Skupština SBK na danas održanoj 9.sjednici usvojila je Budžet za 2024.godinu u iznosu od 356.655,622 KM.
Usvojeni Budžet integrira niz razvojnih projekata i ključnih socijalnih mjera. SBK je prvi Kanton u Federaciji BiH koji je usvojio Budžet za 2024.g.
Također, po skraćenoj proceduri, jednoglasno, usvojene su i Izmjene i dopune Zakona o novčanoj egzistencijalnoj naknadi Kantonalne uprave za branioce SBK.
Travnicki.INFO
Utakmicama Premijer lige u jesenjoj polusezoni (18 odigranih kola) prisustvovalo je ukupno 276.027 gledalaca ili u prosjeku 2.555 po jednom susretu.
Najveća posjeta po izvještajima delegata zabilježena je na utakmici 10. kola između Sarajeva – Željezničara, kada je na Olimpijskom stadionu “Asim Ferhatović Hase” bila 21.000 gledalaca.
Najgledaniji klub u jesenjoj polusezoni Premijer lige je FK Sarajevo, čije je domaće utakmice posjetilo 72.650 gledalaca ili u prosjeku 8.072. Drugi je Željezničar sa 50.577 (5.620), a treći Velež 33.900 (3.767).
Najmanju posjetu imala je Zvijezda 09 (2.820 ili 313 po utakmici).
Kolumnu su počeli s kulturom BiH kazavši da ona pripada evropskoj baštini.
“Bili to rimski mozaici iz Butmira, bogatstvo sefardske historije u BiH, austrougarska arhitektura širom zemlje u spoju stilova centralne i jugoistočne Evrope, ili, pak, savremeniji mural bh. umjetnika Rikarda Druškića u srcu Brisela, Bosna i Hercegovina je, unazad vijekovima, neosporno dio evropske kulturne baštine. Sada je vrijeme da se osigura da postane i dijelom Evropske unije”, naveli su.
Ističu da je vrlo značajna ranija odluka Evropskog vijeća da preporuči otvaranje pristupnih pregovora s Bosnom i Hercegovinom kada se postigne neophodan stepen usklađenosti s kriterijima za članstvo.
“Zaključci Evropskog vijeća obavezujuće su riječi 27 šefova država i vlada zemalja članica EU. Odluka Evropskog vijeća je obećanje da će pristupni pregovori biti otvoreni, kada Bosna i Hercegovina uradi svoj dio posla. Svi u Bosni i Hercegovini treba da znaju da postoji apsolutna saglasnost svih 27 zemalja članica oko principa da ova zemlja treba da se pridruži Evropskoj uniji. Oni koji tvrde da je ova ili ona država protiv ulaska Bosne i Hercegovine u EU apsolutno su u krivu. EU je utemeljena kao mirovni projekat, a ulazak Bosne i Hercegovine u EU bio bi izuzetno značajan i ključan trenutak za evropski projekat”, naveli su oni osvrćući se tako na brojne nezvanične informacije o zemljama koje su se tokom lobiranja za BiH protivile otvaranju pregovora.
Također, BiH jedina nije otvorila pregovore s EU u decembru za razliku od Ukrajine i Moldavije, koje su također bile predmet rasprave i Gruzije, koja je dobila status kandidata.
“Neslaganja u stavovima zemalja članica po pitanju Bosne i Hercegovine – izražena u javno dostupnim istupima i dokumentima – više su stvar taktike. Jedni tvrde da je ohrabrenje efikasnije, dok se drugi zalažu za stroži pristup u postizanju reformi. Takva se debata vodi i unutar Bosne i Hercegovine, gdje jedni optužuju Evropsku uniju da nije dovoljno stroga, dok nas drugi optužuju za previsoke kriterije”, navode.
Ističu da uslovi koji su postavljeni pred BiH s ciljem približavanja EU ostaju neprimijenjeni i da vlasti i dalje imaju obavezu preuzeti od Unije desetine hiljada zakonodavnih akata u domaće zakonodavstvo.
“Dakle, tu su dvije konstante. Jedna je nedvosmislena podrška Evropske unije za BiH unutar EU. Druga je nepromjenjiva činjenica da članstvo u EU dolazi sa standardima i obavezama koje će BiH morati ispuniti. Evropsko vijeće je zatražilo da Komisija ponovo dostavi izvještaj za BiH do marta s ostvrtom na to da li je BiH postigla neophodan stepen usklađenosti sa kriterijima za članstvo kako bi pregovori bili otvoreni. Stoga su sedmice pred nama ključne”, potcrtali su oni.
