Sud Bosne i Hercegovine odredio je jednomjesečni pritvor suspendovanom predsjedniku Suda BiH Ranku Debevcu i bivšem generalnom direktoru Obavještajno-sigurnosne agencije BiH Osmanu Mehmedagiću, koji su uhapšeni zbog zloupotrebe položaja.
Prema ovom rješenju, pritvor može trajati najduže mjesec dana, odnosno do 18. januara ili do nove odluke Suda, zbog postojanja posebnih pritvorskih razloga, saopšteno je iz Suda BiH.
Debevec i Mehmedagić, koji su uhapšeni u ponedjeljak, 18. decembra, osumnjičeni su za krivična djela zloupotreba položaja ili ovlaštenja i falsifikovanje službene isprave, navodi se u saopštenju.
Glavni tužilac Milanko Kajganić ranije je izjavio da su do sada prikupljeni dokazi da su dvojica osumnjičenih počinili krivična djela zloupotreba službenog položaja, te da su nezakonito prisluškivali sudije Suda BiH i zaposlene radnike Tužilaštva BiH prilikom sprovođenja istražnih radnji Tužilaštva BiH i Suda BiH.
Debevca je Visoko sudsko i tužilačko vijeće BiH (VSTV) jučer suspendovalo do okončanja istrage, nakon što je uhapšen u akciji SIPA-e po nalogu Tužilaštva BiH.
U odluci VSTV-a se navodi da Prvostepena disciplinska komisija smatra da bi daljnje vršenje dužnosti predsjednika Suda BiH imenovanog do okončanja istrage ozbiljno ugrozilo kredibilitet sudijske funkcije i pravosuđa BiH u cijelosti.
VSTV BiH izabralo je danas sutkinju Minku Kreho, predsjednicu Krivičnog odjeljenja Suda BiH, za vršiteljicu dužnosti predsjednika Suda BiH.
U akciji “Cleaner” koja je provedena na području četiriju sarajevskih općina uhapšen je i 23-godišnji Harun Babić, član grupe Elvisa Keljmendija, saznaje portal “Avaza”.
Harun Babić je u julu prošle godine bio privođen u akciji “Rez” kada su bili uhapšeni Elvis Keljmendi, Anel Sejfović i Ajlin Ahmić.
IZ MUP-a KS danas je saopćeno da su Policijski službenici Sektora kriminalističke policije Uprave policije MUP-a Kantona Sarajevo, u saradnji sa službenicima Obavještajno-sigurnosne agencije Bosne i Hercegovine, realizirali operativnu akciju „Cleaner“.
Na području općina Novo Sarajevo, Centar, Novi Grad i Vogošća, pod nadzorom tužioca Kantonalnog tužilaštva Kantona Sarajevo, a na osnovu naredbe Općinskog suda u Sarajevu, policijski službenici vrše pretrese na ukupno sedam lokacija. U dosadašnjem radu, u pretresima je pronađena i određena količina opojnih droga marihuana i kokain, kao i vatreno oružje.
Slobode su lišeni 23-godišnji H.B. iz Sarajeva zbog osnova sumnje da je počinio krivično djelo neovlaštena proizvodnja i stavljanje u promet opojnih droga (član 238. stav 1. KZ FBiH) i krivično djelo iz člana 74. ZONDINOM-a, te 21-godišnji T.Ć. i 33-godišnji A.K., oba iz Sarajeva, zbog osnova sumnje da su počinili krivično djelo neovlaštena proizvodnja i stavljanje u promet opojnih droga (član 238. stav 1. KZ FBiH).
Akcija „Cleaner“ rezultat je operativnog rada policijskih službenika koji su vršili analizu podataka dobijenih dešifriranjem komunikacija putem Sky i Anom aplikacije među osumnjičenim osobama.
Policijski službenici Uprave policije MUP-a Kantona Sarajevo nastavljaju daljnji rad u okviru ove akcije.
