Iz SRD ” Vrbas” Donji Vakuf, obavještavaju svoje članove, da je u nedjelju, 10. decembra 2023. godine zakazano druženje i ribolov na mladicu u reviru sa početkom u 11.00 sati. Kako informišu, mjesto okupljanja je nadstrešnica na ušću Semešnice.
Author: admin
-
Dalal Begić nagrađena za likovni rad na temu “Moj vatan,moja domovina”
Učenica IVa razreda OŠ Hasan Kjafija Pruščak, Dalal Begić, osvojila je 4. mjesto na takmičenju u crtanju na temu “Moj vatan, moja domovina”.Takmičenje je organizovao Aktiv nastavnika turskog jezika SBK i Institut Yunus Emre.Na takmičenje radove su slali učenici IV razreda, kao i učenici V i Vl razreda koji kao drugi strani jezik izučavaju turski jezik.
Čestitamo našoj Dalal, a svim našim učenicima želimo uspjeh na narednim takmičenjima. -
U čaju porijeklom iz Hrvatske pronađen sastojak veoma opasan za jetru i pluća
Evropski sistem za brzo uzbunjivanje u prometu hranom (RASFF) objavio je na svojim stranicama da se povlači još jedan proizvod.
U pitanju je čaj od mente iz Hrvatske sa sirovinom, lišćem metvice, nabavljenom u Srbiji. U čaju su pronađeni pirolizidinski alkaloidi.
Kako upozorava RASFF, rizik za zdravlje može biti ozbiljan.
Pirolizidinski alkaloidi (PA) mogu biti jako toksični za ljude, EPO, neovisna tvrtka koja proizvodi visokokvalitetne botaničke ekstrakte. Pirolizidinske alkaloide proizvode biljke kako bi se obranile od štetnika i biljojeda, a identificirani su u oko 6000 botaničkih vrsta.
Ovi spojevi mogu biti vrlo opasni za jetru i pluća, a slučajevi toksičnosti jetre zbog gutanja biljaka s ovim spojevima datiraju još od 1920-ih.
Najveći su rizici za velike konzumente čajeva, biljnih infuzija i meda, ali i stočna hrana može biti kontaminirana. Pirolizidinski alkaloidi mogu dospjeti u ove namirnice putem samoniklog bilja ili peludi, u slučaju meda.
Hrvatska agencija za hranu (HAH) navodi da PA-ovi pri visokim dozama mogu dovesti do zatajenja jetre što može rezultirati i smrtnim ishodom. Uobičajeni kronični učinak PA-ova uključuje štetno djelovanje na jetru, ali i na pluća.
Program N1
-
Lijepe vijesti: Poznat datum isplate sredstava roditeljima njegovateljima u FBiH
Federalno ministarstvo rada i socijalne politike objavilo je danas informaciju da su uneseni nalozi za isplate novembarske naknade civilnim žrtvama rata, osobama s invaliditetom i roditeljima njegovateljima.
“Uneseni su nalozi za isplate naknada civilnih žrtava rata za novembar u ukupnom iznosu od 2.018.041,67 KM, osobama s invaliditetom u ukupnom iznosu od 20.738,351.44 KM i roditeljima njegovateljima u ukupnom iznosu od 1,714,068.61 KM.
Ministarstvo isplate vrši na račune centara za socijalni rad kojih na području Federacije BiH ima ukupno 61, a oni dalje puštaju isplate krajnjim korisnicima naknada shodno svojim rasporedima.
Federalno ministarstvo finansija naloge za isplatu pustit će do 10. decembra, a shodno najavi ministra Adnana Delića isplate iz Federalnog ministarstva finansija idu svakog desetog u mjesecu i to je praksa koja je u primjeni od prošlog mjeseca pa nadalje”, saopćeno je iz Federalnog ministarstva rada i socijalne politike.
