Danas se Neumu na plažu može smjestiti bez velike potrage za mjestom, kao i u ugostiteljskim objektima, uvjerila se naša ekipa prilikom posjete jedinom gradu bh gradu na moru, a prema najavama turističkih radnika gužve se očekuju se već od sutra i neće jenjavati do kraja ljeta.
Predsjednik Udruge hotelijera Općine Neum Branimir Butigan za Klix.ba kaže kako je danas zadnji dan bez poznatih gužvi u Neumu, jer je radni dan, te da će već sutra slika biti potpuno drugačije, jer za vikend već odavno dolazi veliki broj gostiju.
Ističe kako su na plažama uglavnom domaći turisti, dok u hotelima uz neke domaće borave zapadnoevropski turisti koji se iz Poljske, Francuske, Njemačke i Nizozemske preko dugoročnih ugovora mjesecima već smjenjuju.
“Kontinuirano jedni gosti odlaze, a drugi dolaze. Trenutna popunjenost je oko 70 posto kapaciteta, a od 1. jula kreće veća popunjenost, dok će već 10. jula biti stopostotna popunjenosti svih kapaciteta sve do kraja augusta”, kaže je Butigan za Klix.ba.
Naglašava kako su ugostiteljski i turistički radnici izuzetno zadovoljni, trenutnim stanjem u Neumu, iako broj gostiju nije ni približan onima u 2019. godini koja je bila rekordna, jer će se prema njegovim riječima tokom ljeta u jedinom bh gradu na Jadranskom moru tražiti mjesto više.
Popularizaciji Neuma bez sumnje će uvelike doprinijeti i otvaranje novoizgrađene magistralne ceste Stolac – Neum koja će jedini bh grad na moru povezati sa ostatkom zemlje i olakšati dolazak gostiju iz cijele BiH, tako da će sasvim sigurno potražnja biti veća nego što je ponuda.
Podsjeća da je Neum tokom 2020 .godine kad je bio jedini izlaz na more građanima BiH zbog mjera uzrokovanih koronavirusom bilježio tri puta veću potražnju od ponude.
“Uvijek je u Neumu tokom ljeta veća potražnja od ponude”, naglašava Butigan uvjeren da će biti i ovoga ljeta i da će Neum zabilježiti apsolutno uspješnu sezonu iako su cijene ljetovanja veće za 20 posto ili više u skladu sa svim poskupljenjima u zemlji.
Izvor: Klix.ba
Danas je ambasador Narodne Republike Kine u BiH Ji Ping posjetio Vladu SBK i održao sastanak sa premijerom Tahirom Lendom, ministrom obrazovanja, nauke, mladih, kulture i sporta Bojanom Domićem, predsjedavajućim Skupštine SBK Josipom Kvasinom i njihovim suradnicima.
Cilj ove posjete je jačanje ekonomske i kulture suradnje između našeg kantona i Narodne Republike Kine.
Opširnije pogledajte u našem video prilogu:
Travnicki.INFO
U Kopilu i Gradišću kod Zenice pronađeni su značajan i interesantan nakit, oružje i keramičko posuđe
Rezultati arheoloških istraživanja prahistorijskih nalazišta Gradina na Kopilu i Mrtvačka gradina u Gradišću kod Zenice prezentovani su jučer u Muzeju grada Zenica. Riječ je o istraživanjima koja traju od 2019. godine i odvijala su se u saradnji Austrijskog arheološkog instituta Austrijske akademije nauka iz Beča i Muzeja grada Zenice.
– U toku iskopavanja koja smo proveli, slobodno možemo reći da smo imali senzacionalne rezultate. Po prvi put smo na području srednje Bosne otkrili grobove starosti između 2.500 i 3.000 godina. Pronađeni su iznimno značajan i interesantan nakit, oružje i keramičko posuđe starosti oko 3.000 godina, koji uveliko nadopunjuju naša saznanja o životu u davnim periodima prahistorije. U toku iskopavanja 2019. godine pronašli smo prahistorijsku figurinu staru 2.500 godina, kazao je dr. Mario Gavranović, zamjenik direktora Austrijskog arheološkog instituta.
On je objasnio da su se bavili istraživanjem lokaliteta iz brončanog i željeznog doba na području zeničkog bazena i prošle godine kao jedan od najvažnijih i najspektakularnijih rezultata otkrili prvu nekropolu, prvo groblje brončanog i željeznog doba na području srednje Bosne.