U Mostaru je danas svečano otvorena nova zgrada Pedijatrije Sveučilišne kliničke bolnice Mostar u koju je investirano 26 miliona KM, a kako je kazano prilikom svečanosti, ova Klinika za dječje bolesti će biti najmodernija u ovom djelu Evrope.
Svečanost otvaranja ovog kapitalnog projekta u najvećem hercegovačkom gradu je okupila veliki broj domaćih i stranih visokih zvanica i brojne goste iz javnog života, te političke predstavnike sa svih nivoa vlasti.
Savremenu Kliniku za dječje bolesti Sveučilišne kliničke bolnice Mostar svečanim presijecanjem trake otvorili su lider HDZ-a i HNS-a Dragan Čović i ministar zdravstva Republike Hrvatske Vili Beroš, a impozantnu građevinu je blagoslovio Mostarsko-duvanjski biskup Petar Palić.
Direktor mostarske bolnice Ante Kvesić je kazao da mostarska Pedijatrija ove godine slavi 70 godina, te da je daleke 1953. godine odvojena od internog i bila na zavidnom nivou jer su je vodili vizionari kao i danas.
“Pedijatrija je tada imala jednog ‘ludog’ Kvesića, kao i danas, zvao se dr. Žurovec bio je vizionar, stručnjak i u to vrijeme Pedijatriju doveo do zavidnog nivoa. Njemu i svima njima danas poklanjamo ovu novu dječju bolnicu visokog standarda”, kazao Kvesić.
Naglasio je da je nova Klinika za dječje bolesti SKB-a Mostar za budućnost i da će djeci dati najbolje uslove i zdravstvenu zaštitu, a time je, kako ističe, on ostvario svoj profesionalni san.
Riječ je o projektu koji je dugo planiran jer je postojeću zgradu Pedijatrije iz 1964. godine koja egzistira na dvije hiljade kvadrata bilo nemoguće rekonstruirati i zbog toga je rukovodstvo SKB-a Mostar odlučili da se krene u izgradnju novog i pet puta većeg objekta i to, po najvišim mogućim standardima, kakvog po Kvesićevim riječima nema u Evropi.
Izgradnja objekta u vrijednosti od 19,2 miliona KM sredstvima iz Saudijskog fonda za razvoj za koji se zadužila Vlada Hercegovačko-neretvanskog kantona trebala je biti završena prošle godine, ali se uslijed inflacije i poskupljenja građevinskog materijala pojavio manjak sredstava za realizaciju važnog infrastrukturnog projekta.
Potom je potrebna sredstava od sedam miliona KM uplatila Vlada Federacije BiH, kako bi se radovi okončali, čime je vrijednost građevine premašila 26 miliona KM.
Uz to je Vlada HNK na putu realizacije kredita od još sedam miliona KM za potrebnu opremu savremene Klinike za dječje bolesti u Mostaru, čija će vrijednost premašiti čak 33 miliona KM. Izgradnja nove zgrade Klinike za dječje bolesti Sveučilišne kliničke bolnice Mostar se smatra trenutno najznačajnijim investicijskim projektom u zdravstvene svrhe na području Federacije BiH.
Konačnom realizacijom ovog projekta Sveučilišna klinička bolnica Mostar, kao i cijela regija koja gravitira ovoj zdravstvenoj ustanovi dobit će jednu od najsavremenijih klinika za liječenje dječjih bolesti, u koju će iz dotrajalog objekta sadašnje klinike preseliti maleni pacijenti, roditelji i medicinsko osoblje.
Moderno osmišljena nova zgrada je smještena nasuprot zgrade Klinike za onkologiju i povezana je koridorom s velikim objektom. Na površini od 9.000 kvadrata nalazit će se čak 200 bolesničkih kreveta. Odjel dječje hirurgije bi trebao biti izmješten u novu zgradu, ali operacijski blok će i dalje ostati u glavnom objektu.
Njezinim završetkom riješit će se pitanje smještaja i uslova liječenja djece za idućih 50 godina, a SKB Mostar, kako je naglašeno u više navrata, već godinama ulaže velike napore u edukaciju ljekara i drugog medicinskog osoblja, bez kojih bi izgradnja ove Klinike bila besmislena.