Evropska komisija u svojim izvještajima, kako kažu, primjenjuje uravnotežen, objektivan i sveobuhvatan pristup koji uzima u obzir mnoge faktore.
“Stoga je nemoguće jednostavno i kategorički reći da će uslijediti preporuka za otvaranje pristupnih pregovora ako Bosna i Hercegovina uradi a, b i c. Jednako tako je jasno da će usvajanje važnih reformi u narednih nekoliko sedmica pomoći Bosni i Hercegovini kao argument u prilog otvaranju pristupnih pregovora, a neki drugi, pak, odmoći”, rekli su.
Usvajanjem Zakona o sukobu interesa, Zakona o sudovima i zakonodavstva o elektronskim potpisima u skladu sa evropskim i međunarodnim standardim vjeruju da bi se osnažila borba protiv korupcije, izgradila veća pravna sigurnost, unaprijedila poslovna klima i dali dobri argumenti da BiH zaista napreduje na realizaciji 14 ključnih prioriteta.
“S druge strane, nazadovanje po pitanju temeljnih sloboda će oslabiti poziciju Bosne i Hercegovine. Snažno smo pozvali vlasti Republike Srpske da povuku nacrt zakona o tzv. stranim agentima”, kazali su.
Prije dvije godine kažu da je bilo nezamislivo da BiH dobije kandidatski status za punopravno članstvo u EU, a potom i uslovnu preporuku za otvaranje pristupnih pregovora.
“U nešto više od dvije godine, predsjednica Komisije Ursula von der Leyen tri puta je posjetila Bosnu i Hercegovinu. Na posljednjem Evropskom vijeću odobren je Plan rasta za Zapadni Balkan kojim su za region dodijeljene nove dvije milijarde eura grantova i četiri milijarde eura kredita i to pored već postojećeg Ekonomskog i investicionog plana (EIP) za Zapadni Balkan koji je omogućio bespovratna sredstva od devet milijardi eura i potakao 20 milijardi eura drugih investicija. Evropska komisija je samo prošlog četvrtka, u okviru EIP-a, najavila dvije nove vjetroelektrane u Bosni i Hercegovini vrijedne 63,6 miliona eura, na Vlašiću i u Poklečanima. Sredstva iz Paketa energetske podrške vrijednog 70 miliona eura pomoći za ugrožene porodice u BiH već je stigao u domaćinstva u Republici Srpskoj, dok će u Federaciji BiH novac biti isplaćen u narednim sedmicama”, poručili su.
Oni koji tvrde da EU nije zainteresirana da BiH bude članica, trebali bi još jednom pogledati novac, energiju i vrijeme koje EU ulaže u podršku ovoj zemlji na njenom putu da postane članica EU, kazali su oni.
“Ali ne možemo mi željeti više od domaćih političkih lidera da Bosna i Hercegovina postane članica EU. Narednih nekoliko sedmica treba dobro iskoristiti”, poručeno je.
Prvi Winter Fest održava se na Trgu Prve brigade policije tj. na platou prekoputa Vijećnice u srcu Starog Grada, a cilj organizatora je da na jednom lokalitetu okupe veliki broj domaćih stranih izlagača hrane I pića, od nacionalnih preko internacionalnih delicija.
Isto tako im je cilj da grad Sarajevo zasija u svom najljepšem svjetlu u decembarskim danima te privuče veliki broj građana, ali i turista. Festival nudi 12 dana odlične zabave, priliku za uživanaje u hladnim i toplim napicima te degustiranje raznih jela koja će vam pripremiti izlagači.
Osim gastronomskih užitaka, posjetitelje očekuje i bogat muzički program te raznovrsne predstave i kreativne radionice, posebno osmisljene za najmlađe. Svečano otvorenje Winter Festa zakazano je za 23. decembar, a isti će biti dodatno obogaćen nastupom popularne Indire Forze, pružajući festivalu još više sjaja i čineći početak događaja nezaboravnim.
