Tokom toplih ljetnih dana svi se trudimo piti dovoljno vode, ali rijetko ko obraća pažnju na prekomjeran unos tekućine koji također nije preporučiv.
Unos vode ovisi o tome gdje živite odnosno klimatskim uvjetima, godišnjem dobu, o tjelesnoj masi, zdravstvenom stanju, o tome koliko ste aktivni.
Preporuke za dnevnu potrebu tekućine (uključujući vodu kao i ostale tekućine unesene hranom i drugim napitcima) iznosi 3,0 litre za muškarce i 2,2 l za žene.
Kod veće fizičke aktivnosti, viših temperatura zraka, u vlažnom i toplom podneblju potrebno je uzimati dodatne količine vode. Unos vode treba povećati za vrijeme trudnoće i dojenja te kod nekih zdravstvenih stanja (povišene tjelesne temperature, proljeva, povraćanja). Dan započnite jutarnjom čašom vode (2 dcl) i pijte je tijekom cijelog dana. Čaša mlake vode ujutro potiče probavu i pomaže jutarnjem pražnjenju crijeva, stoji na stranicama
Iako se rijetko događa da se pretjera u ispijanju vode, to se može dogoditi sportistima koji će se truditi svim silama da popiju dovoljno tekućine kako bi mogli dati bolje rezultate. Prema pisanju Healthline portala, osobe koje imaju bolesti bubrega, jetre ili srca mogu češće iskusiti pretjeranu hidraciju.
Kada osoba konzumira prekomjernu količinu vode i ćelije u mozgu počnu da bubre, a pritisak u lobanji raste. To uzrokuje prve simptome intoksikacije vodom, koji uključuju: glavobolju, mučninu i povraćanje.
Teži slučajevi intoksikacije vodom mogu proizvesti ozbiljnije simptome, kao što su: pospanost, mišićna slabost ili grčevi, povišen krvni pritisak, dvostruki vid, konfuzija i otežano disanje.
Jedan od signala da pijete više od preporučene dnevne doze vode, je mučnina, a može se javiti i povraćanje, zbunjenost i dezorijentacija.
Ozbiljniji signali ukljućuju grčenje mišića ili osjećaj slabosti u mišićima. Može doći i do napada te gubitka svijesti, a važno se u ovom slućaju obratiti ljekaru.
Temperature su u našoj zemlji izrazito visoke. Rashladite se ukusnim sladoledom, a mi vam predlažemo da napravite sami čokoladni sladoled.
Postupak pravljenja sladoleda je izuzetno lagan, a potrebno je da krem ostane u zamrzivaču barem šest sati.
Potrebni sastojci:
200 ml slatkog vrhnja,
jedna šolja mlijeka,
jedna kesica vanilin šećera,
prstohvat soli,
četiri kašike šećera,
100 grama čokolade
Način pripreme:
Prvo zagrite mlijeko, dodajte mu dvije kašičice šećera i prstohvat soli i dodajte čokoladu u vrelo mlijeko. Lagano miješajte dok se čokolada ne istopi.
Potom dobro umutite slatko vrhnje i dodajte pola kesice vanilin šećera.
Zatim čokoladu, prethodno rastopljenu u mlijeku, dodajte u smjesu i nastavite da mutite mikserom još nekoliko minuta kako biste dobili čvrstu, gustu smjesu. Kada krem postane čvrst, sipajte ga u posudu. Sačekajte da se sasvim ohladi, stavite sladoled u zamrzivač i ostavite ga da se stegne, bar šest sati.
Fenomenalna bh. plivačica Lana Pudar je novim uspjehom na Svjetskom prvenstvu u velikim bazenima u Budimpešti ponovo potvrdila svoj kvalitet i oduševila javnost u Bosni i Hercegovine.
Naime, Lana je na današnjoj finalnoj utrci u disciplini 200 metara delfin zauzela odlično šesto mjesto.
