Author: admin

I u 2023. godini nastavljen je trend rasta i razvoja kino tržišta u Bosni i Hercegovini. Prema podacima za kina u Bosni i Hercegovini koje sakuplja i obrađuje Sarajevo Film Festival, bilježi se rast broja gledatelja, kao i rast prihoda ostvarenog na kino blagajnama i u ovoj godini.

U ovoj godini u kinima u Bosni i Hercegovini, prema preliminarnim podacima, bilo je skoro 1,3 miliona gledatelja, odnosno 1.284.834 gledatelja, a prihod ostvaren na box officeu iznosi skoro devet miliona maraka, odnosno 8.826.380,50 KM.

U odnosu na prošlu godinu, box office u 2023. godini bilježi porast prihoda veći od 20 posto (21,87 posto), i broj gledatelja je u usporedbi sa prošlom godinom veći za skoro 15 posto (14,87 posto): 2022. godine u kinima u BiH bilo je 1.118.550 gledatelja.

Kada je u pitanju broj prikazanih filmova, u usporedbi s prošlom 2022. godinom, u ovoj je godini u kinima bilo skoro deset posto više filmova – ukupno je 2023. prikazano 235 filmova, za razliku od prošle godine kada je u kinima prikazano 215 filmova.

Od 235 filmova, novih filmova bilo je 204, te 31 film iz prethodne godine. U kinima je igralo 116 američkih, 104 evropska i devet domaćih ostvarenja. Filmova sa područja regije bilo je ukupno 39.

I u ovoj godini u kinima u BiH najviše su se gledali filmovi američke produkcije. Od ukupnog broja, filmove američke produkcije gledalo je 77,12 posto gledatelja u kinima, evropske produkcije 19,93 posto, a domaće produkcije 2,05 posto, što je značajan pad u odnosu na 2022. godinu, kada je domaće filmove gledalo 6,11 posto gledatelja.

I po prihodu ostvarenom na box officeu, najviše su profitirali američki filmovi. Najveću zaradu u kinima u BiH, kao i u ostatku svijeta, ostvario je film „Barbie“ sa ostvarenih 23,44 posto od ukupnog prihoda na box officeu u ovoj kategoriji. „Barbie“ je zaradio više od pola miliona maraka: 558.087 KM. Na drugom je mjestu „Avatar: Put vode“ sa 382.271 KM, a na trećem „Oppenheimer“ sa 343.905 KM. Na četvrtom je mjestu film „Paklene ulice 10“ sa 282.719 KM, a na petom „Meg 2: Put u dubinu“ sa 245.672 KM.

I po broju gledatelja poredak je sličan, ali ne isti: najviše je u kinima u BiH bio gledan „Barbie“ koji je imao 84.386 gledatelja. Na drugom je mjestu „Oppenheimer“ sa znatno manjim brojem gledatelja u odnosu na „Barbie“ – „Oppenheimer“ je imao 48.042 gledatelja; na trećem je mjestu „Avatar: Put vode“ sa 40.649 gledatelja, na četvrtom „Super Mario Bros. Film“ sa 36.395 gledatelja i na petom „Paklene ulice 10“ sa 33.987 gledatelja.

Četiri filma većinski bosanskohercegovačke produkcije premijerno su prikazana u ovoj godini u domaćim kinima: „Ekskurzija“ Une Gunjak, „Praznik praznine“ Jasmina Durakovića, „Umri prije smrti“ Ahmeda Imamovića i „Efekat leptira“ Admira Buljugića. Najveći uspjeh do kraja godine ostvario je film „Ekskurzija“ sa 6.351 gledateljem i prihodom od 41.054 KM, što je 54,75 posto ostvarenog od ukupnog prihoda na box officeu u ovoj kategoriji. Na drugom je mjestu „Praznik praznine“ sa 3.853 gledatelja i 22.683 KM. Na trećem mjestu je „Umri prije smrti“ sa 864 gledatelja i „Efekat leptira“ sa 647 gledatelja. Odnosno, četiri nova filma većinski bh. produkcije u 2023. godini zabilježila su ukupno 11.715 gledatelja i prihod od 74.978 KM. U usporedi ove i prethodne dvije godine, statistika pokazuje da su se u ovoj godini najmanje gledali domaći filmovi. Godinu ranije, 2022. godine, također su četiri filma većinski domaće produkcije bila u kinima, a imali su ukupno 58.831 gledatelja i ostvarili profit od 373.578 KM. Najveći je uspjeh te godine zabilježio film „Amanet“ Mirze Begovića koji je imao 30.732 gledatelja i prihod od 188.667 KM, a na drugom je mjestu bio „Praznik rada“ Pjera Žalice sa 23.279 gledatelja i 152.927 KM. Još godinu ranije, 2021. godine, u kinima je bio samo jedan film većinski domaće produkcije – „Deset u pola“ Danisa Tanovića, sa 35.341 gledateljem i 230.558 KM.

