Author: admin

  • EK najavila da će u Zapadni Balkan uložiti još 680 miliona eura

    EK najavila da će u Zapadni Balkan uložiti još 680 miliona eura

    Evropska komisija je najavila novi paket ulaganja u vrijednosti od 680 milijuna eura za podršku pet vodećih ulaganja u željeznički promet i obnovljivu energiju na Zapadnom Balkanu.

    Riječ je o šestom finansijskom paketu u okviru Privrednog i investicijskog plana EU-a za Zapadni Balkan, kojim bi trebalo mobilizirati 16,6 milijardi eura ulaganja. Projekti su pripremljeni u bliskoj saradnji s partnerima sa Zapadnog Balkana i međunarodnim finansijskim institucijama.

    “U svijetu koji postaje sve razjedinjeniji potrebna nam je još snažnija i složnija zajednica vrijednosti. Proširenje je ključno kako bi se to postiglo. Iako nastavljamo sarađivati na pristupanju, moramo poduzeti odlučne mjere kako bismo Zapadni Balkan približili našem gospodarstvu. Uz netom odobrene projekte vrijedne 680 milijuna eura unapređenjem prometnih veza i iskorištavanjem energije iz obnovljivih izvora ubrzavamo zajednički put prema zelenoj i bolje povezanoj budućnosti. Zajedno postavljamo temelje održivog rasta i veće integracije, pokazujući još jednom našu veliku predanost blagostanju regije i njezinu putu prema članstvu u EU-u”, kazala je predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen.

    Operativni odbor Okvira za ulaganja na Zapadnom Balkanu (WBIF) 8. decembra je potvrdio paket ulaganja vrijedan 680 milijuna eura, koji uključuje 253,2 milijuna eura bespovratnih sredstava EU-a iz Instrumenta pretpristupne pomoći (IPA III), povoljne zajmove međunarodnih finansijskih institucija i doprinose sa Zapadnog Balkana.

    Pet novih odobrenih projekata obuhvaćaju sljedeća dva prioritetna sektora:

    održivom prometu – obnova željezničke pruge koridora VIII u Albaniji i obnova željezničke pruge Bar – Vrbnica u Crnoj Gori

    Tim će se projektima pridonijeti unaprjeđenju željezničkog prometa na Zapadnom Balkanu u skladu sa standardima TEN-T-a i osigurati integracija sa željezničkom mrežom EU-a.

    čistoj energiji – izgradnja dvaju vjetroelektrana u Bosni i Hercegovini i uvođenje solarne fotonaponske elektrane u Albaniji. Tim se projektima podupire prijelaz na niskougljičnu privredu i potiče održivi razvoj u regiji.

    U okviru strategije Global Gateway cilj je Privrednog i investicijskog plana za Zapadni Balkan potaknuti dugoročni oporavak, ubrzati zelenu i digitalnu tranziciju te poticati regionalnu suradnju i konvergenciju s EU-om. Planom koji je Evropska komisija donijela u oktobru 2020. mobilizirat će se ulaganja u iznosu do 30 milijardi eura, uključujući devet milijardi eura bespovratnih sredstava EU-a.

    “Evropska unija je najvažniji donator i ulagač na zapadnom Balkanu, a današnji financijski paket u iznosu od 680 milijuna eura još je jedan poštovanja vrijedan primjer. S ovih pet investicijskih projekata približili smo se potpunom povezivanju i integraciji zapadnog Balkana u naše prometne i energetske mreže. Osim toga, ulaganjima u okviru tih razvojnih projekata želimo regiji pružiti inovativnija, čišća i sigurnija gospodarska rješenja u korist građana i poduzeća”, rekao je Oliver Varhelyi, povjerenik za susjedstvo i proširenje.

    Na temelju tog novog paketa ulaganja EU bi trebao mobilizirati 16,6 milijardi eura ulaganja, uključujući 4,5 milijardi eura bespovratnih sredstava EU-a. To uključuje financiranje 59 vodećih ulaganja EIP-a koja se podupiru u okviru WBIF-a.

    Okvir za ulaganja na Zapadnom Balkanu (WBIF) zajednička je finansijska platforma Evropske komisije, finansijskih organizacija, država članica EU-a i Norveške čiji je cilj jačanje suradnje u ulaganjima javnog i privatnog sektora radi poticanja socioekonomskog razvoja regije kako bi se pridonijelo evropskoj integraciji Zapadnog Balkana. WBIF je glavni finansijski instrument za provedbu ambicioznog Privrednog i investicijskog plana EU-a za Zapadni Balkan.

