BiH, svojoj “drugoj domovini” u kojoj je 16.jula proslavio i 61. rođendan, alfa je i omega GNK Dinamo koji iz hotela u Međugorju i dalje vuče sve poteze bitne za maksimirski klub. MUP za Zdravka Mamića, kao i za pretvorbenog tajkuna Kutlu, navodi da ima samo hrvatsko državljanstvo, te da je rođen u Bjelovaru.
Nakon presude na Županijskom sudu u Osijeku od šest i po godina zatvora 6. juna 2018. bivši čelnik i sadašnji savjetnik zagrebačkog Dinama Zdravko Mamić oglasio se iz Međugorja, kamo je stigao dan-dva ranije, te poručio se ne vraća u Hrvatsku i da će se iz Hercegovine “boriti” do pravosnažnosti presude.
Ministar sigurnosti Bosne i Hercegovine Dragan Mektić tada je objasnio da Mamić ne može biti izručen Hrvatskoj ako ima državljanstvo BiH, ali da to nije zapreka da zatvorsku kaznu odsluži u BiH ako mu ona bude pravomoćno izrečena i ako Zagreb to zatraži na temelju međudržavnog sporazuma.
U međuvremenu je sud u BiH već u dva navrata odbio njegovo izručenje Hrvatskoj, a posljednje potkraj augusta prošle godine, kada su sudije u BiH zaključile da “nisu ispunjene pretpostavke za izručenje vlastitog državljanina propisane Ugovorom, s obzirom na to da se krivično djelo za koje se Zdravko Mamić tereti ne može podvesti ni pod jedno krivično djelo propisano krivičnopravnim zakonodavstvom BiH”.
Spekuliralo se da je napustio BiH i otišao u Ujedinjene Arapske Emirate, ali je on to demantirao pojavivši se na press-konferenciji. Policija je za njim raspisala potjernicu po nalogu osječkog Županijskog suda.
2. Miroslav KUTLE – Umjesto da leži u Remetincu uzgaja goveda u Glamoču
Jedan je od najdugovječnijih bjegunaca od hrvatskog pravosuđa koji se skriva u rodnoj Bosni i Hercegovini. Najpoznatiji hrvatski tajkun na Interpolovoj je crvenoj potjernici od početka novembra 2010., i to nakon što je MUP za njim izdao potjernicu zbog izbjegavanja služenja pravosnažne zatvorske kazne u aferi Gradski podrum. A kad je trebao ići na odsluženje kazne, Kutle se zbog zdravstvenih problema zatekao u mostarskoj bolnici radi kardioloških problema. Na MUP-ovoj potjernici, koja je raspisana za njim po nalogu zagrebačkog Županijskog suda zbog krivičnih djela zlouppotreba u privrednom poslovanju i drugog, piše da je rođen 6. oktobra 1957. u Mokrom kod Širokog Brijega u Hercegovini i da ima hrvatsko državljanstvo. Kutle je na vrhuncu poslovne moći imao vlasništvo nad 60 tvrtki, osuđen je 2010. godine na dvije godine i osam mjeseci zatvora. U zatvor nikada nije stigao, jer je i njega, koji je imao državljanstvo BiH, put prije presude odveo u Hercegovinu. U Mostaru je proveo dvije-tri godine, a sud u BiH poništio je presudu, jer u toj državi to nije krivično djelo. Kutle je pokrenuo biznis s farmom goveda i proizvodnjom ekološke hrane u Glamoču. U međuvremenu su mu neki postupci otišli u zastaru, neki se još vuku po sudovima, a potkraj juna zagrebački Općinski kazneni sud priznao mu je 98.125 kuna troškova za advokata koje će mu platiti hrvatski porezni obveznici.
3. Milenko BAŠIĆ – Josipa Rimac u pritvoru, on na slobodi u Hercegovini
Vlasnik tvrtke Lager komerc, za razliku od Josipe Rimac, bivše HDZ-ove kninske gradonačelnice i državne tajnice u Ministarstvu uprave koja je uhapšena u aferi “Vjetroelektrane”, zahvaljujući dvostrukom državljanstvu izbjegao je hapšenje. Međutim, 24.juna u Mostaru su ga uhapsili pripadnici SIPA-e i smjestili u pritvor. Bašić i Stipić terete se za nuđenje 45 hiljada eura mita Josipi Rimac radi pogodovanja tvrtki CEMP pri izdavanju dozvola za njihovu vjetroelektranu Krš-Pađene. Sud BiH je u postupku izručenja Milenka Bašića i Dragana Stipića odbio zahtjev Hrvatske za njihovo privremeno pritvaranje, ali su im izrečene mjere zabrane: zabrana napuštanja boravišta i zabrana putovanja uz oduzimanje putnih isprava i zabranu prelaska državne granice uz korištenje lične karte te obavezu da se jednom sedmično, između 8 i 14 sati, javlja u nadležnu policijsku stanicu.
