Ovu informaciju potvrdila nam je Franka Vican, glasnogovornica Granične policije BiH, i dodala da se sve provjere na granicama obavljaju u skladu sa Zakonom i odlukama Vijeća ministara BiH.
– Najnovijom dopunom Odluke o propisivanju dodatnih uvjeta za ulazak stranaca u BiH propisano je da se od 16. jula 2020. omogućava ulazak i boravak u BiH državljanima zemalja članica Evropske unije i zemalja članica Schengenskog sporazuma, kao i strancima koji posjeduju višekratnu schengensku vizu ili vizu zemalja EU ili odgovarajuću dozvolu boravka u zemljama EU i schengenskog područja, pod uvjetom da posjeduju potvrdu o negativnom testu na virus SARS-Cov-2, ne stariju od 48 sati od trenutka ulaska u našu zemlju. Državljani ovih zemalja obavezni su se pridržavati i poštovati sve upute i naredbe nadležnih tijela BiH (epidemiološke i zdravstvene). Od ove odluke izuzeti su državljani Republike Hrvatske, kojima je od 28. maja kao i državljanima Republike Srbije i Crne Gore, omogućen ulazak u BiH uz važeće putne isprave – pojasnila je Vican i dodala da se na svim graničnim prijelazima provode isti kriteriji za ulazak u BiH.
Ne tretiraju tip i vrstu testa
Informaciju – kako stranci mogu preko granice BiH – zatražili smo od Granične policije BiH nakon što je jedan hrvatski portal objavio tekst u kojem je, između ostalog, izneseno “kako su policijski službenici Granične policije BiH prilično fleskibilni tokom kontrole ulaska stranih državljana u našu zemlju” te da se priznaju i serološki testovi koji su, kako kaže dr. Branko Kolarić iz Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Dr. Andrija Štampar u Zagrebu, bezvrijedni.
– Prema našim saznanjima na graničnom prijelazu Bijača na bh. strani nadležne službe za ulazak, osim PCR testova, prihvataju i serološke testove – rečeno je autoru teksta objavljenog na 24sata.hr iz MUP-a Hrvatske te je dodano kako granična policija u BiH nema jedinstveno postupanje na svim graničnim prijelazima.
Povod za ovaj tekst vjerovatno je bio slučaj jednog člana muzičke grupe iz Dalmacije koji je sredinom augusta imao gažu u Hercegovini. Kako je stranac, a nije imao test na koronavirus, policija ga je vratila sa granice, nakon čega je on otišao do najbliže ustanove u kojoj se mogao testirati, a to je privatna poliklinika u Vrgorcu u Hrvatskoj, gdje mu je za 400 kuna (oko 104 KM) za 15-tak minuta isporučen nalaz u kojem je pisalo da je negativan na SARS-CoV-2.
– Nama u Vrgorcu je blizu granica i tuda masovno ljudi idu u Međugorje. To je jedno masovno testiranje i to se masovno priznaje. Mi smo jedina poliklinika i ti ljudi kod nas dolaze. Oni ih sami s granice šalju i to se priznaje. Pitajte njih na granici. Neko očito živi u svom svijetu, pa ne poznaje situaciju na granicama – kazao je novinaru 24sata.hr dr. Pavao Petrović, vlasnik privatne poliklinike u Vrgorcu.
I zaista je tako, jer Odredbe Odluke o propisivanju dodatnih uvjeta za ulazak stranaca u BiH, ne tretiraju, kako su nam kazali u Graničnoj policiji BiH, tip i vrstu testa za koji se izdaje potvrda.
Prema riječima Vican, policijski službenici Granične policije BiH, prilikom obavljanja radnji graničnih provjera, utvrđuju samo činjenicu – posjeduje li stranac potvrdu o negativnom testu na virus SARS-CoV-2 ne stariju od 48 sati.
Pitanje koje se nakon svega neizbježno nameće jeste – ako je bezvrijedan – zašto se na bh. granici negativan serološki test i dalje uzima kao validan epidemiološki dokument za ulazak u našu zemlju!?
Preporuke WHO za serološki test
Za mišljene upitali smo i našeg stručnjaka.
Iako su i serološki i PCR test dijagnostičke metode, prema riječima dr. Emine Kurtagić-Pepić, epidemiologinje pri Zavodu za javno zdravstvo Kantona Sarajevo, PCR test je za dijagnosticiranje infekcije virusom SARS-CoV-2, uz kliničku sliku, metoda izbora koja je trenutno nezamjenjiva.
– Serološki test služi za utvrđivanje titra antitijela (testovi dokazuju prisutnost IgM antitijela – prvi od imunoglobulina reagira na infekciju i ukazuje na akutnu fazu oboljenja, ili IgG antitijela – dokazivanjem prisustva ovog antitijela može se pokazati da je postojalo prethodno obolijevanje ili da je provedena imunizacija.) i prema preporuci Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), validan je za osobe koje su već preležale COVID-19. Naglasila bih da su IgM antitijela, prema WHO, pozitivna samo tri mjeseca. IgG antitijela bi trebala reagovati na akutne infektivne bolesti, ali serološki test može biti pozitivan i kod oboljenja jetre te drugih akutnih infektivnih stanja. Zbog tog razloga negativan serološki test nije validan, u ovom slučaju za kontrolu prijenosa koronavirusa preko granice – objašnjava Kurtagić-Pepić.
Iako je PCR test metoda broj jedan u dijagnosticiranju zaraze koronavirusom, epidemiologinja ističe kako ni on ne daje stopostotnu tačnost te da je pouzdan u 70 posto slučajeva.
– Situacija i sa PCR testovima je takva, a to su pokazala dosadašnja stručna saznanja. Međutim, mi u ovom trenutku nemamo pouzdanije metode utvrđivanja – je li neko zaražen ili nije. Što se tiče serološkog testa, za njega je i Svjetska zdravstvena organizacija rekla da služi samo za neka istraživanja – istakla je Kurtagić-Pepić.
Faktor