    Izvor: Klix

  • YouTube nadmašio TikTok kao najdominantnija mreža među tinejdžerima

    YouTube nadmašio TikTok kao najdominantnija mreža među tinejdžerima

    Tinejdžeri koriste društvene mreže više nego ikada. Većina je najviše na YouTube, TikToku, Snapchat i Instagramu, a gotovo polovina tinejdžera kaže da su „gotovo stalno“ online. Snapchat je ove godine blago pretekao Instagram, prema istraživanju Pew Research Center o tinejdžerima i tehnologiji.

    Udio od 46% tinejdžera (uzrasta od 13 do 17 godina) koji kažu da su „gotovo stalno“ online isti je kao prošle godine, iako se taj broj skoro udvostručio od 2014. godine, kada je samo 24% tinejdžera reklo da je „gotovo stalno“ online.

    Nije bilo značajnih promijena u korištenju društvenih mreža između ove i prošle godine, budući da je YouTube nadmašio TikTok kao dominantna društvena platforma i koristi ga 93% tinejdžera, dok TikTok koristi 63%.

    Snapchat je pretekao Instagram u 2023. sa 60% tinejdžera koji koriste Snapchat, naspram 59% koji koriste Instagram, u poređenju sa 62% koji koriste Instagram i 59% koji koriste Snapchat prošle godine, te 52% na Instagramu i svega 41% na Snapchat u periodu 2014-2015.

    Korištenje društvenih medija neznatno se razlikuje prema spolu. Tinejdžerke su sklonije stalnom korištenju TikToka i Snapchat od tinejdžera, iako je stalna upotreba YouTube, Instagrama i Facebook prilično slična prema spolovima, izvještava Pew Research Center.

    Pew Research Center je anketirao malo manje od 1.500 tinejdžera tokom istraživanja u septembru i oktobru, s marginom greške od 3,2 procentna poena.

    TikTok svakodnevno koristi 58% tinejdžera. Među njima, 17% opisuje svoju upotrebu TikToka kao „gotovo stalnu“, a 32% kaže da ga koristi nekoliko puta dnevno.

    Facebook više nije dominantan društveni medij među tinejdžerima. U periodu 2014-2015, 71% tinejdžera koristilo je Facebook, u poređenju s 33% koji ga sada koriste. Isto se može reći i za X, nekada poznat kao Twiter, čija je upotreba pala s 33% na 20% u istom vremenskom periodu.

    Međutim, tinejdžeri u domaćinstvima s nižim prihodima koriste Facebook više od svojih vršnjaka: 45% tinejdžera u domaćinstvima koja godišnje zarađuju manje od 30.000 dolara prijavilo je korištenje Facebooka, u poređenju s 27% onih u domaćinstvima koja zarađuju najmanje 75.000 dolara godišnje.

    I Instagram, koji je u vlasništvu Meta, matične kompanije Facebook, i dalje ostaje široko popularan. Instagram, zajedno s većinom glavnih društvenih medija, suočio se s brojnim kritikama posljednjih godina zbog toga kako štiti tinejdžere korisnike.

    Izvor: Forbes

  • SIPA u 2023. godini otkrila i privremeno oduzela 269 kilograma opojne droge kokain

    SIPA u 2023. godini otkrila i privremeno oduzela 269 kilograma opojne droge kokain

    Policijski službenici Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) toku 2023. godine otkrili su i privremeno oduzeli 269 kilograma opojne droge kokain.

    Zapljene su izvršene u četiri odvojena slučaja, a droga je u Bosnu i Hercegovinu dolazila iz Južne Amerike. Vještačenjem je utvrđeno da je opojna droga kokain visoke čistoće u intervalu od 95 do 99 posto, dok procijenjena vrijednost na tržištu iznosi preko 30.000.000 eura.

    U vezi dokumentovanja i rasvjetljavanja navedenih zapljena kokaina, Državna agencija za istrage i zaštitu, pod nadzorom Tužilaštva Bosne i Hercegovine, provodi sve potrebne istražne mjere i radnje u saradnji s međunarodnim policijskim agencijama kao što su Intrepol, Europol, DEA i Ministarstvima unutrašnjih poslova Republike Hrvatske i Republike Slovenije.