Utrku je isplivala u vremenu 2:07,85, što je na kraju bilo dovoljno za šestu poziciju u konkurenciji osam plivačica.
Mlada 16-godišnja Mostarka je inače bila druga najmlađa učesnica finala nakon Summer McIntosh iz Kanade koja ima samo 15 godina. Upravo je sjajna Summer postala svjetska prvakinja s vremenom 2:05,20.
Konačni poredak finalne utrke u disciplini 200 metara delfin (Foto: Screenshot)
U finalnoj utrci još su nastupali Helena Bach iz Danske, Yufei Zhang iz Kine, Regan Smith iz Sjedinjenih Američkih Država, njena sunarodnjakinja Hali Flickinger, Elizabeth Dekkers iz Australije te Boglarka Kapas iz Mađarske.
Podsjetimo, Lana je nedavno već ostvarila zapažen nastup na ovom Svjetskom prvenstvu budući da je osvojila sjajno osmo mjesto u disciplini 100 metara delfin.
U Mađarskoj će još nastupati na utrkama u disciplini 50 metara delfin.
Stiglo nam je ljeto, a sa njim i vrijeme velikih vrućina i mnogo sunčanih sati. Za većinu nas, ljeto je najdraže godišnje doba, jer ga povezujemo sa odmorom, odlaskom na more, bazene i uživanjem na suncu, navode iz Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica.
Prilagođavanje vrućinama
Bez obzira koliko dobro podnosite ljetne vrućine, ovo godišnje doba zahtjeva promjene načina života, od prehrane i odijevanja do drugačijeg rasporeda aktivnosti. Ovo se posebno odnosi na malu djecu, starije osobe, trudnice, osobe sa prekomjernom tjelesnom težinom, osobe oboljele od kardiovaskularnih i respiratornih bolesti, dijabetičare, hronične bolesnike, sportiste i radnike na otvorenom, ističe dr. Elma Kuduzović, rukovoditeljica Odjeljenja za promociju zdravlja u INZ-u.
Ljetu se trebamo znati prilagoditi kako bismo izbjegli moguće štetne posljedice koje donosi sa sobom, a slobodno vrijeme iskoristili za opuštanje i oporavak. Nemojte se zbog neznanja ili lijenosti dovesti u situaciju da upadnete u njegove zamke i ne iskoristite sve prednosti na najbolji mogući način.
Zaštita kože
Visoke temperature, pojačano znojenje, opekotine, ubodi insekata i trovanje hranom samo su neke od opasnosti s kojima se suočavate tokom ljeta. Nekontrolisano izlaganje sunčevim zrakama kao i nekorištenje sredstava sa zaštitnim faktorom može izazvati negativne promjene na koži, uključujući opekotine, ubrzano starenje, te u krajnjem slučaju i karcinom kože, melanom, ističe dr. Kuduzović.
Bez obzira na tip kože najvažnije se pridržavati osnovnih preventivnih mjera kao što su da se aktivnosti pokušaju svesti na jutarnje i poslijepodnevne, smanjiti izlaganje suncu u periodu od 10 do 17 sati kada je najveći indeks UV zraka.
Također, prilikom izlaganja sunčevim zrakama obavezno je, posebno za djecu, koristiti sredstva sa najvećim zaštitnim faktorom (50) koje je potrebno nanijeti u dovoljno debelom sloju minimalno 20 minuta prije izlaska iz kuće, uz ponavljanje svaka dva sata te nakon svakog kupanja, navode iz INZ-a.
Postepeno izlaganje suncu
Neophodno je sunčati se postepeno (prvi dan 15 minuta, pa postepeno produžavati vrijeme) uz izbjegavanje izlaganja sunčevim zrakama u periodu 10-17 sati, oblačiti laganu, široku i svijetlu odjeću od prirodnih materijala uz obaveznu zaštitu glave kačketima ili šeširima te nošenje sunčanih naočala sa UV zaštitnim slojem.
