Na osnovu člana 34. Zakona o radu (“Službene novine Federacije BiH”, broj: 26/16 i 89/18), Vlada Srednjobosanskog kantona na 24. sjednici, održanoj 30. 11. 2023. godine, donosi
o prijemu osoba za stručno osposobljavanje bez zasnivanja radnog odnosa (volontera) za 2023. godinu
Muzičar i nekadašnji klavijaturista Bijelog dugmeta Vlado Pravdić preminuo je sinoć u 74. godini u Splitu.
Vlado Pravdić rođen je 6. decembra 1949. godine u Sarajevu gdje je sa sedam godina upisao muzičku školu i naučio svirati klavir. Nakon toga završava i srednju muzičku školu te se odlučuje na studij fizike na Prirodno-matematičkom fakultetu u Sarajevu.
Muzičku karijeru započeo je 1965. godine kada se priključio grupi Vokinski, a 1986. pridružio se grupi Kost. Godine 1970. pridružio se grupi Ambasadori, da bi kasnije od 1971. do 1973. godine svirao u Indexima.
Iste godine, sprijateljio se s Goranom Bregovićem i on se pridružuje njegovom tadašnjem bendu Jutro. Raspadom ovog benda, Bregović i Pravdić osnivaju Bijelo dugme, gdje je Pravdić svirao klavijature na njihova prva dva albuma. Nedugo nakon toga Pravdić odlazi na obavezni vojni rok, a na njegovo mjesto dolazi Laza Ristovski.
Vlado Pravdić se 1978. godine vraća u bend, gdje svira do 1987. godine, nakon čega se povlači iz javnog života. Posljednji put s Bijelim dugmetom svirao je na njihovoj oproštajnoj turneji 2005. godine.
MNK “Radnik 2022”, proteklog vikenda u okviru 5. kola Prve futsal lige Federacije BiH, u gostima je zabilježio svoju prvu pobjedu protiv ekipe MNK Fojnica . Naši fudbaleri su ovog puta upisali su ubjedljivu pobjedu I utakmicu okončali sa rezultatom 5:16.
Ovog vikenda MNK “Radnik 2022” bit će domaćin 6.kolu, te pokušati pobjedom obradovati I domaću publiku. Prema objavljenom rasporedu takmičenja na zvaničnoj stranici Nogometnog saveza Federacije, našim fudbalerima dolazi ekipa MNK Žepče iz Žepča. Inače, nakon odigranih 5. kola gostujuća ekipa iz Žepča je na trećem mjestu, dok je naša ekipa MNK “Radnik 2022” šesta na tabeli.
U Hrvatskoj je planirano 20 cestovnih projekata, a jedan od njih je projekat kojim će se iz pojedinih dijelova Bosne i Hercegovine skratiti put do Makarske rivijere.
Predsjednik uprave preduzeća Hrvatske ceste Josip Škorić je potvrdio da je riječ o projektima čija će realizacija početi sljedeće godine, s ukupnom vrijednosti višom od milijardu eura.
Projekat kojim će se skratiti put iz pojedinih dijelova Bosne i Hercegovine do Makarske podrazumijevat će izgradnju ceste Ravča – Drvenik. Riječ je o spojenoj cesti od čvora Ravča na autoputu A1 do trajektne luke u Drveniku na jadranskoj magistrali.
Ova saobraćajnica će biti duga 7,36 kilometara te će uključivati tunel kroz planinu Rilić dug 5,6 kilometara. Veći broj hrvatskih primorskih općina je iskazao zainteresovanost za izgradnju ove ceste, kao i pojedini hercegovački gradovi, među kojima su Ljubuški, Čapljina, Čitluk, Grude i Široki Brijeg.
Sabor Hrvatske je prošle sedmice usvojio finansijski plan Hrvatskih cesta za sljedeću godinu s projekcijama za 2025. i 2026., čime je odobren plan izgradnje novih saobraćajnica, prenosi Jutarnji list.
Nema novih prijaveljenih slučajeva velikog kašlja (hripavac, magareći kašalj, pertusis) u Bosni i Hercegovini, nakon što je krajem prošle sedmice Institut za javno zdravlje Republike Srpske objavio da su u ovom entitetu evidentirana četiri slučaja obolijevanja.