    Izvor: Federalna/AA

  • Evo u kojim se trgovačkim lancima od sutra “zaključavaju” cijene

    Evo u kojim se trgovačkim lancima od sutra “zaključavaju” cijene

    Do sada je 15 velikih trgovina potpisalo protokol o učestvovanju u projektu kojim se cijene 40 prehrambenih i higijenskih proizvoda “zaključavaju” na period od tri mjeseca.

    Kako je potvrđeno za Klix.ba iz Federalnog ministarstva trgovine u međuvremenu su stigli pozivi i upiti još nekoliko trgovina koje žele da učestvuju u projektu.
    Od sutra će proizvodi biti zaključani u 15 velikih trgovačkih lanaca: YimoR, UDT Best, Konzum, Merkator, Bingo Hoše komerc, Amko komerc, Dobrinja, Robot, Naš Market, Deny prom, Madi, Namex, Neo Tim i Sofa.

    Osim toga, do sada se prijavilo i sedam manjih trgovina koje će “zaključati” cijenu minimalno 20 proizvoda.

    Kampanja na snagu stupa sutra, a trajat će do 15. marta naredne godine.

    Trgovine će, kako je rečeno, na ulazu imati istaknut plakat na kojem se nalazi logo projekta te proizvodi sa prijašnjom i “zaključanom” cijenom.

    U “zaključanu” cijenu ne mogu biti uvršteni akcijski proizvodi.

    Izvor: Klix

  • Podignuta optužnica protiv Selme Cikotića zbog ratnih zločina u Bugojnu

    Podignuta optužnica protiv Selme Cikotića zbog ratnih zločina u Bugojnu

    Tužitelj Posebnog odjela za ratne zločine, podigao je optužnicu protiv:

    1. Mlaćo Dževada, rođenog 1954. godine u Bugojnu, državljanina BiH;

    2. Cikotić Selme, rođenog 1964. godine u mjestu Trpezi, Berane, Crna Gora, državljanina BiH;

    3. Granić Tahira, rođenog 1959. godine u Bugojnu, državljanina BiH.

    Zločini protiv ratnih zarobljenika

    Optuženi se terete, da su za vrijeme rata u BiH i sukoba između Armije RBiH i HVO, optuženi Mlaćo u svojstvu predsjednika Ratnog predsjedništva općine Bugojno, optuženi Cikotić u svojstvu zapovjednika OG Zapad Armije RBiH i optuženi Granić kao zapovjednik 307. brigade Armije RBiH, postupali protivno odredbama Ženevskih konvencija o zaštiti ratnih zarobljenika za vrijeme rata i počinili kazneno djelo – Ratni zločin protiv ratnih zarobljenika iz člana 175. Kaznenog zakona Bosne i Hercegovine.

    U optužnici se navodi da je optuženi Dževad Mlaćo naredio ubistva zarobljenika hrvatske nacionalnosti, na način da je sačinjen spisak zarobljenika koji će biti ubijeni, te potom izvršeno odvođenje zarobljenika u prostorije BH Banke, gdje je od poslijedica mučenja, premlaćivanja i zlostavljanja, nastupila smrt trojice zarobljenika, nakon čega su preostali zarobljenici odvedeni na planirnu Rostovo i od pripadnika Vojne policije i Armije RBiH, ubijeni na lokacijama koje je optuženi osobno odredio i koje je obilazio, nakon čega su njihova tijela uklonjenja i sakrivena.

    Za tijelima preostalih žrtava se traga

    Nakon rata, tijela četvorice ubijenih su pronađena i ekshumirana, a za tijelima preostalih žrtava, još se traga, više od 30 godina nakon počinjenja zločina.

    Optuženi Cikotić i Granić terete se da su kao zapovjednici Armije RBiH, izdavali naredbe da se zarobljene osobe hrvatske nacionalnosti, pod prijetnjom oružjem, izvode na obavljanje prinudnih radova na prvim crtama bojišnice, gdje su bili izloženi opasnostima po život, kao “živi štit”, uslijed čega su dvojica zarobljenika ubijeni a više ih je ranjeno, a optuženi Cikotić također propustio da spriječi premlaćivanja, mučenja i ubojstva zarobljenih pripadnika HVO-a, te iako je imao informacije o počinjenim zločinima, nije poduzeo mjere da ih spriječi i kazni počinitelje.

