Author: admin

Upravni odbor BHRT-a uputio je danas pismo domaćim vlastima i međunarodnim organizacijama povodom teške finansijske situacije u kojoj će se naći Radiotelevizija Bosne i Hercegovine, zbog nepotpisivanja ugovora o naplati RTV takse na području Federacije BiH.

Razmatrajući finansijski plan BHRT-a za 2024. godinu, na sjednici održanoj 19. decembra, Upravni odbor je zaključio da će naredna godina biti krajnje rizična za poslovanje Radiotelevizije Bosne i Hercegovine. Neizvjestan je i dosadašnji prihod od naplate RTV takse, ali i sa takvim prihodom RTV BiH gomila gubitke i ne može ni minimalno isfinansirati svoje programske obaveze, naveo je Upravni odbor.

Kako su napomenuli, ugovor sa JP Elektroprivreda BiH o prikupljanju RTV takse uz račune za isporučenu električnu energiju ističe posljednjeg dana ove godine, a novi još nije potpisan. Rukovodstvo BHRT-a traži da se u novom ugovoru sa Elektroprivredom BiH implementira raspodjela prihoda, koji bi bio zasnovan na Zakonu o Javnom RTV sistemu u BiH, ali još nema dogovora o ovom pitanju. Po tom modelu, BHRT-u bi trebalo pripasti 75 posto od prikupljene takse u Federaciji BiH.

Upravni odbor podsjeća da dug RTRS-a prema BHRT-u već premašuje 80 miliona KM, što predstavlja razliku naplaćene u odnosu na pripadajuću taksu koja je trebala biti uplaćena BHRT-u. Radiotelevizija Federacije BiH duguje BHRT-u oko 15 miliona za pružene usluge.

“RTRS u potpunosti ignoriše zakonsku obavezu raspodjele prihoda od prikupljene RTV takse, i od sredine 2017. godine na račun BHRT-a nije uplatio nijednu konvertibilnu marku. RTV taksa u Federaciji BiH naplaćuje se samo na prostoru na kojem JP Elektroprivreda BiH vrši naplatu isporučene električne energije. BHRT se tako našao u makazama nepoštivanja Zakona o javnom radiotelevizijskom sistemu u BiH, s jedne, i ignorantskog odnosa vlasti, s druge strane. BHRT nema uticaja na prikupljanje prihoda jer to nadležnost entitetskih servisa, a s druge strane se gomilaju obaveze, raste gubitak sa stalno otvorenom prijetnjom blokade računa od strane dobavljača”, ističe Upravni odbor BHRT-a.

U pismu se dalje navodi kako se iz dana u dan problemi usložnjavaju. Oprema čija je starost četrdeset godina je na izdisaju, zgrada se slabo održava zbog nedostatka sredstava, nema ulaganja u novu opremu, a poseban problem predstavlja fluktuacija kadrova. Dvije trećine zaposlenih, oni čine tehničko osoblje i snimatelje, plaćeni su ispod 800 KM mjesečno. Novinarski kadrovi zarađuju nešto iznad prosjeka u Federaciji BiH, što dovodi do odljeva izraslijih kadrova.

“Očajna finansijska situacija BHRT-a nije nepoznata javnosti i političkim faktorima, i ona je rezultat sistemskog urušavanja zakonodavne arhitekture na kojoj počiva sistem javnog RTV emitiranja u BiH. Agonija traje godinama, ali se ništa ne poduzima. Tokom ove godine menadžmentu i Samostalnom sindikatu radnika u BHRT-u dato je pregršt obećanja, ali se ništa nije realiziralo. Također, od najavljenih zakonskih promjena i formiranja radnih grupa unazad dva mandata, nije ništa konkretno urađeno”, navodi Upravni odbor.

Ako ovakvo stanje potraje, upozoravaju, prijeti opasnost da Bosna i Hercegovina ostane bez javnog televizijskog servisa koji pokriva cijelu zemlju, uprkos činjenici što je to jedan od 14 uslova koje BiH mora ispuniti na putu pridruživanja Evropskoj uniji (EU).

Upravni odbor i Manadžment BHRT-a pozivaju domaće vlasti i međunarodnu zajednicu da se trajno riješi finasiranje javnih RTV servisa u skladu sa preporukama EU, navodi se u pismu Upravnog odbora BHRT-a koje potpisuje predsjedavajući Elvir Lemeš.