Zbog visokih temperatura i povećanog gubitka tečnosti znojenjem, ljeti je tijelu i koži potrebna veća količina vode (najmanje dva litra dnevno, što je otprilike osam čaša). Preporuka je unositi tečnost polako, u malim količinama i pri tome izbjegavati alkoholna, gazirana i zaslađena pića koja će samo pojačati dehidrataciju.
Osobama koje se zbog prirode posla dodatno pojačano znoje (rad na otvorenome, sportaši…) i uz to su sklone nižem krvnom pritisku, uz običnu vodu, savjetuje se i mineralna negazirana voda, s obzirom na to da znojem pojačano gubimo i elektrolite (magnezij, kalij, natrij i sl.).
Ako sumnjate da je voda u kojoj se kupate čista, zbog mogućih infekcija izbjegavajte predug boravak u njoj te pripazite da ne gutate tu vodu ili ronite otvorenih očiju, a obavezno nakon kupanja u takvoj vodi istuširajte se toplom vodom i sapunom, kaže dr. Kuduzović.
Ugrizi, ubodi, otoci…
Ljeti su česti ugrizi ili ubodi različitih insekata koji se mogu manifestirati crvenilom i svrbežom kože te velikim bolnim otokom. Mjesto uboda važno je održavati čistim kako ne bi došlo do razvoja infekcije. Jako je važno pokušati se suzdržati od češanja kože jer se upravo na taj način najčešće omogući razvoj infekcije zbog ulaska mikroorganizama kroz ranicu nastalu češanjem.
U slučaju da se pojavi otok stavite hladnu oblogu na mjesto uboda (mokri peškir ili kockice leda umotane u kuhinjsku krpu) kako bi je smanjili. U slučaju razvoja infekcije ili neke neobične kožne promjene na mjestu uboda, pojave povraćanja ili poteškoće s disanjem javiti se ljekaru što prije.
Čuvanje namirnica
Tokom cijele godine, a naročito ljeti treba paziti na čuvanje i pohranjivanje namirnica. Ljeti, zbog porasta temperature nepravilno čuvanje namirnica skraćuje vijek trajanja te bitno utiče na kvalitetu i nutritivnu vrijednost namirnica.
Stručnjaci dodaju da bi u toplim danima trebalo maksimalno pojednostaviti pripremu jela: upotrebljavati samo svježe namirnice, adekvatno ih termički obraditi i po mogućnosti svakodnevno pripremati svježe obroke.
Posebnu pažnju obratiti na lako kvarljive namirnice proteinskog porijekla kao što su: meso, jaja, riba, mlijeko i mliječni proizvodi. Osim pravilnog čuvanja hrane, termičke obrade i temeljitog pranja voća i povrća, trovanje hranom spriječit ćemo čestim pranjem ruku te pravilnom higijenom vašeg suđa i pribora za rad sa hranom (naročito daska za rezanje mesa).
Pridržavajući se navedenih savjeta iskoristite sve prednosti ljeta, boravka na moru i suncu bez posljedica, kažu iz INZ-a.
Višnja je voće nastalo ukrštanjem domaće trešnje s njenim divljim vrstama, koje su okusom kiselije. Baš zbog toga ima taj prepoznatljiv slatko-kiseli okus. Potječe iz zapadne Azije.
Ljekovitost višnje ne proizlazi samo iz antocijanina, nego i mnogih vitamina i minerala koje sadrži. Veliki je izvor kalcija, magnezija, fosfora, željeza, cinka i bakra.
Od vitamina, najviše sadrži vitamina A, vitamina C i B6. Sadrži i tiamine, riboflavine i niacin. Zbog svega toga poznata je po mnogim ljekovitim djelovanjima. Jedni od njih su ublažavanje bolova. Preporučuje se sportašima nakon vježbanja jer sprječava upale mišića i smanjuje njihovu štetu nakon teških fizičkih napora.
Serotonin u višnji, poznat i kao hormon sreće, smanjuje stres i smiruje tijelo, pa višnja djeluje i protiv nesanice.