Inače, u SKB-u Mostar se liječe pacijenti ne samo iz Mostara i Hercegovačko-neretvanskog kantona, nego i Zapadnohercegovačkog i Livanjskog kantona.
Demografska katastrofa u BiH svakim danom je sve bliže. Procjene iz 2019. o tome da će naša zemlja do 2060. godine ostati bez 75 posto stanovništva, sudeći prema statističkim pokazateljima, sve više idu u tom bolnom smjeru.
Tako je, prema posljednjim podacima Federalnog zavoda za statistiku, u oktobru zabilježen negativan prirodni priraštaj u osam kantona u FBiH, osim u Zapadnohercegovačkom i u Kantonu Sarajevo. Štaviše, situacija je izrazito zabrinjavajuća jer je praktično svaki mjesec u ovoj godini prirodni priraštaj bio debelo ispod nule.
Bez reakcije
Aleksandar Čavić, demograf, kaže nam da na ovo sumorno stanje upozorava već dvadesetak godina.
– To nije nikakva alhemija ni metafizika, već račun, projekcija kretanja broja stanovništva i promjena u osnovnim strukturama koja je, da tako kažem, demografski način predviđanja budućnosti i koja je računarskog karaktera. Za ovo se znalo, a nosioci naše vlasti nisu reagovale na adekvatan način. A jedini adekvatan način jeste da budu donesene od onih organa vlasti koji su za njih nadležni – govori nam Čavić.
Podvlači da je neophodan strateški dugoročan pristup, jer su i ti problemi dugoročni i upravo kao takvi se, kaže, moraju posmatrati jer ad hoc i pojedinačne mjere nemaju nikakvog efekta.
Čavić: Potreban širi pristup. Facebook
– Dakle, neophodni su strateški i širi društveni pristup i intervencija, sve drugo je zamajavanje i osuđeno je na neuspjeh. Naprimjer, sve da se 100 milijardi maraka sada izdvoji za podsticanje fertiliteta, to će na tržište rada doći za dvije decenije – ukazuje Čavić.
Teška situacija
Psiholog Marko Romić navodi da svjedočimo izuzetno teškoj situaciji u kojoj naše vlasti ne pokazuju nikakvu odgovornost te naglašava da to stanje traje zapravo skoro 30 godina.
Romić: Mi izumiremo. Facebook
– Umjesto da u našoj zemlji, koja ima sve potencijale i resurse, cvjeta ekonomija i da mi i naša djeca živimo pristojno i lijepo od svog rada, mi zapravo izumiremo. Sve nas se manje rađa, sve više umiremo, djeca nam odlaze, porodice odlaze, a šta rade naše vlasti? Rekao bih da od toga peru ruke kao Pilat – kaže Romić.
Negativan trend
U FBiH u oktobru je rođeno 1.450 beba, a umrlo je 1.635 stanovnika. Prirodni priraštaj iznosi – 185. U deset mjeseci ove godine, od januara do oktobra, u FBiH rođeno je 15.835 beba, a umrle su 19.943 osobe. U januaru je zabilježeno – 931 živorođeni, 1.487 umrlih i priraštaj – 556, u februaru 1.264 živorođenih, 1.690 umrlih i priraštaj – 426, a u martu 1.260 živorođenih, 1.938 umrlih i priraštaj – 678. U aprilu je bilo 1.140 živorođenih, 1.597 umrlih i priraštaj – 457, u maju 1.266 živorođenih, 1.698 umrlih i priraštaj – 432, u junu 1.233 živorođenih, 1.506 umrlih i priraštaj – 273, u julu 1.303 živorođenih, 1.531 umrli i priraštaj – 228. U avgustu je bilo 1.615 živorođenih, 1.674 umrlih i prirodni priraštaj – 59, u septembru 1.406 živorođenih, 1.642 umrlih i priraštaj – 236.
Iako smo naučili da se 21. decembra obilježava zimski solsticij na sjevernoj hemisferi, ove godine se obilježava 22. decembra. To je najkraći dan u godini, a ukorijenjen je u astronomskom i religijskom značenju.