Radiosarajevo.ba
-
Objavljeni podaci o poreznim uplatama, broju zaposlenih i fiskalnom prometu u FBiH
Porezna uprava Federacije Bosne i Hercegovine je objavila podatke o poreznim uplatama u periodu od januara do novembra ove godine, podatke o broju zaposlenih na 30. novembar 2023. godine, kao i podatke o broju fiskalnih uređaja i fiskalnom prometu.
Kako su saopćili, porezni obveznici su u periodu od januara do novembra ove godine uplatili 6,6 milijardi KM, što je u odnosu na isti period prošle godine više za 891,5 miliona KM ili 15,42 posto, a u odnosu na period januar-novembar 2019. više za 1,8 milijardi KM ili 39,17 posto.
U Kantonu Sarajevo je od januara do novembra najviše uplaćeno javnih prihoda, i to 2,4 milijarde KM, što je za 316,5 miliona KM više u odnosu na isti period prošle godine.
U Tuzlanskom kantonu je uplaćeno 1,1 milijardu KM, što je za 148 miliona KM više u odnosu na isti period prošle godine.
U Zeničko-dobojskom kantonu je uplaćeno 845 miliona KM, što je za 78 miliona KM više u odnosu na isti period prošle godine.
U Hercegovačko-neretvanskom kantonu je uplaćeno 788,6 miliona KM, što je za 135,1 milion KM više u odnosu na isti period prošle godine.
U Srednjobosanskom kantonu je uplaćeno 510 miliona KM, što je za 77,8 miliona KM više u odnosu na isti period prošle godine.
U Unsko-sanskom kantonu je uplaćeno 388,4 miliona KM, što je za 44,2 miliona KM više u odnosu na isti period prošle godine.
U Zapadnohercegovačkom kantonu je uplaćeno 264,9 miliona KM, što je za 45,1 milion KM više u odnosu na isti period prošle godine.
U Kantonu 10 je uplaćeno 126,2 miliona KM, što je za 20,1 milion KM više u odnosu na isti period prošle godine.
U Bosansko-podrinjskom kantonu je uplaćeno 73,9 miliona KM, što je za 12,4 miliona KM više u odnosu na isti period prošle godine.
U Posavkom kantonu je uplaćeno 72 miliona KM, što je za 12,6 miliona KM više u odnosu na isti period prošle godine.
Broj zaposlenih prema prebivalištu zaposlenika na 30. novembar ove godine je iznosio 545.619, dok je broj zaposlenih 30. novembra prošle godine iznosio 540.367. Broj zaposlenih prema prebivalištu osiguranog lica je 30. novembra ove godine u:
- Kantonu Sarajevo iznosio 148.016, što je za 2.134 više u odnosu na isti dan prošle godine;
- Tuzlanskom kantonu iznosio 106.680, što je za 107 više u odnosu na isti dan prošle godine;
- Zeničko-dobojskom kantonu iznosio 88.022, što je za 580 više u odnosu na isti dan prošle godine;
- Hercegovačko-neretvanskom kantonu iznosio 56.529, što je za 1.296 više u odnosu na isti period prošle godine;
- Srednjobosanskom kantonu iznosio 52.458, što je za 80 manje u odnosu na isti dan prošle godine;
- Unsko-sanskom kantonu iznosio 39.144, što je za 210 više u odnosu na isti dan prošle godine;
- Zapadnohercegovačkom kantonu iznosio 22.461, što je za 766 više u odnosu na isti dan prošle godine;
- Kantonu 10 iznosio 11.719, što je za 53 više u odnosu na isti dan prošle godine;
- Bosansko-podrinjskom kantonu iznosio 7.541, što je za 11 manje u odnosu na isti dan prošle godine;
- Posavskom kantonu iznosio 5.819, što je za jedan manje u odnosu na isti dan prošle godine;
- Republici Srpskoj iznosio 8.342, što je za 196 više u odnosu na isti dan prošle godine;
- Brčko distriktu iznosio 888, što je za dva više u odnosu na isti dan prošle godine.