    Navode optužbe Tužilaštvo će dokazivati pozivanjem 62 svjedoka, među kojima i dva svjedoka koji će iskaz dati uz mjere zaštite, zatim dva stručna vještaka kao i prilaganjem gotovo 780 dokaznih materijala.

    Optužnica je proslijeđena na potvrđivanje Sudu BiH.

    Izvor: avaz.ba

  • Naplatno mjesto Kakanj 1 od sutra se može preći samo uz elektronsku naplatu cestarine

    Naplatno mjesto Kakanj 1 od sutra se može preći samo uz elektronsku naplatu cestarine

    Od 15. decembra (petak) naplatno mjesto Kakanj 1 (Papratnica – izlaz za TE Kakanj) moći će se koristiti isključivo za elektronsku naplatu cestarine.

    Naplatno mjesto Kakanj 1 (Papratnica – izlaz za TE Kakanj) je prvo naplatno mjesto na kojemu će zaživiti Only ACC TAG sustav. Analizom poslovanja naplatnih mjesta na autocestama u FBIH uočeno je da je NM Kakanj 1 naplatno mjesto s većim brojem korisnika koji koriste elektronsku naplatu cestarine, dok je ukupan broj vozila na naplati relativno malen, na mjesečnom nivou nekih 16.000 vozila, a od toga cca 9000 vozila koristi elektronsku naplatu cestarine. Izlazi ostvareni preko TAG uređaja imaju udio od cca 52,43% na godišnjem nivou s tendencijom porasta udjela elektronske naplate, odnosno stagnacijom manualne.

    Uvođenje Only ACC TAG sustava ima za cilj prije svega podići svijest kod korisnika o prednostima elektronskog načina plaćanja autoceste (brži protok vozila i bonus od 20% na svaku uplatu korisnika), a osim navedenog, uvođenje Only ACC TAG sustava dovesti će do smanjenja troškova poslovanja uz zadržavanje standarda korištenja naplatnih mjesta.

    U narednom periodu JP Autoceste FBiH će nastaviti analizirati i druga naplatna mjesta kako bi se provjerila mogućnost prelaska na već spomenuti Only ACC TAG sustav.

    Korisnici autoceste koji ne žele koristiti elektronsku naplatu cestarine i dalje mogu koristiti naplatno mjesto Kakanj ili naplatno mjesto Visoko umjesto naplatnog mjesta Kakanj 1.

    izvor: N1

  • Savršeno hrskavi krompir: Kuhar otkriva u čemu je tajna

    Savršeno hrskavi krompir: Kuhar otkriva u čemu je tajna

    Hrskava korica i mekana tekstura iznutra je savršena kombinacija za krompir. Međutim, doći do savršenog krompira je zadatak i onim najvećim kuharima.

    Nedavno je šef kuhinje Asdin otkrio da je za savršeno hrskav krompir potreban jedan sastojak koji mu pruža takvu teksturu. Ovo je recept on izdvaja kao najbolji.

    Priprema krompira

    Krompir očistite i stavite u hladnu i slanu vodu 20-ak minuta; kuhajte dok ne bude više od pola kuhan, ali ne može da se izgnječi, kako savjetuje kuhar, piše Telegraf.rs.

    Kada ga ocijedite u cjediljku, koristite viljušku da napravite oštre ivice kako biste postigli željenu hrskavost.

    On dodaje da je neophodno dodati kašiku brašna da bi se dobila dodatna hrskavost.

    Željena boja

    – Ovo je dobar trenutak da dodate i morsku so. Onda uzmite pleh za rernu i upalite da se rerna zagrije. Ja je upalim na 220 stepeni, da bi se brzo ugrijalo. Opcije kao što su guščija i pačija mast su odlične za okus, ali biljno ili suncokretovo ulje su sasvim uredu sve dok su zaista vrući.

    Poslije otprilike 15 minuta smanjite rernu na 180 stepeni, ubacite krompir i nastavite da okrećete krompir lopaticom svakih pet minuta, dok se ne postigne željena boja i hrskavost, navodi on, prenosi “Dailymail.co.uk“.

    Krompir poslužite uz željene soseve, kao samostalno jelo ili kao dodatak po vašem izboru.

