Hrvatska glumica Ana Uršula Najev (26) je bila u društvu s muzičarom i glumcem Farisom Pinjom, koji iza sebe ima propali brak s glumicom Tarom Thaller, a šuška se kako su njih dvoje novi par.
Na zagrebačkom Adventu, Ana je bila s Farisom, a pohvalili su se i zajedničkom fotografijom na društvenim mrežama.
Na fotki su njih dvoje uživali u slatkišima i toplim napicima, a Pinjo je stavio ruku na njezino rame.
“Bitno da je rakija iza. Aj Ž”, napisala je uz fotografiju.
Glumica nije službeno potvrdila glasine o njihovoj vezi, a nedavno je na upit o ljubavi otkrila čime ju muškarac može osvojiti.
Zajednička odluka: Razvode se Faris Pinjo i Tara Thaller
“Ljubavni status ne govorim u javnosti, ali mogu reći da sam jako sretna i ispunjena. Muškarac me može osvojiti jednom stvari: poštovanjem. Nemam pravila i nemam tip muškarca, ljubav se naprosto dogodi. Ali ono što mogu reći jest to da je najbitnija stvar uzajamno poštovanje i uzajamna potreba za obostranom srećom i osmijehom”, rekla je Ana Uršula.
Inače, Pinjo se nedavno razveo od glumice Tare Thaller, s kojom je proveo godinu i po dana u braku.
Tara je nakon razvoda utjehu pronašla u plesaču Mateu Cveniću, a čini se kako je i Faris krenuo dalje.
Kapa dole Emiru Hastoru koji je jutros istrčao 42 kilometra i skupio oko 5.000 KM za pomoć narodu Palestine
Emir je trčao četiri kruga po Velikoj aleji na Ilidži, a potom je trčeći stigao do naših prostorija na Čengić Vili gdje smo ga dočekali uz gromoglasan aplauz.
Hastor je došao na ideju da organizuje humanitarnu trku „Kilometri za Gazu“, a mi smo rado podržali ovaj divan gest i sa zadovoljstvom ćemo iskoristiti prikupljena sredstva kako bismo pomogli narodu Gaze koji se suočava sa katastrofalnim patnjama i stradanjima.
Još jednom od srca zahvaljujemo Emiru i svima vama koji ste uplaćivali sredstva za njegove pretrčane kilometre, a posebno hvala medijskom pokrovitelju BHRT-u koji je uživo pratio Emirovu trku. Imamo samo ono što damo.
Poslovni subjekti u BiH, odnosno svi pravni subjekti koji podliježu plaćanju PDV-a, plaćaju taksu za izdavanja uvjerenja o izmirenim obavezama po osnovu ovih poreza skoro četiri puta veću od one koja se, naprimjer, naplaćuje u Srbiji, dok se u Hrvatskoj i ne naplaćuje!
Ova informacija došla je od Uprave za indirektno oporezivanje BiH koja je predložila izmjene Odluke o administrativnih taksama i uputila je Vijeću ministara na usvajanjem saznaje Fokus.
Uporedni prikaz
-Uvidom u uporedni prikaz taksi na spise i radnje u susjednim zemljama (Srbija, Hrvatska) uočeno je da je postojeća visina taksi na podnesak, kao i na rješenja i uvjerenja nešto veća u BiH u odnosu na zemlje okruženja (Srbija, Hrvatska). Iz tog razloga je predloženo smanjenje iznosa takse za uvjerenja o izmirenim obavezama i uvjerenja da lice nije upisano u Jedinstveni registar obveznika indirektnih poreza sa 20 KM na 10 KM – stoji u obrazloženju.
Nadalje, ističu iz UIO, poređenja radi, u Hrvatskoj, za uvjerenja, izvatke i druge javne isprave o činjenicama o kojima organi uprave vode službenu evidenciju uopće se i ne plaća upravna pristojba.