4. Dragan STIPIĆ – Bašićev direktor pod “mjerama opreza”
Izvršni direktor Bašićeve tvrtke uhapšen je isti dan kad i njen vlasnik i njemu su, kao i Milenku Bašiću, određene mjere opreza sve dok za to postoji potreba, odnosno dok ne završi postupak za izručenje koje je za njega i za Bašića zatražila Hrvatska pošto je također pobjegao u BiH, gdje je uhapšen.
5. Vlatko RADIĆ “Ne virujen hrvatskom pravosuđu”
Vlatko Radić, kojeg u Splitu znaju pod nadimkom Van Damme, sada je u trećem postupku osuđen zbog brutalnog iživljavanja nad splitskim specijalcem. Mirno živi u hercegovačkom gradiću, u unajmljenome stan, sa suprugom i dvoje maloljetne djece. “Šta ću ti reći, splitskom sudu i općenito pravosuđu ne virujen jer ne postupaju ispravno. Razočaran sam u njih, toliko je propusta napravljeno… Jer ispada da im nije bitno ni kakve dokaze imaš ni jesi li nešto napravija ili nisi, nije im bitno niti ko šta govori, nego se sudi po principu: Kazni budalu!” rekao je u jednom intervjuu.
6. Jozo ĆURKOVIĆ – Rekorder: 16 godina u bijegu
Vlasnik tvrtke Salonit i jedan od najdugovječnijih bjegunaca u BiH, jer je nedostupan još od 2004. godine zbog optužnice i presude za privredni kriminal, jedanput je bio uhapšen na Sarajevskom aerodromu ali je pušten čim se ustanovilo da ima državljanstvo BiH. U Grabovici kraj Tomislavgrada napravio je eko selo, a u intervjuima koje povremeno daje tvrdi da je žrtva montiranog postupka jer su moćnici bacili oko na atraktivno Salonitovo zemljište u Vranjicu.
7. Ante MADUNIĆ – Jedini bjegunac povratnik
Nakon godina bijega od hrvatskog pravosuđa, kad mu je ukinuta potjernica, vratio se u junu 2016. i na splitskom Županijskom sudu rekao da nije kriv za prevare. Ovaj bivši hrvatski konzul u Švicarskoj i građevinski poduzetnik optužen je da je varao Splićane prodajući im stanove. Vijeće ministara BiH dodijelilo je ovom bjeguncu državljanstvo potkraj 2013. godine, i to samo 15 dana nakon što je podnio molbu.
8. Igor VUKOVIĆ – Pobjegao iz Gline u Bosnu
Bio je na izdržavanju kazne u Glini zbog krivičnih djela, ali je mnogo važniji kao glavni svjedok na suđenju za teško ubistvo u osječkom hotelu Turist Pere Martića (34) i Jadranke Modrić (26) u martu 2004. godine. Vuković je u decembru prošle godine sproveden na izdržavanje kazne u Glinu nakon čega je pobjegao i navodno se skriva u BiH.
9. Drago TADIĆ – Pregovara o povratku
Vlasnik Osijek Koteksa pravosnažno je osuđen na dvije godine zbog pokušaja podmićivanja sudija Vrhovnog suda. Neposredno prije nego što se trebao javiti na odsluženje zatvorske kazne, koju je pokušao odgoditi molbama, 2. oktobra 2018. javio se da je u BiH. Sada, navodno, pregovara o povratku na odsluženje kazne.
10. Dragan KOVAČ – Optuženi policajac
Bivši policajac koji se spominje u optužnici za palež kuće na Braču bivšega glavnog državnog odvjetnika Radovana Ortynskog, a sudilo mu se i zbog pljačke kuće poduzetnika Ivana Zorice, državljanina BiH iz Beča, na splitskom Kmanu 7. aprila 2000.
Savez za bolju budućnost BiH na lokalnim izborima u novembru ove godine imat će 1.236 kandidata.
Imat će 10 kandidata za načelnike i liste u 72 grada i općine na prostoru cijele BiH.
U koaliciji s probosanskim strankama SBB će nastupti u tri općine i grada u entitetu RS, a to su Banja Luka, Srebrenica i Doboj.
Na listama Saveza za bolju budućnost nalaze obrazovani i uspješni ljudi u svim oblastima, univerzitetski profesori, privrednici… SBB je ispunio kvotu koja je zakonom propisana, pa je na listama i veliki broj žena, mladih, nacionalnih manjine…
U izbornoj jedinici Donji Vakuf kandidat za načelnika je Mehrudin Švago a nosilac liste za Općinsko vijeće je Lejla Hadžiavdić Zjajo.