Pripremite se za prvo jedinstveno iskustvo zime koje će oživjeti čaroliju praznične sezone, kako u srcu Općine Stari Grad, tako i cijelog Sarajeva . Festival se održava uz podršku Ministarstva kulture i sporta Kantona Sarajevo te Općine Stari Grad. Organizatori su se zahvalili i ostalim prijateljima projekta, a to su Carlsbeg Group, Red Bull, Coca Cola, Tikves, Franck, Antena Sarajevo, Klix.ba, Adriatic osiguranje i Sarajevski kiseljak.
Tokom protekla 24 sata na području Srednjobosanskog kantona prijavljena su 2 krivična djela.
Dana 18.12.2023.godine oko 20,20 sati u ulici Kralja Tomislava, općina Kiseljak, policijski službenici tima za borbu protiv zloupotrebe opojnih droga PU Kiseljak, izvršili su kontrolu putničkog motornog vozila marke Audi, kojim je upravljao R.A. rođen 2001.godine iz Fojnice. Tom prilikom, kod istog je pronađena određena količina zeljaste materije za koju se sumnja da je opojna droga cannabis.
U saradnji sa nadležnim kantonalnim tužilaštvom protiv osumnjičenog se poduzimaju zakonom propisane mjere i radnje.
JAVNI RED I MIR
Evidentiran je 1 slučaj narušavanja javnog reda i mira.
SIGURNOST SAOBRAĆAJA
Evidentirane su 4 saobraćajne nezgode u kojima je 1 osoba zadobila lakše tjelesne povrede.
Zbog različitih prekršaja iz oblasti saobraćaja uručena su ukupno 204 prekršajna naloga, od kojih je 80 naloga uručeno zbog prekršaja prekoračenja dozvoljene brzine, koji su evidentirani mobilnim i fiksnim radarima.
U Bugojnu se igra prva i druga teniska liga.
Jedini teniser našeg grada Aladin Kurić igra prvu ligu gdje se takmiči 19 igrača.
Aladin je dobio 9 mečeva i pretrpio dva poraza.Aladin je najmlađi takmičar i odlično promoviše svoj grad.
Teško da osvane dan bez vijesti o saobraćajnim nesrećama na putevima u BiH koje, uprkos svim apelima, prijedlozima, pa i protestima građana u pojedinim gradovima i na kritičnim dionicama, odnose ljudske živote.
Prema podacima BIHAMK-a, na cestama u BiH tokom prošle godine dogodila se ukupno 31.321 saobraćajna nesreća, u kojima su poginule 222 osobe, dok su 1.554 zadobile teže, a 8.704 lakše tjelesne povrede.
Nažalost, crnu statistiku ispisujemo i u ovoj godini. Za prvih devet mjeseci 2023. godine u Federaciji BiH dogodilo se 17.948 nesreća, što je, prema podacima FUP-a, više za 2.714 nesreća (17,82 posto) u odnosu na isti period prošle godine.
– Preventivne mjere kod nas ne urode plodom, čak ih i nema, dok su represivne mjere, gledajući ovu statistiku, blage, jer je, izgleda, većina ljudi spremna platiti kaznu, od pogrešnog parkiranja do izazivanja saobraćajne nesreće – kaže za “Avaz” Igor Marković, univerzitetski profesor i stalni sudski vještak saobraćajne struke.
Broj saobraćajnih nesreća na putevima u BiH i do 80 posto je veći od onog u evropskim državama, prebrza vožnja uzrok je oko trećine njih, tako da su mjere koje trebamo poduzeti veoma jasne, ali ih eksperti uzalud ponavljaju nakon svake tragedije.
Marković: Nema preventivnih mjera. Facebook
Marković naglašava da je saobraćajna kultura u BiH ispod svakog nivoa.
– Stanje koje imamo je kombinacija mnogo faktora. Od nedovoljnog obrazovanja kroz autoškole, ali i osnovno i srednje obrazovanje, zatim nedovoljne svijesti i saobraćajne kulture, mladosti, obijesne vožnje, alkohola, starih vozila, loše infrastrukture, ovakvog sistema kažnjavanja, policije, tužilaštva i sudova. Tako dolazimo do ovih katastrofalnih podataka – ističe.
Ako želimo unaprijediti stanje i crne statistike s bh. cesta učiniti barem malo drugačijima, potrebno je krenuti od edukacije, uvođenjem predmeta etika ponašanja u saobraćaju kroz osnovnu i srednju školu.