Nadalje, u Srbiji se za zahtjev, kao i za uvjerenje, odnosno potvrdu, naplaćuje republička administrativna taksa u iznosu od 330 dinara, odnosno nešto manje od 5,5 KM, dok se za izdavanje uvjerenja Poreske uprave elektronskim putem, automatskim preuzimanjem podataka iz evidencije Poreske uprave putem sredstava elektronske komunikacije ne plaća taksa.
faksimil izmjene odluke o taksama
Iz UIO priznaju da bi predloženim izmjenama vidine takse na ovu vrstu podnesaka i odluka bi i pored predloženog smanjenja bila veća u odnosu na zemlje okruženja.
Obrazlažu da se ova taksa plaća od stupanja na snagu Zakona o carinskoj politici BiH. Još dok su trajali pregovori o reformama iz čuvene Reformske agende bilo je zahtjeva da se smanje ovi nameti. Štaviše, ističu da su zaprimane pritužbe od strane obveznika indirektnih poreza.
-Veliki broj obveznika se konstatno obraća Upravi sa zahtjevima za smanjenje takse kao i sa zahtjevima za povrat neosnovano naplaćene takse, gdje će se predloženim izmjenama Tarife ovaj broj zahtjeva svesti na minimum – ističu u UIO.
Pripreme za Zimski raspust u Gradskoj biblioteci 2024. godine uveliko su u toku.
Iz Gradske biblioteke pozivaju osnovce i srednjoškolce da se prijave za voditelje radionica, da osmisle radionice koje trebaju biti kreativne i edukativne. Materijal za izradu i realizaciju radionica je obezbijeđen.
Zimski raspust podržan je od Fondacije za bibliotečku djelatnost Sarajevo.
Amna Hodžić , učenica prvog razreda srednje škole, osmislila je radionicu za učenike prvog, drugog i trećeg razreda osnovne škole, pod nazivom ZIMSKA ČAROLIJA NA HAMER PAPIRU.
Nakon što protumačimo pjesme o zimi, teme i pjesničke slike sa Amnom crtamo i izrađujemo na hamer papiru.
Pripreme za Zimski raspust u Gradskoj biblioteci 2024. godine. Dobrih ideja imamo!
Samed Hadžić , učenik prvog razreda srednje škole, osmislio je radionicu za učenike sedmog, osmog i devetog razreda, pod nazivom MI SMO ONO ŠTO ČITAMO I SLUŠAMO – KNJIGE I MUZIKA.
Mirza Begović, učenik prvog razreda srednje škole, osmislio je radionicu za učenike sedmog, osmog i devetog razreda, pod nazivom UPOZNAJMO SVEMIR I NEBESKA TIJELA.
U svijetu se uveliko govori o novom podtipu omikron soja koronavirusa, HV.1. U Bosni i Hercegovini još uvijek nema oboljelih od pomenutog virusa. Stručnjaci upozoravaju da je koronavirus tokom prethodne dvije godine mutirao, te da ga je veoma teško razlikovati od drugih virusa.
Nina Rodić – Vukmir, načelnica Službe za epidemiologiju Instituta za javno zdravstvo Republike Srpske, ističe da svaki virus teži prilagoditi se okolini, kako bi se širio.
“Možda to nama djeluje strašno, ali potpuno je prirodno da virus želi da se prilagodi domaćinu, da se razmnožava i da se širi. To nije ništa neobično i novo, mnogi virusi mutiraju, pa tako i koronavirus. Sojevi koji nastaju iz omikrona nema nikakvih specifičnosti u odnosu na prethodne sojeve. Nemaju čak ni specifičnosti u odnosu na viruse grupe i druge viruse koji uzrokuju respiratorne tegobe. Novi soj koji je nastao HV.1, on je potomak omikrona kao i prethodni što su bili”, pojašnjava Vukmir.
Što se tiče simptoma, nema nikakve specifičnosti u odnosu na druge viruse karakteristične za ovo doba godine.