     

  • Jasmin Bajrić, radnik koji je nakon 30 godina dočekao voz u Varešu

    Jasmin Bajrić, radnik koji je nakon 30 godina dočekao voz u Varešu

    Nakon 30 godina jutros je ponovo krenuo saobraćati voz na dionici Podlugovi-Vareš. Brojni građani su prisustvovali ovom historijskom trenutku.

    Jasmin Bajrić, koji je prije agresije na BiH radio kao mehaničar na održavaju skretničkih brava u Varešu, istakao je da su emocije pomiješane.

    Bajrić je bio uključen u dolazak zadnjeg voza u Vareš. Danas, nakon 30 godina, opet je bio dio historijskog trenutka.

    – Emocije su pomiješane. Pored ovih obaveza koje imaju što smo sad montirali da proradi, imamo i ovo dešavanje. Jednostavno, čovjek se naježi kada vidi ovo danas. Ovo je veliki pomak – rekao je Bajrić.

    izvor: avaz.ba
  • U Bugojnu neće biti javnog dočeka Nove godine

    U Bugojnu neće biti javnog dočeka Nove godine

    U Bugojnu neće biti javnog dočeka Nove godine, a sredstva će biti uplaćena za Palestinu. Iznos u visini  od 50.000 KM plus sredstva koja su planirana za održavanje dočeka Nove godine na prijedlog  načelnika općine Bugojno, Hasana Ajkunića i zamjenika  predsjedavajućeg Općinskog vijeća Bugojno, dr. Nedžada Jusića ( SDA).

    Foto: Bug.ba

  • Danas je dan odluke za Ukrajinu: Sve zavisi od jednog čovjeka

    Danas je dan odluke za Ukrajinu: Sve zavisi od jednog čovjeka

    Ako Ukrajina želi išta izvući iz važnog samita čelnika EU koji se održava danas, trebat će joj podrška mađarskog premijera Viktora Orbana, koji se dosad snažno opirao naporima Kijeva da se pridruži EU, ali i njegovim molbama za pomoć.

    – Mi smo glas zdravog razuma u Evropi – rekao je Orban u mađarskom parlamentu uoči samita pa dodao:

    – Rat, korupcija, veliki poljoprivredni sektor i loše postupanje s mađarskom manjinom diskvalificiraju Ukrajinu od skorog pridruživanja EU.

    Simboličan poziv Ukrajini da započne službene pregovore na vrhu je dnevnog reda dvodnevnog sastanka u Briselu, zajedno s obećanim iznosom od 54 milijarde eura iz fondova EU za opskrbu ukrajinske ekonomije do 2024., te dodatnih 24 milijarde eura u vojnoj podršci.

    Zelenskom sedmica loše počela u SAD

    Mađarski prigovori prijete da će lošu sedmicu učiniti još gorom za ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog. Njegova posjeta Vašingtonu nije uspjela osigurati 61 milijardu dolara američkih vojnih sredstava. Blokirali su ih republikanski zastupnici.

    – Ako ne bude pozitivnih vijesti iz Brisela, to će značiti da je Putin stavio veto na ovu odluku – upozorio je ukrajinski čelnik, izričito optuživši Budimpeštu da stoji na putu.

    Mađarska bi mogla blokirati sve što Kijev traži, unatoč širokoj podršci Ukrajini iz drugih prijestolnica EU. Novi poljski premijer Donald Tusk upozorio je da je “apatija prema Ukrajini neprihvatljiva”.

    Međutim, kako su čelnici EU počeli pristizati u Brisel kasno sinoć, naznake mogućeg kompromisa počele su izlaziti na vidjelo. Tako je Evropska komisija objavila je da deblokira oko 10,2 milijarde eura od više od 30 milijardi eura sredstava EU za Mađarsku koja su bila zamrznuta zbog zaostajanja u vladavini prava.

    Evropska komisija pokušava smekšati Orbana

    Iako se otključavanje sredstava uvelike smatra pokušajem omekšavanja Orbanove pozicije, dužnosnici u Briselu poriču da su bili ucijenjeni. I mogu ukazati na dan ranije donesen zakon u Mađarskoj koji vraća pravo mađarskim sudijama da se obrate Evropskom sudu za preliminarnu odluku.