– Dovesti i vještake da kažu svoja iskustva, da pokažu i katastrofalne stvari, mrtve ljude po cesti. Kad udarite pješaka brzinom većom od 50 kilometara na sat, 97 posto su izgledi da će poginuti. Istovremeno pojačavati represivne mjere, povećavati kazne i primjenjivati ih. Niz je mogućnosti, od zabrane polaganja vozačkog ispita trajno, oduzimanja vozila, blokiranja imovine, uvezivanja kaznene evidencije s računima za struju ili vodu. Ako imate neplaćenih kazni, isključit ću vam struju – kaže prof. Marković.
– Besmisleno je da se u Sarajevu više isplati platiti kaznu za nedozvoljeno parkiranje nego parking cijeli dan, jer kazna je 20, a parking 35 KM. U većini slučajeva, kad dođem na mjesto nesreće, vidim da ljudi ne vezuju pojas. Ako ne vežem pojas, ja mogu ugroziti samo sebe, ali nama nije žao ni sebe, a kamoli da o drugome vodimo računa – kaže Marković.
avaz.ba
Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća zaposlenih u Bosni i Hercegovini u oktobru 2023. godine iznosila je 1.285 maraka, što je nominalni rast za 1,6 posto, a realno je veći za 1,5 posto u odnosu na septembar 2023. godine. godine.
Na godišnjem nivou, prosječna neto plaća u oktobru 2023. godine u odnosu na isti mjesec 2022. nominalno je viša za 11,1 posto, dok je realni indeks bio veći za 8,8 posto.
Najviše prosječne neto plaće u oktobru 2023. godine isplaćene su u djelatnosti informacije i komunikacije u iznosu od 1.854 maraka, zatim financijske i djelatnosti osiguranja od 1.832 maraka te u proizvodnji i snabdijevanju električnom energijom, plinom, parom i klimatizacijom u iznosu od 1.792 maraka.
Najniže prosječne neto zarade imali su radnici u djelatnosti pružanja smještaja, pripreme i usluživanja hrane u iznosu od 841 marku, zatim građevinarstvu od 972 maraka te Trgovini na veliko i malo popravak motornih vozila i motocikala u iznosu od 996 maraka, navodi se u saopćenju Agencije za statistiku BiH.
Iz Policijske stanice Donji Vakuf obavještavaju građane Donjeg Vakufa , da je 19. decembar 2023. godine ( danas) neradni dan, zbog preseljena PS i OA ( CIPS ) Donji Vakuf u novu zgradu Policijske stanice.
Policijska stanica i CIPS, počinju sa radom sutra, 20. decembra 2023. godine, u novoizgrađenoj zgradi u našem gradu.
Prema najnovijim podacima o kvaliteti zraka, indeks kvalitete zraka (AQI) za Sarajevo iznosio je alarmantnih 235, čime se grad pozicionirao tik iza Lahorea u Pakistanu, koji je trenutno najzagađeniji grad na svijetu.
Ova visoka vrijednost AQI upućuje na ozbiljne probleme sa zagađenjem zraka u glavnom gradu BiH, što ima ozbiljne posljedice po zdravlje građana i okoliš.
AQI se mjeri na temelju koncentracije različitih zagađivača u zraku, uključujući čestice PM2.5 i PM10, dušikov dioksid, sumporov dioksid, ozon i druge štetne tvari. Visoki nivoi tih zagađivača mogu uzrokovati respiratorne probleme, kardiovaskularne bolesti i druge zdravstvene komplikacije.
Razlozi zagađenja zraka u Sarajevu su mnogobrojni, uključujući industrijske emisije, saobraćajne emisije, grijanje na drva i ugalj te topografske uvjete koji mogu pridonijeti zadržavanju onečišćujućih tvari u zraku. Ova situacija ukazuje na potrebu hitnih mjera i inicijativa kako bi se smanjilo zagađenje zraka i poboljšala kvaliteta života građana.
Vlasti, zajedno s lokalnim i međunarodnim partnerima, moraju poduzeti korake kako bi smanjile emisije izvorima zagađenja, poticali održive načine grijanja i promet, te educirali građane o važnosti očuvanja čistog zraka. Ova situacija također naglašava potrebu za globalnim naporima u borbi protiv klimatskih promjena i smanjenju onečišćenja zraka na globalnoj razini.
klix.ba