“Pacijenti imaju začepljenost nosa, grlobolju i suhi kašalj koji može preći u bronhitis. Obolijevaju svi, ali teže slučajeve očekujemo kod starijih i bolesnih”, navodi načelnica Vukmir.
Da je riječ o slabijim oblicima virusa potvrđuje i Aida Pošković – Bajraktarević, epidemiologinja Zavoda za javno zdravstvo Kantona Sarajevo. Bajraktarević napominje da se broj oboljelih od koronavirus smanjuje iz godine u godinu.
“U Zavodu za javno zdravstvo KS na sedmičnom nivou imamo dva do tri slučaja. Ukupan broj od početka godine do danas je negdje oko 245, a u prethodnoj godini bilo je oko šest hiljada. Dosta je manje, ali ga ima i biće ga i sigurno. Dosta ljudi se ne javi ljekarima, ne testiraju se, prođe samo kao prehlada”, ističe epidemiologinja Bajraktarević.
Još uvijek nema zabilježenih slučajeva gripe. Ona se tek očekuje u narednom periodu. Trenutno je najviše prisutna prehlada kao i akutne respiratorne infekcije. Razlike gripe, kovida i prehlade su u nijansama.
“Gripa uvijek počinje naglo, dok kod prehlade i kovida to ide postepeno. Temperatura kod gripe je uvijek visoka, kod kovida može biti visoka, ali i ne mora, prehlada može proći i bez temperature, može biti umjerena temperatura. Umor i malaksalost karakteristični su za kovid i gripu, ali ne za prehladu. Kod prehlade je karakteristično curenje nosa, kod gripe manje. Kašalj kod kovida i gripe, kod prehlade može biti umjeren ili totalno da izostane. Razlike su poprilično male, jedino se testiranjem može otkriti da li je to kovid ili gripa”, navodi Aida Pošković – Bajraktarević.
U toku je vakcinacija protiv gripe, na koju pozivaju zdravstveni radnici. Vakcinisati se mogu djeca od šest mjeseci i starija, ali se preporučuje prvenstveno trudnicama, hroničnim bolesnicima i starijim osobama. U Kantonu Sarajevo ostalo je još 1.800 doza vakcina.
Nacrt budžeta općine Bugojno za 2024. s planiranim prihodima od 12.469.000 KM usvojen je na 13. redovnoj sjednici Općinskog vijeća Bugojno. Ovaj strateški dokument podržan je s četranest vijećničkih glasova, dok se ostali vijećnici nisu izjašnjavali. Pokreće se i promjena statusa općine u status grada Bugojna.
Vijećnik SDA u Općinskom vijeću Bugojno dr. Nedžad Jusić je uputio dvije inicijative a to su:
Transfer za unapređenje materinstva povećati sa 350.000 KM na 400.000 KM kako bi svako novorođeno dijete dobilo jednokratno 1000 KM a majke porodilje koje su nezaposlene još 100 KM mjesečno godinu dana, dakle 1200 KM.
Transfer za stipendije povećati sa predloženih 300.000 KM na 380.000 KM kako bi se ove godine pored studenata stipendirali i učenici deficitarnih zanimanja.
Transfer poticaja poljoprivrednoj proizvodnji sa predviđenih 250.000 KM povećati za 200.000 KM tako da bi transfer iznosio 450.000 KM
Mirnesa S., (42), koja u Njemačkoj služi trogodišnju zatvorsku kaznu zbog krađe 1,25 miliona eura iz kompanije za prijevoz novca u kojoj je radila, iznenadila je javnost viješću da bi se uskoro mogla vjenčati.
– Zaljubljena sam, zaručena i čekam vjenčanje. Željela bih čim prije dobiti dozvolu za vjenčanje – rekla je Mirnesa S., kad su je novinari njemačkog RTL-a prije nekoliko dana posjetili i pitali koja joj je novogodišnja želja.
Mirnesa se sa svojim odabranikom još nikad nije srela. Nisu se vidjeli, ali se dopisuju. Otkrila je kako je i on u zatvoru zbog pljačke te će tamo ostati najmanje do novembra 2026. godine.