Kako su saopćili iz Porezne uprave FBiH, na 30. novembar 2023. registrovano je 100.036 fiskalnih uređaja, što je 5.294 više u odnosu na 30. novembar prošle godine. Prošli mjesec je ostvaren fiskalni promet od 5,3 milijarde KM, što je za 1,7 milijardi KM više u odnosu na novembar prošle godine.
Na 30. novembar najviše fiskalnih uređaja bilo je u sarajevskoj općini Centar (6.571), a najmanje fiskalnih uređaja je bilo u općini Dobretići (šest). Najveći fiskalni promet je prošli mjesec bio u sarajevskoj općini Novi Grad (445,6 miliona KM), dok je najmanji fiskalni promet prošli mjesec bio u općini Pale FBiH (128.672 KM).
klix.ba
-
Šmit nakon dvodnevnog zasjedanja PIC-a: Spremni smo štititi BiH ukoliko bude potrebno
Nakon dvodnevnog zasjedanja PIC-a, medijima se obratio visoki predstavnik Kristijan Šmit (Christian Schmidt).
Podsjetimo, politički direktori Upravnog odbora Vijeća za provedbu mira sastali su se 5. i 6. decembra 2023. godine u Sarajevu, kako bi razmotrili stanje u smislu provedbe Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini.
– Međunarodna zajednica je zabrinuta da nije postignut neki veliki napredak u Bosni i Hercegovini.
Međunarodna zajednica smatra da je bilo nešto napretka, ali evropski put traži više.
Put ka Evropskoj uniji zahtijeva više integracije, a ne egocentričnosti.
Građani BiH su spremni za EU, ali, nažalost, neki političari ostavljaju utisak da još nisu došli do te faze – kazao je Šmit i dodao kako je “EU spremna braniti BiH”.
Na dvodnevnoj sjednici PIC-a razgovarano je i o državnoj imovini.
– Svi su se u regionu dogovorili oko toga, a mi smo jedini koji nemamo odgovor za to. Zbog toga se čekaju investicije. Mi smo na PIC-u izvijestili o radu komisije koja je radila na ovome i dogovorili se da svi moramo raditi zajedno na Parlamentu, kako bi se ova tema pokrenula s mrtve tačke, a MZ je spremna da pruži svoju pomoć.
Treba raditi na jačanju sudstva, i jasan sam, ne dirajte Ustavni sud, ako bilo ko smatra da može napraviti sastav suda onako kako mu dogovara, nije u pravu.
Ustavni sud je nezavisna institucija i tražim od oba entiteta da imenuju kandidate u taj sud, ovo je vrlo ozbiljna tema.
I ako želite da imate sud koji nije uspostavljen do kraja, ne možete s takvim sudom u EU. Moramo braniti Ustavni sud BiH i iskusne ljude koji rade tu – poručio je Šmit.
Šmit je naglasio kako je jasno ako bilo ko pokuša ugroziti državu BiH, da to predstavlja jasnu opasnost za zemlju i njenu budućnost.
– Međutim, ističem da smo spremni da štitimo BiH i njene građane ukoliko to bude potrebno – poručio je visoki predstavnik Kristijan Šmit.
avaz.ba -
Šta nude bh. gradovi za praznike?
Šareno, svjetlucavo, bučno – neki bi rekli i cjenovno papreno. Ovako se opisuju gradovi u regiji koji sa posljednjim mjesecom u godini oblače praznično ruho.
Recept je dobro poznat, okićene gradske lokacije, ugostiteljske kućice s raznovrsnom ponudom, brojni prateći događaji i poneki novitet.
Različitim sadržajima, širom BiH, izlazi se u susret predstojećim novogodišnjim praznicima. Lampice i novogodišnje dekoracije obogatile su prije dva dana i centar Banjaluke. Puštanje lampiona i dolazak Deda Mraza s poklonima označio je “Zimzobal”. No, ove godine dodatno se u Banja Luci promoviše “Zimski park – Zimzopark”, koji će početi s radom 29. decembra, za Novi dan priča Milada Šukalo – savjetnik gradonačelnika Banja Luke za društvene djelatnosti.