Potpisivanjem ugovora o kreditiranju dionice Mostar sjever – Mostar jug otvorene su mogućnosti za ubrzanje realizacije ovog kapitalnog projekta koji, uz tunel Prenj, ima stratešku važnost za povezivanje BiH s evropskim prometnim pravcima, piše Večernji list.

v.d. direktora JP Autoceste Federacije BiH Denis Lasić ističe da je dionica Mostar sjever – Mostar jug važan i zahtjevan projekt jer će biti povezana s drugim dionicama između južnog dijela Mostara i granice s Hrvatskom, za koje su sada osigurana sva potrebna finansijska sredstva, a građevinski radovi ili su završeni, u toku ili u tenderskoj proceduri.

Objasnio je da će, kada se ove dionice završe, autoput od Mostara do Hrvatske biti u potpunosti funkcionalna. Kada je riječ o dionicama koje se trenutno grade u Hercegovini, kao i onima koje će se graditi, poput dionice od Mostara do Bune, Lasić je za Večernji list objasnio kako će u izgradnji biti blizu 30 novih kilometara autoputa kroz Hercegovinu.

Naravno, fokus je i na dionicama kroz Bosnu, pri čemu Lasić ističe kako se od Zenice ka sjeveru gradi 50 kilometara autoceste. To je dio koji obuhvata općine Usora, Doboj Jug, preko Tešnja, Maglaja do sjevernog dijela Žepča.

– Toplo pozdravljam odluku Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) i EU-a za ovaj financijski odgovor da se dodijele sredstva koja će u idućoj godini biti utrošena u početak gradnje dionice Mostar sjever – Mostar jug. Radi se o kreditnim sredstvima EBRD-a, pod vrlo povoljnim uvjetima, u iznosu od 110 miliona eura, uz najavu da će za ovu dionicu biti dostupno dodatnih 110 miliona eura.

Izgradnja ove dionice podržana je i bespovratnim sredstvima EU-a u iznosu od 150 miliona eura te prvi put sufinanciraju i lokalne komercijalne banke u iznosu do 150 miliona eura. Mi smo se za sporazum borili mjesecima. Sada kada je potpisan, krećemo u daljnje aktivnosti na realizaciji ovog dijela odobrenih sredstava – rekao je Lasić.

Početak radova na dionici Mostar sjever – Mostar jug bit će na proljeće 2024., a rok za završetak je tri godine. Prema idejnom projektu koji je završen, dionica autoceste Mostar sjever – Mostar jug, dužine 14,2 kilometra, počinje petljom Mostar sjever i završava petljom Mostar jug.

Predviđeno je da se gradi pet tunela ukupne dužine blizu šest kilometara, deset vijadukta/mostova ukupne dužine blizu dva kilometra te otvorene trase blizu šest kilometara. Trasa prolazi uglavnom kroz brdsko-planinski teren sa značajnim prostornim ograničenjima, pa se duž trase smjenjuju usjeci i nasipi s većim brojem objekata.

Izrada glavnog projekta je u završnoj fazi, nakon čega će se pristupiti postupku eksproprijacije.

– Što se tiče tunela Prenj, čekamo potvrdu banke da krenemo s drugom fazom konkursa, a to je zahtjev za financijske ponude. Procjena svih troškova ovog velikog projekta je 550 miliona eura s rokom izgradnje šest godina.

S dva velika infrastrukturna projekta, kao što su tunel Prenj i Mostar sjever – Mostar jug, prostor Bosne i Hercegovine bit će u potpunosti povezan s evropskim prometnim koridorima, na sjeveru s koridorom X, a na jugu s Jadransko-jonskom autocestom, što će donijeti izravnu korist za cijelo društvo kroz razvoj područja kojima prolazi, privrednu zajednicu, ali i turistički potencijal.

Uprava Autocesta FBiH poduzima sve aktivnosti za novi zamah za dovršetak cijelog koridora. U nekoliko idućih mjeseci radovi bi trebali početi od petlje Mostar sjever do Bune, čime će u izgradnji biti blizu 30 novih kilometara autoputa kroz Hercegovinu.