Odlična je i za smanjenje simptoma gihta i ostalih vrsta artritisa, pogotovo osteoartritisa. Redovno pijenje soka od višnje pomaže u koncentraciji i boljem pamćenju, sprječava bolesti srca i ostale probleme kardiovaskularnog sistema, uključujući povišeni holesterol i slabokrvnost, odnosno anemiju.
Svjetska organizacija za Alzheimerovu bolest preporučuje višnju kao jednu od izvornih namirnica koje pomažu u prevenciji razvoja bolesti zbog visoke razine antioksidansa.
Potrošačke cijene namirnica i usluga u BiH progresivno rastu. Za neke artikle povećanje cijena je veoma očigledno, dok se u ostalim slučajevima radi o malim, ali konstantnim poskupljenjima koja skupa rezultiraju značajnim uvećanjem troškova života.
Građani naše države svakodnevno se suočavaju sa sve težim uslovima za život. Dok se političari bave izbornim zakonom koji nikoga neće nahraniti, javnost i dalje čeka realne mjere smanjenja opterećenja i povećanje standarda života.
Indeks potrošačkih cijena u BiH pokazuje da je u aprilu 2022. godine u odnosu na samo mjesec dana ranije, u prosjeku zabilježen rast cijena hrane i bezalkoholnih napitaka za 5,6 posto, prevoza za 3,5 posto.
“Nivo cijena u aprilu 2022. godine u odnosu na isti mjesec prethodne godine viši je za 13,2 posto”, navedeno je u izvještaju Agencije za statistiku BiH.
Ističu kako je prosječan pad cijena zabilježen u odjeljku odjeće i obuće za 4,8 posto.
Statistika Federalnog zavoda PIO/MIO pokazuje da ovom bh. entitetu penziju prima 427.236 penzionera. Najniža penzija iznosi 410 KM.
U Republici Srpskoj majske penzije su isplaćene za 272.521 korisnika. Najniža penzija iznosi oko 480 KM.
Penzionerima najčešće pomažu njihova djeca ili rodbina.
Iz Saveza samostalnih sindikata BiH u više navrata su pozivali vlasti da povećaju iznos minimalne plate za radnike jer se sa sadašnjom koja iznosi između 500 i 600 KM ne može preživjeti. Najveći broj radnika u BiH mjesečno za svoj rad dobije upravo tu platu.
U odnosu na isti period prošle godine, povećale su se cijene hljeba, mlijeka, šećera, brašna. Značajno su povećane cijene ulja koje je 2021. godine koštalo 2,7 KM po litru, a sada košta 5,1 KM po litru.
Kilogram piletine u aprilu 2021. godine koštao je 4,9 KM , a sada je cijena 6,6 KM. Poskupila je i junetina koja po kilogramu košta 17,7 KM, što je poskupljenje za nešto više od 4 KM u odnosu na prošlu godinu. Također, za više od 4 KM povećana je cijena putera. Jedino što nije poskupilo su jaja čija je cijena po komadu i dalje 0,30 KM.
Političare u BiH tema poskupljenja mnogo ne zanima, jer izostaju konkretne mjere i radnje kojima bi se građanima pokazalo da neko vidi i razumije tešku socioekonomsku situaciju u kojoj se nalaze.
Inflacija puni budžete, a za sada, jedino sigurno izdvajanje jesu plate i naknade političarima koji, sigurni smo, jedva preživljavaju sa primanjima od 2.500 do 5.000 KM.
Za nekoliko mjeseci svi oni će unutar aktivnosti predizbornih kampanja ponovno građanima obećavati da će nakon oktobra, stvari biti radikalno bolje. Najave konkretnih mjera koje bi odmah ili u razumnom roku mogle stupiti na snagu, a koje bi građanima olakšale život, izgleda će čekati da bh. političari završe sa ljetovanjima i dobro se odmore, iako je već jučer bilo vrijeme da se nešto poduzme .