– Nemamo novih prijava, do sada su zvanično potvrđena četiri slučaja obolijevanja od velikog kašlja – kazali su nam danas iz Instituta za javno zdravlje RS-a.
Izbjeći epidemiju
Iz Zavoda za javno zdravstvo Federacije BiH navode kako se epidemiološka situacija, u vezi s velikim kašljem, kontinuirano nadzire i procjenjuje na kantonalnim nivoima i u cijeloj FBiH, ali da do sada oni nisu informisani da je u nekom kantonu potvrđen slučaj ove zarazne bolesti.
Dr. Emina Kurtagić-Pepić, epidemiologinja u Zavodu za javno zdravstvo KS, kaže da do danas nisu evidentirali nijedan slučaj zarazne bolesti.
– Kako se radi o vakcinama preventabilnoj bolesti, apelirala bih na sve roditelje da odvedu djecu u dom zdravlja kojem pripadaju kako bi nadoknadili sve vakcine koje su propustili dok nema prvih simptoma bolesti, odnosno epidemije. Govorim to zato što imunitetu trebaju dvije, odnosno tri sedmice da dođe do replikacije virusa – kaže Kurtagić-Pepić.
Veliki kašalj je visoko zarazna bolest, koja je zbog karakterističnog kašlja dobila naziv i hripavac ili magareći kašalj. Izaziva je bakterija Bordetella pertussis, iz klase Betaproteobacteriae (fam. Alcaligenaceae). Blaže oblike velikog kašlja izaziva srodna bakterija Bordetella parapertussis. Ova bolest se prenosi kapljično, putem zraka, a posebno su, prema riječima prim. dr. Jasminke Smlatić-Muhadžić, specijaliste pedijatrije u JU Dom zdravlja KS, osjetljiva djeca od jedne do pete godine života.
– Inkubacija bolesti traje od šest do 20 dana. U kliničkoj slici postoje tri stadija kroz koja prolaze oboljeli, kateralni ili početni stadij manifestira se znacima prehlade. U paroksizmalnom, drugom stadiju bolest je najizraženija, dok je treći stadij rekonvalescencije. Bolest je prilično dugog toka jer svaki od navedenih stadija traje po dvije sedmice. Naglasila bih da je drugi stadij vrlo težak sa znacima zakocenivanja i teškog disanja. Pacijenti nezadrživo kašlju bez mogućnosti zaustavljanja i teško dišu – naglašava Smlatić-Muhadžić.
Dodaje kako je jedina moguća prevencija – vakcinacija.
– Oni koji su vakcinisani neće oboljeti, a kasnije u životu i ako obole, osjetit će blage simptome. Nevakcinisani, naročito najosljetljivija populacija male djece, najviše stradaju – navodi pedijatrica.
Današnje vakcine koje štite od velikog kašlja su tzv. acelularne vakcine i obično dolaze u kombinaciji sa vakcinom protiv difterije (D) i tetanusa (T), te je skraćenica za ovu vakcinu DTaP.
Na pitanje, kada vakcinacija protiv velikog kašlja počinje, Smlatić-Muhadžić kaže kako se daje sa dva, četiri i šest mjeseci života, a kasnije se dijete podvrgava revakcinaciji u drugoj i šestoj godini.
– Kod male djece simptomi zaista mogu biti teški, u nekim slučajevima i kobni jer kod beba postotak smrtnosti od posljedica velikog kašlja kreće se od 0,3 do jedan posto. Vakcina protiv velikog kašlja postoji od 1959. godine, čak je i moja generacija vakcinisana. Nažalost, u proteklih nekoliko godina, naročito u godinama pandemije koronavirusa, postotak vakcinisane djece protiv pertusisa znatno je opao, zahvaljujući i antivakcinalnim lobijima. Zato smo sada u situaciji da nam prijeti epidemija – kazala je Smlatić-Muhadžić.
Zarazne bolesti i vakcinacija
Iz Zavoda za javno zdravstvo FBiH napominju kako je imunizacija najbolja mjera kojom se utječe na smanjenje obolijevanja i umiranja od zarazih bolesti.
– Zarazne bolesti protiv kojih se vakcinišu djeca su: tuberkuloza, hepatitis B, difterija, pertusis, tetanus, poliomijelitis, protiv bolesti uzrokovane hemofilusom influence tip b, morbili, rubeola i parotitis. Odgodom ili odbijanjem vakcinacije djeca se izlažu riziku obolijevanja od ovih bolesti koje mogu izazvati teške posljedice – naveli su iz Zavoda za javno zdravstvo FBiH.