    Promjena kaznenog zakona bila je jedna od mnogih promjena koje je zahtijevao Brisel. Većina drugih čelnika EU čvrsto stoji iza Kijeva. Čak i slovački Robert Fico, koji je zaustavio vojnu pomoć Ukrajini, kaže da će podržati početak pregovora o ulasku Kijeva u EU.

    Nekoliko sati nakon što je predsjednik Zelenski napustio Vašington, gdje nije uspio deblokirati američku pomoć, predsjednica Komisije Ursula fon der Lejen (Von der Leyen) rekla je Evropskom parlamentu:

    – Moramo dati Ukrajini ono što joj treba da bude jaka danas, tako da može biti jača sutra za stolom kada ona pregovara o dugotrajnom i pravednom miru za Ukrajinu.

    Zelenskom očajnički treba napredak na samitu EU

    Zelenskom je očajnički potreban napredak na samitu EU i pokušao je zvučati optimistično tokom posjete Norveškoj.

    – Bili smo vrlo konstruktivni. Učinili smo apsolutno sve, ispunili smo preporuke Evropske unije.

    Evropska komisija je sugerirala da je sada ispunjeno šest od sedam preduvjeta za početak službenih pregovora o pristupanju.

    Budimpešta to osporava, optužujući Brisel da je spustio ljestvicu kako bi pomogao Kijevu. Predsjednik Zelenski viđen je u nedjelju u intenzivnim razgovorima licem u lice s Viktorom Orbanom u Argentini. Razgovor je ukrajinski predsjednik kasnije opisao kao “krajnje iskren”.

    Kako bi izašao u susret Budimpešti, ukrajinski parlament prošle je sedmice donio zakon kojim se Mađarima i drugim manjinama garantira pravo studiranja na vlastitom jeziku. Također je usvojen novi ukrajinski antikorupcijski zakon, koji zahtijeva EU, čime je Orbanova vlada lišena dijela streljiva protiv Kijeva

    Niko u Briselu ne sugerira da je Ukrajina spremna pridružiti se sutra. Početak pregovora o članstvu simboličan je čin solidarnosti Evropske unije.

    Orban: Moj stav nije baš veto, ali…

    Orban je rekao francuskom sedmičniku Le Point da njegov stav “nije baš veto”, pa dodao:

    – Recimo da ne pridonosim donošenju onoga što mi se čini kao loša odluka.

    To zvuči kao suzdržan glas. Njegova je vlada već potiho odobrila 11 paketa sankcija protiv Rusije, iako pripitomljeni, provladini mađarski mediji o tome rijetko izvještavaju.

    Do još jedne pukotine u protuukrajinskom frontu mađarske vlade došlo je jučer kada je šef njegova kabineta Balazs Orban, koji nije u rodbinskom odnosu s premijerom, rekao da su finansiranje Mađarske iz EU i finansiranje Ukrajine odvojena pitanja.

    – Ali ako EU insistira da finansiranje Ukrajine treba dolaziti iz izmijenjenog budžeta EU, ta dva pitanja postaju povezana – rekao je za Bloomberg.

    Viktor Orban je uporan da se Mađarska “ne može ucjenjivati” i da se finansijska pitanja “ne mogu miješati s načelnim pitanjima”.

    Ulozi za Ukrajinu su puno veći nego ulozi za Mađarsku

    On, kao i Zelenski, insistira na tome da je učinio sve što je Komisija od njega tražila da učini. No, ulozi za Ukrajinu daleko su veći. Predsjednik Zelenski riskira da izgubi rat s Rusijom, dok Orban želi steći veći utjecaj u Evropi. Njegov fokus prebacuje se na izbore za Evropski parlament u junu 2024., kada se nada da će trijumfirati njegove kolege iz nacionalističkih stranaka.

    Najbolji ishod za Zelenskog bio bi da se vrati u Kijev s pozivom za početak pristupnih pregovora i čekom na 78 milijardi eura vojne i ekonomske pomoći.

    Za mađarskog čelnika, uspješan samit bi bio da EU i Ukrajina dogovore “strateško partnerstvo”: korak na putu ka pridruživanju EU za Ukrajinu, ali samo mali. Kao i milijarde eura otključanih EU fondova.

    – Nećemo napustiti Brisel – rekao je sinoć za web stranicu Mandiner pa dodao:

    – Okupirat ćemo ga – prenosi Index.hr.