Tradicionalni turski vojni orkestar “Mehter” održat će niz koncerata u BiH, turneju su započeli prvim ovogodišnjim koncertom za Sarajlije, na Bašačršiji, kod Sebilja.
Koncert na Baščaršiji, kod Sebilja, počeo je u 16 sati.
Već sutra će “Mehter” moći pogledati i Mostarci, kod Starog mosta, također u 16 sati, a u petak u 17 sati nastupit će u Zenici, u Turskom parku.
Isti orkestar će nastupiti i na ovogodišnjoj Manifestaciji “512. Dani Ajvatovice”, u Donjem Vakufu i Pruscu.
“Mehter” će, već po tradiciji, učestvovati na defileu koji će obilježiti prolazak konjanika kroz Donji Vakuf, u subotu, 25. juna u poslijepodnevnim satima.
Hiljade građana imaće priliku pratiti nastup ovog orkestra i na centralnom događaju ovogodišnje Ajvatovice, na platou u Pruscu, u nedjelju 26. juna.
“Mehter” je, inače, naziv za vojne orkestre koji su pratili janjičarske jedinice u njihovim vojnim pohodima, kao i sultana i druge osmanske uglednike na njihovim javnim nastupima.
“Mehter” se smatra prvim vojnim orkestrom u historiji. Po ugledu na njih sve vojske svijeta osnovale su svoje vojne orkestre.
Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke ove godine je osiguralo 400.000 KM za nabavku besplatnih udžbenika za učenike u stanju socijalne potrebe koji pohađaju osnovno obrazovanje u školskoj 2022/2023. godini na području cijele Federacije BiH.
Iz Ministarstva ističu da u zajedničkoj realizaciji ovog projekta učestvuje svih deset kantona, a ugovori su već potpisani sa svim kantonalnim ministarstvima obrazovanja koja su dužna pravovremeno distribuirati besplatne udžbenike osnovnim školama na području svog kantona.
– Visina dodijeljenih sredstava je određena u odnosu na broj učenika koji pohađaju osnovne škole (prema podacima za školsku 2021/2022. godinu), te socijalno-ekonomsko stanje kantona, kao korektivni faktor povećanja pripadajućih sredstava izračunatih na osnovu ukupnog broja učenika, i to za Bosansko-podrinjski, Posavski i Kanton 10 – navodi se u saopćenju.
U vezi s tim, Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke sačinilo je Prijedlog raspodjele sredstava za nabavku besplatnih udžbenika, i to za Unsko-sanski kanton 38.600 KM, Posavski 5.640 KM, Tuzlanski 81.280 KM, Zeničko-dobojski 71.640 KM, Bosansko-podrinjski 6.800 KM, Srednjobosanski 43.440 KM, Hercegovačko-neretvanski 37.440 KM, Zapadnohercegovački 16.680 KM, te Kanton Sarajevo 86.040 KM i Kanton 10 ide 12.440 KM.
Kantonalna ministarstva su dužna udžbenike nabaviti od ovlaštenih izdavačkih kuća s područja BiH, a udžbenici, izuzev udžbenika stranih jezika, trebaju biti štampani u BiH. Također, ukoliko neko ministarstvo, iz bilo kojih razloga, ne realizira nabavku udžbenika, obavezno je izvršiti povrat sredstava.
Iz Federalnog ministarstva obrazovanja i nauke također ističu da su u proteklom periodu, od 2015. godine, ukupno za nabavku besplatnih udžbenika za učenike osnovnog obrazovanja u stanju socijalne potrebe osigurali 3.640.000 KM.
Tako je iz ovih sredstava nabavljeno oko 36.000 kompleta udžbenika, a s ciljem da se svakom djetetu omoguće približno isti uvjeti za sticanje znanja, odnosno stvore kvalitetniji uslovi za odgoj i obrazovanje djece u Federaciji Bosne i Hercegovine, navodi se u saopćenju.