– Do sada smo otkrili 45 grobova. To su ljudi koji su živjeli ovdje prije 2.500 – 3.000 godina, odnosno od 1000. do 500. godine p.n.e. Imamo po prvi put dokumentirane skeletne ostatke i grobne ostatke iz tog perioda, rekao je Gavranović.
Na Kopilu u istraživanjima u prošloj i ovoj godini pronađeno je 45 grobnica sa 50 individua. Taj lokalitet je istraživan u manjoj mjeri 60-ih i 70-ih godina prošlog stoljeća. Nekropola se nalazi 500 metara od naselja. Otkrivene su grobne konstrukcije od kamena, gdje su ukopavani ljudi. Slijede daljnje analize, od genetike, mobilnosti tih populacija, ishrane do njihove rodbinske povezanosti. U grobovima je pronađen određeni broj predmeta. Uz pomoć njih će se pokušati utvrditi s kojim drugim regijama su ljudi razvijali trgovinske odnose.
Dr. Edin Bujak, arheolog, objasnio je da su ovo prva arheološka istraživanja na području Zenice u protekla četiri desetljeća. Kompletan projekat je finansirao Austrijski arheološki institut uz pomoć Ministarstva za obrazovanje, nauku, kulturu i sport Zeničko-dobojskog kantona. Rezultati su iznimno značajni za proučavanje daleke prošlosti ovih krajeva.
– Značajno je i to što je ovim arheološkim istraživanjima Muzej grada Zenice dobio jednu impresivnu kolekciju predmeta koji će biti trajno izloženi i tako dostupni za naučne i edukativne svrhe. Studenti arheologije iz Austrije i BiH su prisustvovali iskopavanjima i dosta toga naučili. Biće veliki ambasadori ovog područja, istakao je Bujak.
Prezentaciji su prisustvovali i Spahija Kozlić, kantonalni ministar obrazovanja, nauke, kulture i sporta, Irene Petschko iz Austrijskog arheološkog instituta, predstavnik austrijske ambasade u BiH i Ikbal Cogo, kustos Muzeja grada Zenice.
U BiH se arheološka istraživanja vrše od dolaska Austrije, nekih 130 godina. Najviše je rađeno od 1945. do 1990, ali do sada nikada nije bio fokus na istraživanju grobalja.
OO Crvenog križa općine Donji Vakuf organizuje AKCIJU DARIVANJA KRVI
28.06.2022 god (utorak). Akcija će se realizirati, u JU dom zdravlja Donji Vakuf u terminu 9 do 12.
U Generalnu skupštinu Ujedinjenih nacija bit će upućen prijedlog o proglašavanju 11. jula za Međunarodni dan sjećanja i komemoracije na genocid u Srebrenici 1995. godine.
Za usvajanje prijedloga rezolucije potrebno je da podrži prosta većina od 193 zemlje članice Ujedinjenih nacija, te ne postoji opcija da neka od država uloži veto.
Rezolucija predviđa da se 11. juli proglasi za Međunarodni dan sjećanja i komemoracije na genocid u Srebrenici 1995, godine te potiče sve organizacije obilježavaju ovaj dan.
Osim proglašavanja 11. jula za Međunarodni dan sjećanja i komemoracije na genocid u Srebrenici 1995. godine, rezolucija bez zadrške osuđuje svako poricanje ovog genocida i potiče države članice da poduzmu mjere za ublažavanje takve dinamike, uključujući razvoj obrazovnih programa koji će buduće generacije usaditi poukama iz genocida kako bi se spriječili budući genocidi,
Potiče sve države članice, organizacije sistema Ujedinjenih nacija i druge relevantne međunarodne organizacije, kao i organizacije civilnog društva, da obilježavaju Međunarodni dan, uključujući posebne obilježavanja i aktivnosti u znak sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici.
Rezolucija naglašava važnost dovršetka procesa pronalaženja i identifikacije preostalih žrtava genocida i dostojanstvenog pokopa te nadalje poziva na nastavak procesuiranja svih odgovornih za genocid. Poziva sve države da djeluju u skladu s Konvencijom o sprječavanju i kažnjavanju zločina genocida kako bi se osiguralo da se ne ponavljaju događaji poput onih koji su se dogodili u Srebrenici 1995. godine.
Konačno, traži od Generalnog sekretara da na ovu rezoluciju skrene pozornost svim državama članicama, organizacijama sistema Ujedinjenih naroda i organizacijama civilnog društva radi odgovarajućeg poštivanja.
Rezolucija se poziva rezolucije Vijeća sigurnosti o proglašavanju Srebrenice sigurnom zonom 1993. godine, uspostavu Međunarodnog krivičnog tribunala za bivšu Jugoslaviju i uspostavu Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove, te na presude za genocid protiv Krstića, Mladića i Međunarodnog suda pravde koji je zaključio da se u Srebrenici radilo o genocidu.