Cijene nafte nastavile su u ponedjeljak padati na međunarodnim tržištima te je cijena barela na londonskom tržištu pala za 45 centi u odnosu na prethodno zatvaranje, na 78,43 dolara, dok se barelom na američkom tržištu trgovalo po 43 centa nižoj cijeni, od 73,64 dolara.
Pad cijena u ponedjeljak nastavlja se na 2-postotni pad iz prošle sedmice, nakon smanjenja opskrbe koju su u četvrtak najavili Organizacija zemalja izvoznica nafte (OPEC) i njeni saveznici uključujući Rusiju, zajedno poznati kao grupa OPEC+.
Rezovi OPEC-a + su dobrovoljne prirode i izazivaju sumnju hoće li ih proizvođači u potpunosti provesti ili ne. Ni investitori nisu bili sigurni kako će to izgledati. Usporena svjetska proizvodna aktivnost također je pritisnula cijene. Novi podaci upućuju na snažne gospodarske teškoće, koji povećavaju zabrinutost za rast naftne potražnje.
Geopolitička razmatranja ponovno su u fokusu nakon nastavka borbe u Gazi. Tri komercijalna broda napadnuta su u međunarodnim vodama u južnom Crvenom moru, priopćila je u nedjelju američka vojska.
U drugom dijelu svijeta, zapadne zemlje pojačavaju napore da provedu ograničenje cijene od 60 dolara po barelu za pomorske pošiljke ruske nafte koje su Moskvi uvedene kako bi se kaznila zbog rata u Ukrajini. OPEC je odvojeno izvijestio da je “barel košarice nafte” njegovih članica u petak pojeftinio 2,41 dolar, na 82,59 dolara, javlja SEEbiz.
U Sudu Bosne i Hercegovine za danas je zakazano izricanje prvostepene presude bivšem ministru sigurnosti BiH Selmi Cikotiću za zloupotrebu položaja.
Cikotiću je optužen da je od 2009. do 2011. godine, u dogovoru s drugim osobama, s ciljem pribavljanja koristi iskoristio službeni položaj i pogodovao firmi “Scout” iz Zagreba.
U optužnici se navodi da je Cikotić, protivno Sporazumu o konačnom raspolaganju svim pravima i obvezama nad pokretnom imovinom iz 2008. godine i odlukama Predsjedništva BiH, donio i potpisao dvije odluke o odobravanju isporuke, odnosno zamjene roba, te četiri rješenja o isporuci municije. Prema optužnici, on je zaključio četiri aneksa na osnovne ugovore o prodaji neperspektivnog naoružanja i municije potpisane 2003. i 2004. godine.
Izricanje presude Cikotiću najavljeno je za 10 sati.
U Briselu će danas biti održan drugi politički forumu na visokom nivou o evropskim integracijama BiH, na kojem bi trebalo da bude riječi i o napretku na ispunjavanju 14 ključnih prioriteta iz Mišljenja Evropske komisije.
Portparol Delegacije EU i Kancelarije specijalnog predstavnika EU u BiH Ferdinand Kenig rekao je da će forumu prethoditi sastanak stranačkih lidera iz BiH sa komesarom za susjedstvo i proširenje Oliverom Varheljijem.
“Drugi politički forum na visokom nivou održaće se pod predsjedavanjem Varheljija i predsjedavajuće Savjeta ministara Borjane Krišto”, precizirao je Kenig.
On je naveo da su na forum pozvani članovi Zajedničkog kolegijuma Parlamentarne skupštine BiH, predsjednici klubova poslanika i delegata, zamjenici predsjedavajuće Savjeta ministara, direktor Direkcije za evropske integracije, predsjednici vlada Republike Srpske i Federacije BiH, kao i premijeri deset kantona i gradonačelnik Brčko distrikta.
Šef Delegacije EU u BiH Johan Satler uručio je 8. novembra predsjedavajućoj Savjeta ministara Borjani Krišto izvještaj Evropske komisije o BiH za ovu godinu u kojem se uslovno preporučuje početak pregovora za članstvo.
Evropska komisija predložila je u oktobru da BiH bude dodijeljen kandidatski status za prijem u EU.