Mnoge rane kulture slavile su to kao dan kada se sunce “vratilo”, započinjajući razdoblje dužih dana.
Evo pet zanimljivih stvari o zimskom solsticiju.
1. Dan kada sunce stoji
Riječ “solsticij” dolazi od latinske riječi solstitium, što znači “sunce stoji”. Znamo da ne stoji, doslovno, ali ovo je dan kada sunce dosegne najjužniju točku kako je vidimo sa Zemlje, a zatim “okrene” smjer, prenosi howstuffworks.com.
Budući da se sunce zapravo ne miče, evo što se događa: Zemlja ne kruži uspravno, već je nagnuta oko svoje osi za 23,5 stupnjeva. Ovaj nagib je ono što uzrokuje četiri godišnja doba. U vrijeme zimskog solsticija, sjeverna hemisfera je najviše nagnuta od sunca u godini.
2. Zimski solsticij jedne hemisfere je ljetni solsticij druge
Zimski solsticij na sjevernoj hemisferi poznat je kao ljetni solsticij na južnoj hemisferi. Na sjevernoj hemisferi ovo je najkraći dan u godini, a nakon toga dani počinju biti duži, a noći kraće. Na južnoj hemisferi 21. decembra je najduži dan u godini i tada se dani počinju skraćivati, a noći produljivati.
Zemljina najbliža točka suncu zapravo dolazi početkom januara. Možda se čini iznenađujućim da u to vrijeme nije ljeto na sjevernoj hemisferi, ali razlika između sunca na njegovoj najudaljenijoj točki (u srpnju) i na najbližoj je samo 3,3 posto, nedovoljno za promjenu godišnjih doba. Nagib Zemljine osi, a ne njezina orbita, daje godišnja doba.
3. To je određena točka u vremenu
Zimski solsticij je najčešće 21. decembra i iako većina ljudi cijeli dan računa kao solsticij, on se zapravo događa u vrlo određeno vrijeme – točan trenutak kada je sunce izravno iznad tropika Jarca (zamišljena geografska širina između ekvatora i antarktičkog kruga). U 2023. to je će biti 22.12. u 04:27 po srednjoeuropskom vremenu.
Datum solsticija može varirati. Iako je najčešće 21. decembra, ipak nije uvijek. Može biti i 20. ili 22., a povremeno i 23. decembra. Posljednji put solsticij je bio 23. decembra 1903., a sljedeći će biti 2303.
4. Proslave Božića imaju korijene u proslavama solsticija
Možda znate da su mnoge božićne tradicije ukorijenjene u poganstvu, ali stvarni blagdan Božića usko je povezan s poganskim rimskim festivalom koji se zove Saturnalije. Iako Biblija ne navodi datum, povjesničari vjeruju da je Isus stvarno rođen u proljeće ili jesen, a ne zimi jer su pastiri noću vani čuvali svoja stada.
Saturnalije su bile tjedni festival boga Saturna – boga sunca, poljoprivrede i vremena – koji je započinjao 17. decembra. To je bilo vrijeme gozbe, veselja i darivanja. Iako je datum Božića određen neovisno o datumu Saturnalija, festival je bio toliko popularan da su mnogi njegovi običaji uključeni u slavlje Božića kada je kršćanstvo postalo glavna religija Zapada.
Mnoge kulture imaju festival solsticija koji slavi povratak sunca ili boga sunca.
5. Vrijeme je za dugih sjena
U decembru na sjevernoj hemisferi sunce je u najnižem luku na nebu što uzrokuje duge sjene od njegove svjetlosti. Sjena koju baca vaš lik na zimski solsticij najduža je koju možete napraviti tokom cijele godine. Isprobajte u podne i vidjet ćete!
6. Stonehenge i zimski solsticij
Praistorijski spomenik Stonehengeu u Engleskoj savršeno je poravnat na liniji pogleda koja pokazuje na zalazak sunca na zimski solsticij. Povjesničari misle da je zimski solsticij bio važniji ljudima koji su izgradili Stonehenge od ljetnog solsticija. U svakom slučaju, mnoštvo druida, turista i veseljaka bit će tamo 22. decembra kako bi gledali izlazak sunca.
Ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Srednjobosanskog kantona, Advan Akeljić, u izjavi za Agenciju DAN naveo je da ovo ministarstvo privodi kalendarsku godinu kraju, te implementira planirana sredstva.
Na današnjoj sjednici Vlade odobrena je implementacija sredstava za sanaciju puteva i nabavku modernog komunalnog vozila u Bugojnu, a ministar predviđa da će se ostatak sredstava implementirati na narednoj sjednici.
Prema narodnom kalendaru, koji je objavila Islamska zajednica za 2023, u petak, 22. decembra, počinju zemherije. Kako se navodi, riječ je o periodu najhladnijih dana u godini, koji se još naziva i erbein što, kako se navodi, znači “prvih 40 dana zime”.
Ovaj period trajat će sve do 30. januara kada kreće hamsin, odnosno drugi dio zime, što označava period kada je ostalo još 50 dana do proljeća. Nedim Sladić je, svojevemreno, o ovom periodu zapisao:
“Hamsin se smatra prekretnicom zime u kojem se pojavljuju tzv. tri džemreta (tr. cemre – val, udarac, topla zračna struja) s kojim se vjeruje da zimski utjecaji polahko popuštaju i pojavljuju prvi znaci proljeća.
Spomenuti period traje do 21. marta koji se poklapa sa astronomskim početkom proljeća, koji uključuje i periode sa tzv. babinim hukama, odnosno periode sa izrazito promjenjivim vremenskim prilikama.
Hamsin je poznat i kao vreli vjetar porijeklom iz Sahare, koji u spomenutom periodu puše duž sjevera Afrike prema Egiptu i Arabijskom poluostrvu, uzrokujući vrlo visoke temperature zraka”, napisao je Nedim Sladić.
Kako se očekuje, prvo džemre “udarit će” vjerovatno u ponedjeljak, 19. februara. Džemre je turska riječ i označava zračni talas ili zračnu struju koja vodi ka postepenom popuštanju mraza i studeni u rano proljeće. Legenda kaže da, kad “pukne” prvo džemre, vraća se život u prirodu, dolaze prvi pupoljci, i vide se prve naznake visibaba i ljubičica.
“Džemre je toplina Sunca i njegovih talasa u zraku, u vodi i zemlji. Kada taj topli talas dođe onda je stigao i prvi glasnik proljeća”, kazuju stari.
Tri su, kažu, džemreta. Prvo džemre “udari u havu” (hava – zrak na turskom, op.pr.) 19. februara i tu već počinje otopljenje zraka – tj, nema više velikih minusa, pričaju naše nane, bake i djedovi. Sedam dana kasnije, 26. februara, džemre udara u vodu, koja se ne može više mrznuti. Posljednje, treće džemre, u zemlju “puca” 5. marta. Tada, prema predajama, počinje otopljenje zemlje, na kojoj se od tada može sjediti.
Nakon džemreta počinju babine huke koje, po legendi, traju “od pola devete do po desete” hefte poslije Božića (10-17. mart). Za vrijeme Babinih huka, u jednom danu se više puta izmijeni sunce, kiša, snijeg, pa kiša i snijeg zajedno i tako po cijeli dan dok traju, a sve je to praćeno jakim vjetrom. To je vrijeme kada se proljeće bori sa zimom.
Narodni kalendar:
31.1. – 20.03. Hamsini, 50 dana zime do početka proljeća.
4.2. Pola zime
19.2. Prvo džemre u zrak
26.2. Drugo džemre u vodu
5.3. Treće džemre u zemlju
10.3. – 17.3. Babe
20.3. Prvi dan proljeća
14.4. Prvi dan nisana
20.4. – 25.4. Goveđa zima – sitei-sevr. U narodu se kaže za te dane da
su posljednji dani odlazeće zime.