Trenutno se na jugu koridora gradi 11 kilometara autoputa od Počitelja do Zvirovića i pristupna cesta mostu Počitelj. Završetak radova i puštanje u promet bit će u aprilu iduće godine. Imamo završenu dionicu Buna – Počitelj u dužini od 7,2 kilometra, koja će u skorom vremenu biti u prometu – rekao je Lasić.

Od Zenice ka sjeveru gradi se 50 kilometara autoceste. To je dio koji obuhvaća općine Usora, Doboj Jug, preko Tešnja, Maglaja do sjevernog dijela Žepča.

– U idućih mjesec radovi bi trebali početi i na posljednjoj dionici od Maglaja do Žepča, dužine 12 kilometara, čime će u izgradnji biti kompletna sjeverna prometnica, koja će po svojoj izgradnji predstavljati žilu kucavicu ove zemlje. Naš strateški plan je da do juna 2026. godine imamo kompletno izgrađen sjeverni dio Koridora 5C – zaključio je Lasić.

avaz

Smirivanje inflacije i pad cijena goriva odražavaju se na stabilizaciju i postepeno zaustavljanje daljnjeg rasta cijena osnovnih životnih namirnica, pa se kraj 2023. godine ipak čini donekle mirnijim i podnošljivijim od njenog početka. Ipak, već nekoliko godina znamo da cijene hrane i energenata više nikad neće biti kao nekada.

U januaru 2023. godine stopa inflacije u BiH iznosila je 14,1 posto, dok je trenutno godišnja inflacija na 2,1 posto. U decembru su niže i cijene goriva, za dvadesetak feninga po litru. Poredeći cijene pojedinih artikala iz potrošačke korpe, iz izvještaja Agencije za statistiku BiH za januar i posljednji za oktobar evidentan je njihov blagi pad. Izuzetak su određeni poljoprivredni proizvodi te goveđe meso i piletina.

Kilogram hljeba u januaru koštao je 4,3, a na kraju oktobra 3,5 KM. Jeftiniji su i brašno, puter i mlijeko, a značajan pad sa 4 na 2,8 KM imale su cijene ulja. S druge strane, cijena junetine porasla je sa 18,8 na 19,4 KM, piletine sa 6,3 na 6,7 KM po kilogramu, a skuplji su krompir, luk…

– Iako je prosječna cijena goriva u ovoj godini za oko 20 posto niža u odnosu na 2022., to nije utjecalo na to da dođe do smanjenja cijena osnovnih životnih namirnica. Naprotiv, imali smo konstantan rast cijena svih proizvoda i usluga. Rast cijena osnovnih namirnica najveći je u prazničnom periodu, kada svi pripremamo i zimnicu, ali i nešto bogatiju trpezu. Najviši procent rasta je u cijeni mesa, pa vidimo da su cijene ribe i teletine više za nešto više od 3 KM, dok se cijena prasića udvostručila – kaže Dušan Srdić, predsjednik Udruženja potrošača “Reakcija” iz Banje Luke.

Ljiljan Veslinović, profesor Ekonomskog fakulteta UNSA-e, ističe da je u turbulentnim vremenima teško davati prognoze za 2024. godinu, ali je, generalno, optimista, jer barem trenutno ne vidi nove “okidače”, poput pandemije ili rata u Ukrajini.

– Mnogi eksperti nadaju se da smo listu događaja koji mogu pokrenuti rast cijena iscrpili te su prognoze za narednu godinu uglavnom optimistične. Međutim, još postoji mnogo neizvjesnosti, poput rasta cijena energenata, rasta (minimalnih) plaća u BiH i nivoa inflacije u zemljama EU. Trenutni trendovi i prognoze daju nadu za optimizam. Inflaciju još nismo pobijedili, ali smo na pravom putu da je dovedemo do prihvatljivog nivoa – ističe prof. Veslinović.

Srdić nije optimista kad je riječ o 2024. godini, jer očekivano poskupljenje nafte na iznad 100 dolara za barel dovelo bi do novog vala poskupljenja.

– Društveno odgovorne kampanje, ali i mjere poput diferencirane stope PDV-a, smanjenja akciza za gorivo, zamrzavanja cijena osnovnih životnih namirnica i dalje ostaju ciljevi – navodi Srdić.