“U parku “Mladen Stojanović” organizovane su posebne aktivnosti – besplatne vožnje kočijama, spektakularan doček Deda Mraza… Nastupiće naši domaći muzičari koji će u parku izvoditi muziku iz poznatih filmova i crtića”, kaže Šukalo.
No, ono što je grad na Vrbasu stavlja na pijedestal ove zime je Novogodišnji koncert. Banjalučane i sve druge posjetioce u Novu godinu uvešće Željko Samardžić, dok će narednog dana prisutni uživati uz muzičke hitove Lepe Brene. Očekuje se više desetina hiljada gostiju. I tu nije kraj. Banjaluka i nakon Nove godine nastavlja s aktivnostima, u susret predstojećim praznicima.
“U odnosu na Evropu naše cijene su još dosta niže pa se turistima isplati dolaziti u Banja Luku. Banjaluka je rasprodata, nema više smještajnih kapaciteta, sad se traže privatni stanovi. Tome doprinose i low cost letovi, mnogo ljudi dolazi ovdje da provede praznike”, kaže Šukalo.
Predstojeće praznike, obilježiće i Tuzla. Pripreme za manifestaciju “Zima u Tuzli”, koja počinje 15. decembra, su pri samom kraju, a ova manifestacija će trajati do 7. januara.
“Na našem Trgu, najvećem u BiH, Trgu Slobode, kao i prethodnih godina, biće postavka naših lijepih prazničnih kućica, koje zajedno s našim ugostiteljima i obrtnicima uređujemo. Kreiramo lijepu atmosferu i ponudu za sve koji posjete Tuzlu”, kaže Amela Jaganjac iz Turističke zajednice Grada Tuzla.
“Unutar tih mjesec dana imaćemo sjajan program s mnoštvom muzičkih sadržaja. Počinjemo s koncertom Džejle Ramović koja otvara ovu manifestaciju 15. decembra, zatim, “Perpetuum mobile”, “Tribute bend” Đorđa Balaševića, Retro, Alen Islamović, Divanhana, a u novogodišnju noć Tuzlake i sve druge posjetioce uvešće Bajaga i instruktori, dok će za reprizu nastupiti Tijana Dapčević”, kaže Jaganjac.
Osim regionalnih izvođača, priliku za muzičke nastupe dobiće i domaći.
“U mjesec dana programa objedinili smo sve, od dočeka Nove godine, preko obilježavanja svih naših praznika, tako da možemo reći da imamo taj lijepi primjer našeg grada gdje kroz naše manifestacije obilježavamo značajne datume. “Zima u Tuzli” je manifestacija koja pokriva sve ove datume koji se obilježavaju s vjerskim organizacijama i različiim udruženjima. Uz to, moto klub Tuzla pravi sjajan spektakl koji će obradovati i mlađe i starije”, zaključuje Jaganjac.
U ponedjeljak je uređivanje gradskih ulica počeo i glavni grad BiH, koji je sinoć dobio sjajne praznične obrise. U pripremi je mnogo sadržaja, kaže Faruk Čaluk, iz Turističke zajednice Kantona Sarajevo.
“Danas će biti održana press konferencija Gradske uprave o dočeku Nove godine. Sve je već okićeno, biće organizovano mnogo različitih aktivnosti tokom ovog mjeseca i u gradu i na planinama”, kaže Čaluk.
Centalni događaj je doćek Nove godine koji otvara Sarajevska filharmornija u Narodnom pozorištu, zatim koncert koji će biti održan kod Vječne vatre, a koji će nas vratiti u stara dobra vremena, uz Crvenu Jabuku, Zabranjeno pušenje, Bombaj štampu i Letu štuke.
“Winter fest kalendar podrazumijeva različite manfestacije na nekoliko lokacija, od klizanja, koncerata, izložbe, festivala – poput ovog u Zemaljskom, da bi nastavili nakon Nove godine do cijelog januara jer idemo u susret obilježavanja 40 godina od održavanja Zimskih olimpijskih igara u Sarajevu”, kaže Čaluk, garantujući zabavu u pravom smislu te riječi.