– Zaručili smo se i već predali zahtjev za vjenčanje, ali trajat će vječnost da sve dozvole budu gotove – kaže Mirnesa.
Na pitanje zašto im se toliko žuri kad su oboje u zatvoru, Mirnesa je kazala kako im je to jedina mogućnost za susrete.
Naime, zabranjeno je lično upoznavanje ili video razgovor preko Skypea. Ali sve bi to bilo moguće kada bi se ona i njen zaručnik vjenčali.
Mirnesa S. ne sumnja da je njen zaručnik ovaj put onaj pravi.
– Tako smo slični, nevjerovatno, iz onoga što pišemo se vidi da se nevjerovatno dobro slažemo. Jednostavno bolje upoznaješ ljude preko dopisivanja. Ovo je tako intenzivno. Uvijek sam željela nekoga ko također želi djecu. Nekoga ko jednostavno čita svaku želju žene, ko se prema ženi ponaša kao prema dami. Trebala sam završiti u zatvoru kako bih upoznala muškarca svojih snova – zaključila je Mirnesa.
Mirnesa je otkrila kako je u kontaktu i s majkom svog zaručnika. Rekla je kako nije tražila ljubav u zatvoru, niti još jednog kriminalca, ali se zaljubila.
– I ja sam bila ili postala kriminalac, ali to me ne čini gorom osobom. Ne biste trebali odmah osuđivati osobu samo zato što je počinila jedan ili više zločina. Osoba se može promijeniti. Stariš, razmišljaš drugačije – kaže Mirnesa.
Isto je i s njenim zaručnikom. On također želi započeti novi život, kaže ona.
– Samo normalan život s malom kućom na selu. Ostavljajući prošlost iza sebe. A tu je i planiranje porodice – otkriva Mirnesa, prenosi Fenixmagazin.
Pripadnici Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) danas su na području Zvornika uhapsili sedam osoba zbog postojanja osnova sumnje da su počinila krivično djelo genocid, u vezi sa krivičnim djelima individualna i komandna odgovornost i pomaganje, saopćeno je iz te policijske agencije.
– Uhapšeni će nakon kriminalističke obrade u prostorijama SIPA-e, biti predati u dalju nadležnost Tužilaštvu Bosne i Hercegovine – naveli su iz SIPA-e.
Bosna i Hercegovina, entiteti i Brčko distrikt za pet godina su platili oko 35 miliona KM penala na nepovučene iznose kredita koje smo dobili, a od toga oko 17,1 miliona KM penala smo platili samo za dvije godine. Ministarstvo finansija i trezora Bosne i Hercegovine dostavilo je u Parlamentarnu skupštinu Bosne i Hercegovine tabelu i odgovor na zastupničko pitanje koje institucije, za koje projekte i u kojem iznosu nisu angažirale novac pa je u posljednjih pet godina izgubljeno 35 miliona KM.
Prema pregledu plaćenih penala po projektima i institucijama, među najvećim iznosima su oni koji se odnose na projekte gradnje na Koridoru Vc (oko 9,1 milion KM) gdje su Autoceste FBiH navedene kao jedinica za provedbnu projekta, oko 6,7 miliona KM za projekat izgradnje obilaznice Doboj na autoputu na Koridoru Vc čiji su implementatori Autceste FBiH i Autoputevi RS-a, zatim oko 960.000 KM na projekte izgradnje vjetroelektrane Podveležje (Elektroprivreda BiH), a u dva navrata plaćeno je ukupno blizu dva miliona KM penala i za nepovučena sredstva po aranžmanu sa Međunarodnim monetarnim fondom.
Za veći broj projekata penali su plaćani u nekoliko navrata, a neki čak nisu ni realizirani.