FTV iz diplomatskih krugova saznaje: EU će sutra ponuditi uslovni kandidatski status za BiH. Na samitu lidera EU i zemalja Zapadnog Balkana očekuje se rasprava o uslovima. Kako saznajemo riječ je o četiri zakona iz Briselskog sporazuma: Zakonu o VSTV-u, Zakonu o javnim nabavkama, Zakonu o sukobu interesa i Zakonu o sudovima.
Podsjećamo političkim sporazumom iz Brisela, Evropska unija je predstavila principe koji bi osigurali funkcionalnu državu, te ubrzali evropski put Bosne i Hercegovine. U sporazumu je 19 tačaka, a među njima visoko i ona koja nalaže provođenje reformi. Ova tačka je izmijenjena u odnosu na prvobitnu verziju. Pa tako u finalnoj, umjesto nakon izbora, usvajanje reformskih zakona nalaže se šest mjeseci nakon formiranja vlasti na svim nivoima. Razlog – sprečavanje blokade važnih državnih procesa. Istovremeno, ova tačka izražava nadu Evropske unije da će vlast blagovremeno biti formirana što do sada, uglavnom, nije bila praksa izabrane vlasti.
Hitno i najkasnije u roku od šest mjeseci od formiranja vlasti na državnom nivou usvojiti:
a. Zakon o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću Bosne i Hercegovine i Zakon o sudovima;
b. Zakon o sprečavanju sukoba interesa;
c. Zakon o javnim nabavkama;
d. izborne reforme i ograničene ustavne reforme u mjeri u kojoj je to potrebno da bi se osigurala potpuna usklađenost sa odlukama Evropskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda Bosne i Hercegovine.
Navedeni zakoni dio su 14 prioriteta iz Mišljenja Evropske komisije koji su već godinama svi zajedno u zapećku bh. politike.
Slovenija je početkom ove sedmice i službeno uputila Vijeću Evropske unije zahtjev za kandidatski status Bosni i Hercegovini. Prijedlog Slovenije imao je i svoje uslove koji se kako je navedeno na početku ovog teksta očituju u zakonima sadržanim u političkom sporazumu, koji su bosanskohercegovačke političke stranke postigle na briselskim razgovorima. Podsjetimo i na to da su ovaj prijedlog podržale i zemlje članice EU, Njemačka, Mađarska, Hrvatska, Austrija i Poljska.
U situacijama kada se ljudi utapaju, guše ili padaju u nesvijest neophodno im je pružiti prvu pomoć. Crveni krst/križ ima savjete kako to uraditi.
Kako su naveli iz Crvenog krsta Srbije, postupak pružanja prve pomoći za osobu bez svijesti je sljedeći:
Naime, osobi bez svijesti može biti ugroženo disanje zbog zapdanja jezika u ždrijelo ili zbog gušenja povraćenim sadržajem ili krvlju. Da bi toj osobi osigurali prohodnost disajnog puta osobu bez svijesti postavljamo u bočni položaj za oporovak.
Što se tiče mjera za spašavanje života iz Crvenog krsta Srbije navode sljedeće:
Provjerite svijest, potom je potrebno tražiti pomoć iz okruženja, zatim otvoriti disajni put unesrećenog, provjeriti disanje. Ako je osoba bez svijesti a diše odmah pozvati hitnu pomoć, zatim postaviti u bočnii položaj. Ukoliko je osoba bez svijesti a ne diše odmah pozvati hitnu pomoć, zatim započeti mjere oživljavanja, odnosno izvršiti 30 ritmičkihpritisaka na grudni koš. Nakon pritisaka na grudni koš, osobi treba dati vještaćko disanje odnosno dva udaha usta na usta. Ukoliko niste u mogućnosti davati vještačko disanje, potrebno je da vršite masažu srca dok sene uspostavi normalno disanje.
U eri digitalnih tehnologija javnosti je dostupna aplikacija Crvenog krsta za pružanje prve pomoći na ovom LINKU.