Bogatiji praznični program u odnosu na prošlu godinu imaće i Mostar. Po uzoru na svjetske metropole, blagdansku čaroliju u gradu na Neretvi označio je vjerski obred paljenja prve adventske svijeće, na platou ispred Hrvatskog doma hercega Stjepana Kosače u subotu, čime je počeo Advent u Mostaru. Nakon toga za posjetioce je upriličen koncert. Ispred doma u funkciji su kućice, a od danas će biti i ostale, na Mostarskoj šetnici.
“14.12. počinje večernji zabavni program, koji otvara pjevačica Vanna, nakon čega će se do samog dočeka Nove godine izmjenjivati različiti bendovi, sve do samog dočeka, gdje će prisutne u Novu godinu uvesti Željko Joksimović. Uz večernji program, svakog dana odvijaće se i dnevni, nastupima najmlađih”, kaže Marin Čuljak, savjetnik gradonačelnika Mostara.
“Ako neko želi Advent, ne mora ići u Zagreb. Može doći u Mostar. Imamo dva strateška cilja – prvi je da pružimo ugođaj građanima Mostara, a drugi je da se obogati naš turistički sadržaj i širenje turističkog potencijala”, dodaje Čuljak.Pojašnjava da Grad u ove aktivnosti ulaže minimalno jer ima veoma mnogo pokrovitelja i sponzora. Samim tim je i većina aktivnosti pokrivena, upravo, tim sredstvima, pojašnjava Čuljak.
“Ove godine trebalo je između 700 i 800 hiljada KM, ali to se sve isplati. Mostar je popunjen i već sada se ne može naći prazna soba za doček, kada očekujemo više od 50 hiljada ljudi”, navodi Čuljak.
Sagovornici za Novi dan kažu i da se, Turističke zajednice širom BiH, radi boljeg efekta, nastoje uvezati. Sve češće zajedno posjećuju sajmove i prezentacije, kako bi svim potencijalnim posjetiocima predstavili BiH u pravom turističkom svjetlu i svom punom prazničnom sjaju.
Program N1
-
Sutra najavljen nestanak električne energije
Iz Elektrodistribucije Zenica, poslovnice Donji Vakuf, obavještavaju kupce električne energije da će u četvrtak, 07. decembra 2023 godine, zbog radova na elektroenergetskim objektima biti isključena električna energija u periodu od 9,30 do 13.00 sati u trafo području TS Konzum odlaz 707 Sbbr i Radnička.
-
Crveni križ Donji Vakuf : Hitno potrebni darivaoci krvi
Kako su objavili na stranici Crvenog križa Donji Vakuf HITNO su potrebna 3 darivaoca krvi nasem sugradjaninu sa krvom grupom O+.Sutra ujutru prevoz obezbjedjen do Travnika. -
Kako je opstao bosanski granap? Borba “malih ljudi” i malih prodavnica
Bosna i Hercegovina je zemlja specifična po mnogo čemu. Neke su stvari strancu apsolutno neprihvatljive, ali u kulturi našeg naroda zadržalo se i nekih vrijednosti kojih u razvijenijim zemljama nema. Bosanci i Hercegovci i dalje brinu jedni o drugima, ma koliko se to sa strane činilo nemoguće, možda i apsurdno. Komšiluk, sokak, mahala i skoro u svakoj opstao i po jedan granap. Tržni centri u našoj zemlji niču kao gljive poslije kiše, male prodavnice se sa njima ne mogu takmičiti ni cijenama, sigurno ne i ponudom, ali nekim čudom i dalje… opstaju. Da li ste se ikada pitali kako i zašto, za FORBES BiH istražuje novinar i urednik N1 portala, Alen Altoka.
Granap i granapče
U Sarajevu, ali i drugim bh gradovima, male prodavnice u kojima se snabdjeva cijela jedna ulica ili mahala, nazivaju se granapima. Oni koji nude voće i povrće u Bosni i Hercegovini nazivamo piljarama.