Među njima su i projekat gasifikacije Srednjobosanskog kantona koji provodi BH Gas (oko 31.700 KM penala), zatim oko 205.000 KM za obilaznicu Brčko distrikt (JP Putevi Brčko), oko 166.700 KM za projekat gradskih saobraćajnica Sarajevo (Ministarstvo saobraćaja KS i Direkcija za puteve KS), 5.443 KM za projekat vodosnabdijevanja Čapljina (JP Komunalo Čapljina), oko 117.000 KM penala za projekat sanacije Hidroelektrane Trebinje (Elektroprivreda RS) koji nije realiziran.
ad
Izvod iz tabele
Penali su plaćani više od jednom i za projekat hidroelektrane Janjići (oko 500.000 KM) za koji je naznačeno da nije realiziran, oko 1,1 miliona KM penala za modernizaciju putnog sektora u FBiH (Ceste FBiH), oko 730.000 KM za projekat podrške zapošljavanju (enitetska ministarstva rada), oko 362.000 KM penala za projekat rekonstrukcije željeznica RS-a (Željeznice RS), oko 131.000 KM za projekat vodovod Visoko (JKP Visoko), oko 670.000 KM KM za regionalni vodovod Plava voda koji provodi istoimeno javno preduzeće iz Travnika, oko 550.000 KM za projekat Luka Brčko.
U više navrata plaćeni su penali i za nepovučena sredstva za dodatno finansiranje za projekat energetske efikasnosti (više od 370.000 KM), za kreditnu liniju za Agenciju za osiguranje depozita (oko 580.000 KM), za projekat oporavka i podrške preduzećima čiji su implementatori bila Razvojna banka FBiH i Investiciono-razvojna banka RS-a (oko 350.000 KM). Imali smo i više od 600.000 KM penala za projekat jačanja bankarskog sektora (entiteska ministarstva finansija).
Ko je krivac
Uz napomenu da naknadu plaća zajmoprimac, iz Ministarstva finansija i trezora BiH su ponudili dva osnovna razloga zbog kojih plaćamo penale.
Sudeći po odgovoru, za ovaj trošak najprije možemo zahvaliti razvlačenju postupka ratifikacije ugovora za koji su zaduženi državni Parlament, Vijeće ministara Bosne i Hercegovine i Predsjedništvo Bosne i Hercegovine, a potom i entitetske vlasti.
– Prvi razlog je produženo vrijeme administriranja u procesu sticanja efektivnosti finansijskog ugovora. Dijelom je takvo administriranje u vezi s produženim procesom ratifikacije na nivou BiH koji značajno prekoračuje vremenski propisani prag od 41 dan i obračunski prag od 60 dana. Dodatni segment razloga produženog administriranja u vezi je sa stjecanjem drugih uvjeta efektivnosti koji se odnose na entitetske nadležnosti i nadležnosti krajnjeg korisnika. Druga grupa razloga je u vezi s nadležnostima jedinica za provedbu i produženo vrijeme izvršavanja ugovora koje je omogućeno od vlasnika projekta – odgovor je Ministarstva finansija i trezora BiH.
Jedinice za provedbu projekata, kako je vidljivo, mahom su javna preduzeća.
Ranije su, naprimjer, iz Autocesta FBiH između ostalog ukazali da je standardni uvjet za stupanje na snagu međunarodnih ugovora o kreditu završen postupak ratifikacije kao dokaz da je ugovor prihvaćen od države koja garantira otplatu kredita. Ukazali su i da postupak ratifikacije dugo traje radi uključenosti više državnih institucija uključujući i Predsjedništvo BiH i Parlamentarnu skupštinu BiH te nadležna ministarstva, te je za ratifikaciju prosječno potrebno između sedam do deset mjeseci.
Međunarodni kreditori čija sredstva nismo u potpunosti povlačili pa smo za to plaćali naknadu su Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD), Međunarodna banka za obnovu i razvoj (IBRD), Međunarodni monetarni fond (MMF), Njemačka razvojna banka (KfW), te kreditori WB IBRD, odnosno Svjestka banka i IBRD.
Izvod iz tabele