Vlada FBiH je danas na prijedlog premijera, prihvatila informaciju o potrebi izrade programa za socijalno ugrožene kategorije.
Zaključkom su zaduženi federalna ministarstva rada i socijalne politike, te finansija i Ured premijera, da kreiraju i predlože program pomoći kategorijama stanovništva koje su posebno pogođene inflacijom.
Program bi bio implementiran putem resornih ministarstava i vladinih institucija, na osnovu odgovarajućih podzakonskih akata koje će donijeti Vlada FBiH.
U informaciji je navedeno da se Federacija BiH, kao i ostatak svijeta, suočavaju sa značajnim inflatornim pritiscima.
Ovakva kretanja imaju negativne posljedice na kupovnu moć i životni standard građana, posebno onih nižeg materijalnog statusa.
Ističu kako su određene mjere, koje je Vlada FBiH već poduzela, dale rezultate, no uvažavajući trenutne makroekonomske trendove, te iščekivanja daljnjih dešavanja na globalnom tržištu, Vlada smatra da je neophodno dizajnirati i implementirati dodatne intervencije.
Izvor: Klix.ba
Od ranih jutarnjih sati u Briselu se održava niz sastanaka koji se tiču same Evropske unije, država Zapadnog Balkana, ali i Ukrajine i Moldavije kojima će najvjerovatnije biti odobren kandidatski status za EU.
Tokom jutra, evropski zvaničnici su u Briselu održali sastanak sa predstavnicima zemalja Zapadnog Balkana. Zbog brojnih neriješenih problema kako na relaciji EU – Zapadni Balkan, tako i između samih država, ovaj sastanak je ocijenjen kao jedan od najvažnijih.Između ostalog, na sastanku se razgovaralo o odnosima Srbije i Kosova, početku pregovora Albanije i Sjeverne Makedonije sa Evropskom unijom, ali i o situaciji u Bosni i Hercegovini.
Iako se već nekoliko dana govori o tome kako će se na kraju današnjeg sastanka Evropskog vijeća koji je zakazan za 15 sati objaviti i zvanična informacija o dodjeli kandidatskog statusa EU za Ukrajinu i Moldaviju, određeni krug zemalja unutar EU smatra kako bi i Bosna i Hercegovina zbog situacije u kojoj se nalazi također trebala dobiti ovaj status.
Priču o dodjeli kandidatskog statusa Bosni i Hercegovini prije svega podržavaju Mađarska i Slovenija, a upravo je prije nekoliko dana ministrica vanjskih poslova Slovenije Tanja Fajon najavila kako će Slovenija predstaviti svoj plan dodjele kandidatskog statusa Bosni i Hercegovini.
Klix.ba saznaje da će za BiH biti dodijeljen uslovni kandidatski status, te da će biti definisani uslovi tokom rasprave na Evropskom vijeću. Neke članice EU traže da se BiH kandidatski status dodijeli nakon izbora, kako ništa ne bi utjecalo na izbore s obzirom da bi neke stranke definitivno sebi pripisivale zasluge.
Države poput Nizozemske, Njemačke i Francuske odbijaju prihvatiti opciju automatske dodjele kandidatskog statusa Bosni i Hercegovini te smatraju kako država mora učiniti mnogo više napora kako bi dostigla ovaj status.
Davanjem uslovnog kandidatskog statusa EU će jasno staviti doznanja kako Evropska unija i dalje želi Bosnu i Hercegovinu u svom društvu, ali da je za puni kandidatski status potrebno pokrenuti dodatno reformske procese.
Za razliku od Bosne i Hercegovine, države koje bi nakon današnjeg samita Evropske unije trebale dobiti puni kandidatski status jesu Ukrajina i Moldavija za koje je ocijenjeno kako su do sada napravile dovoljno pomaka u reformama na ovom putu.
Naravno, na situaciju i dodjelu kandidatskog statusa značajno je utjecala i kriza na istoku Evrope tačnije ruska invazija na Ukrajinu koja je dodatno ubrzala proces pristupa Ukrajine Evropskoj uniji.
Iako su brojni zvaničnici pozdravili ovaj potez, pojedini zvaničnici država članica EU smatraju kako EU mora imati ravnopravan tretman prema država Zapadnog Balkana i zemljama istoka Evrope čime bi se jasno pokazao uravnotežen pristup Brisela kada je riječ o proširenju Evropske unije.
Izvor: Klix.ba