6.5. Rozi-Hidr, Jurjev, početak ljeta po narodnom vjerovanju.
2.8. Aliđun
14.8. Pola ljeta
28.8. – 21.9. Međunjevice, posljednje tri sedmice kalendarskog ljeta.
20/21.3. i 22/23.9. Ravnodnevnica/ekvinocij, događa se dva puta godišnje i tada Sunčeve zrake padaju okomito na Zemljin ekvator. Noć i dan su jednako dugi, traju po 12 sati.
12.10. Miholjsko – bablje ljeto
8.11. Rozi-kasum, praktični početak zime po narodnom vjerovanju.
17.12. Šebi-arus
22.12. – 30.1. Zemherije, najhladniji dani u godini.
22.12. – 30.1. Erbein, prvih 40 dana zime, brojeći od zimskog solisticija
Dakle, zima 2023. počinje 21. decembra kada će biti i najkraći dan godine, koji počinje da se produžuje. Zima pred nama se završava 21. marta 2023 godine. Zašto uopšte poštoje godišnja doba? Zato što je zemlja postavljena pod uglom od 23,44° stepena u odnosu na ravan svoje orbite, odnosno svoju rotaciju oko Sunca pa je tokom zime severna hemisfera okrenua od Sunca pa sunčevi zraci padaju pod većim uglom pa se ista količina energije širi na većoj površini.
Federalni ministar rada i socijalne politike Adnan Delić rekao je da će općinama i gradovima ove sedmice biti uplaćena sredstva koja će ove lokalne jedinice isplatiti u narednih deset dana domaćinstvima koja su ostvarila prava na pomoć Evropske unije (EU).
Delić je na početku obraćanja medijima uputio izraze zahvalnosti Delegaciji EU koja je značajnom donacijom od 64,5 miliona KM pomogla energetski siromašnim domaćinstvima u našoj zemlji.Kazao je da će sredstva do kraja ove godine biti prebačena krajnim korisnicima.
“Svaka zaprimljena aplikacija je putem kompleksnog algoritma provjerena kako bi se kreirala i privremena i konačna lista onih koji su ostvarili pravo za finansiranje iz ovog javnog poziva”, istakao je Delić.
Kazao je da se na konačnoj listi nalazi 2.291 domaćinstvo više u odnosu na preliminarnu listu. To znači da se na konačnoj listi nalazi ukupno 154.779 domaćinstava.
“Najveći broj kvalificiranih domaćinstava je u kategoriji penzionera, za 908 više u odnosu na preliminarnu listu”, rekao je Delić.
Kazao je i da je puno onih iz kategorije samohranih roditelja koji smatraju da su oštećeni, ali je podsjetio da je javnim pozivom jasno definisano da djeca moraju biti maloljetna i da drugi otac mora biti nepoznat ili mrtav.
“U svakoj od kategorija su bili jasno definisani uslovi i milsim da je čitav proces proveden transparentno”, naglasio je.
Napomenuo je da su se svi podaci obrađivali digitalno te je uklonjen ljudski uticaj.
S obzirom na to da je najveći broj prijava iz kategorije penzionera odlučeno je da umjesto 300 KM dobiju 364,25 KM po domaćinstvu.
Ostale tri kategorije će dobiti po 579,76 KM po domaćinstvu.
“Sutra će Ministarstvo finansija pustiti sredstva prema gradovia i općinama i oni će isplate izvršiti u narednih 10 dana”, rekao je Delić.
Na pitanje novinara o Odluci koji je 18. decembra donijela Vlada FBiH, a prema kojoj se onima koji primaju platu iz Budžeta FBiH, isključujući izabrane dužnosnike i nosioce izvršnih funkcija, isplaćuje jednokratna novčana pomoć odgovara da je svaka uredba koja će pomoći i motivisati uposlenike dobra.
“Smatram da je uredba korisna i privatnom i javnom sektoru. Ovom uredbom su oslobođeni plaćanja doprinosa i privatni i javni sektor kako bi motivisali uposlenike”, rekao je Delić.
Podsjetio je da je da su donošenje uredbe inicirali poslodavci iz realnog sektora.