Općinska organizacija SDA Donji Vakuf, sinoć je u hotelu Vrbas, predstavila listu za nadolazeće lokalne izbore. Pored liste za Općinsko vijeće predstavljen je i kandidat za načelnika.
Kandidat za načelnika općine Donji Vakuf će biti doktorica porodične medicine Rusmira Bašić, koja je donedavno obavljala funkciju direktora Doma zdravlja Donji Vakuf i u nekoliko mandata bila u Općinskom vijeću Donji Vakuf.
Na listi za Općinsko vijeće među 26 kandidata nalazi se 40% žena, od toga 60% mladih, a većina kandidata je visoko obrazovanih sa iskustvom rada u svim segmentima društva.
Listu SDA Donji Vakuf za Općinsko vijeće predvodi aktuelni predsjednik OO SDA Donji Vakuf, diplomirani medicinski tehničar Jasminko Ratkušić.
U Kliničkom centru Univerziteta u Sarajevu testirana su 373 uzorka na prisustvo koronavirusa.
Kako je za Faktor potvrdila generalna direktorica KCUS-a prof. dr. Sebija Izetbegović, u Kantonu Sarajevo je 45 pozitivnih, u Travniku osam, Goraždu četiri, Bugojnu, Zavidovićima i Tešnju po dva, te u Kaknju jedan pacijent. U izolatoriju Podhrastovi smješten je 51 pacijent, od čega ih je 11 u teškom stanju na intenzivnoj njezi. Šest pacijenata je otpušteno kući iz izolatorija, a jedan je preminuo.
Desetogodišnji dječak Armin Šabić iz Konjica nakon što je već nekoliko puta osvajao krov Hercegovine, Zelenu Glavu na Prenju, postao je jedan od najmlađih planinara koji je stigao do najvećeg vrha u Bosni i Hercegovini.
Armin je sa svojim ocem Miralemom prošlog vikenda upisao još jedan osvojen vrh. Odbijao je bilo kakvu pomoć tokom uspona do krova Bosne i Hercegovine, planine Maglić od 2386 metara nadmorske visine.
Armin je već od svoje 6. godine krenuo na put ka planinama i od tada nije prestao nizati uspjehe. Njegova omiljena planina je Prenj čiji je česti posjetilac.
U svojim ekspedicijama po Bosni i Hercegovini podršku dobija od svog instruktora planinarstva Selvera Ajrulahija, a želju i ljubav za planinama ovaj dječak je naslijedio od svoga oca, koji je također profesionalni planinar i koji iza sebe ima nekoliko osvojenih evropskih planinskih vrhova.
Općina Jajce potpisala je Ugovore sa četrnaest mladih iz Jajca o dodjeli bespovratnih sredstava namijenjih poticaju zapošljavanja mladih iz budžeta Općine Jajce za 2020. godinu.
Općina Jajce za najbolje poslovne ideje mladih u 2020. godini izvojila je 100.000 KM bespovratnih sredstava namijenjih poticaju zapošljavanja mladih, a četrnaest mladih pokrenuće vlastite biznise. Bespovratna sredstva u vidu finansijske pomoći namijenjena su za pokretanje biznisa, a realizacija projekta podrazumjeva period od dvanaest mjeseci.
Proizvodnja kolača u kućnoj radinosti, pokretanje građevinskog obrta, obrada kamena, proizvodnja PVC stolarije, komercijalno poljoprivredno gazdinstvo, slastičarna, studio za masažu, otvaranje frizerskog salona poslovne su ideje mladih Jajčana koje će biti realizovane u narednom periodu.
Ugovore sa mladima potpisao je Načelnik Općine Jajce Edin Hozan. Čestitajući mladima na odvažnosti da pokrenu vlastiti biznis i na taj način osiguraju egzistenciju za svoju porodicu Načelnik Hozan je istakao:
„Naša želja i namjera jeste da mladi ostanu u svojoj zemlji i svom gradu i zato smo pokrenuli ovaj projekat u želji da pomognemo mladima iz Jajca da ostvarite svoje želje i snove u svom gradu“.
U pet godine Općina Jajce izdvojila je 400.000 KM i podržala 55 ideja za pokretanje biznisa mladih Jajčana i Jajčanki.
Čestitamo mladim Jajčanima na odvažnosti i hrabrosti da otpočnu vlastiti biznis u svom gradu danas kada se mladi uglavnom odlučuju napustiti Bosnu i Hercegovinu. Općina Jajce na ovaj način želi potaći mlade da ne napuštaju svoj grad i svoju zemlju, a želja je da ovakvu vrsta poticaja, koji se, u zavisnosti od ideje, kreće do 15.000 KM, narednih godina koristi još veći broj mladih.
Izvor: Krizni štab FBiH
Branimir Glavaš
Zdravko Mamić, Miroslav Kutle, Drago Tadić (jutarnji.hr)