Djeca u našoj zemlji pamte ih po bezbroj odlazaka po namirnice, slatkiše ili bilo što drugo što u određenom trenutku “zafali” u kući, ali i u komšiluku, jer i komšiji uvijek nešto treba. Biti granapče imalo je i određene “benefite”, najčešće se za kusur, kao vid zahvalnosti, mogla kupiti čokolada ili bombone, a običaj je da dijete koje se redovno šalje po hljeb ili mlijeko, na neki način nagradi. Granapče nije smjelo odbiti starijeg koji ga je poslao u kupovinu. Tako su se i kroz generacije zadržavale navike kupovine u lokalnim prodavnicama. Nekadašnja granapčad danas šalju svoju djecu po sitnice koje nedostaju.
Prijateljski odnos s kupcima
Još jedna od bitnih razlika u načinu kupovine u velikim lancima i u granapu je odnos sa kupcima. U granapima najčešće rade vlasnici, ili pak članovi porodice tog istog vlasnika, kojem je ta malena prodavnica jedini izvor zarade. Kroz godine poslovanje razvija prijateljski odnos s kupcima. U granapima se ostavljaju ključevi od kuće, prenose poruke, a prodavci znaju gotovo sve detalje iz života svojih mušterija. Nerijetko se na kasi započnu dugi razgovori; priča se o zdravlju, ekonomskoj situaciji, politici, pa se malo i “promahala”. Sve je to za ljude, što bi se reklo. Dok se vagaju banane; čuje se i poneki vic, udjeli kompliment. Taj prijateljski odnos razvija i kupovne navike, pa će komšiluk najčešće platiti skuplju cijenu da bi podržao svoje prijatelje.
Foto: N1/Denis Hisari Nakon rata devedesetih, malene prodavnice su se otvarale na svakom ćošku, a onda su se sa privatizacijom i ojačanim prisustvom kapitalizma u zemlji, koja je funkcionisala po komunističkim načelima, počeli pojavljivati veliki trgovački lanci sa svojim širokim rafama, laserskim skenerima i širokim asortimanom, a ono što je najvažnije kupcima, cijene u velikim lancima bile su dosta povoljnije. Na prvi mah izgledalo je da će male prodavnice, granapi, nestati. Naravno, mnogi su prestali s poslovanjem, ali do očekivane apokalipse nije došlo. Ipak, inflacija i smanjena kupovna moć stanovištva predstavljaju novi udar na poslovanje malih prodavnica.
Čast svakome, veresija nikome
Foto: N1/Denis Hisari Jedan od natpisa koji se mogu pročitati u blizini kase u granapima širom Bosne i Hercegovine je upravo “čast svakome, veresija nikome”. Veresija je, za one koji ne poznaju ovaj termin, zaduživanje kod prodavaca ili pak kupovina na odgođeno plaćanje na “visok datum” koja i dalje postoji, a koja je možda i najvažniji razlog opstanka granapa. Možete li zamisliti da u nekom od supermarketa velikog trgovačkih lanaca napunite korpu i kažete da ćete platiti kada vam legne plata ili penzija? Najvjerovatnije bi vam pozvali zaštitara koji bi vas uredno izbacio iz trgovine, ne mareći ko posmatra. U granapima je to u mnogim slučajeva sasvim normalna stvar.
Kroz prijateljstvo i godine razvilo se i povjerenje koje je u zemlji, koja je prema mnogim ekonomskim parametrima, najsiromašnija ne samo u regionu, nego i Europi, a kojima ovo povjerenje često znači preživljavanje. Samo je u Federaciji Bosne i Hercegovine na solidarnom fondu 450 hiljada penzionera čija imena najčešće završavaju u sveskicama sa spiskom dužnika. To povjerenje i jednima i drugima, u ovakvim okolnostima, znači život. Granapima za poslovanje, penzionerima za preživljavanje.
izvor: Forbes.n1info.ba