Kada se pogleda statistika regionalnih filmova (područje bivše Jugoslavije), u ovoj je godini najveći prihod na box officeu u kinima u BiH ostvario film „Čuvari formule“ Dragana Bjelogrlića: 103.120 KM (imao je 18.527 gledatelja).

Prosječna cijena kino-ulaznice u BiH je 6,87 KM.

U BiH su trenutno aktivna 22 kina sa 71 dvoranom u 15 gradova (Sarajevo, Mostar, Banja Luka, Bihać, Tuzla, Zenica, Višegrad, Konjic, Trebinje, Prijedor, Busovača, Foča, Maglaj, Zvornik, Gradiška).

TOP 5 FILMOVA U 2023. U BH. KINIMA PREMA PRIHODU OSTVARENOM NA BOX OFFICEU:

1. „Barbie“ (SAD): 558.087 KM

2. „Avatar: Put vode“ (SAD): 382.271 KM

3. „Oppenheimer“ (SAD): 343.905 KM

4. „Paklene ulice 10“ (SAD): 282.719 KM

5. „Meg 2: Put u dubinu“ (SAD): 245.672 KM

TOP 5 FILMOVA U 2023. U BH. KINIMA PREMA BROJU GLEDATELJA:

1. „Barbie“ (SAD): 84.386

2. „Oppenheimer“ (SAD): 48.042

3. „Avatar: Put vode“ (SAD): 40.649

4. „Super Mario Bros. Film“ (SAD): 36.395

5. „Paklene ulice 10“ (SAD): 33.987

TOP 5 EX YU FILMOVA U 2023. U BH. KINIMA PREMA PRIHODU OSTVARENOM NA BOX OFFICEU:

1. Čuvari formule (Srbija): 103.120 KM

2. „Oluja“ (Srbija): 95.091 KM

3. „3211“ (Srbija): 78.412 KM

4. „Indigo Kristal“ (Srbija): 62.059 KM

5. „Bosanski lonac“ (Hrvatska): 52.805 KM

TOP 5 EX YU FILMOVA U 2023. U BH. KINIMA PREMA BROJU GLEDATELJA:

1. „Oluja“ (Srbija): 20.085

2. „Čuvari formule“ (Srbija): 18.527

3. „Indigo Kristal“ (Srbija): 12.050

4. „3211“ (Srbija): 11.725

5. „Heroji Halijarda“ (Srbija): 9.440

TOP 4 FILMA VEĆINSKI BH. PRODUKCIJE:

1. „Ekskurzija“: 6.351 gledatelj, 41.054 KM

2. „Praznik praznine“: 3.853 gledatelja, 22.683 KM

3. „Umri prije smrti“: 864 gledatelja, 6.115 KM

Od ukupno 1.248 anketiranih, 781 poslodavac je iskazao potrebu za zapošljavanjem 4.760 novih radnika u 2024. godini

Federalni ministar rada i socijalne politike Adnan Delić objavio je podatke godišnjeg istraživanja tržišta rada Zavoda za zapošljavanje FBiH.

Prema podacima, u 2024. godini najtraženiji će biti prodavači, konobari, bravari, varioci – a predviđa se i povećanje plaća do 10%

Od ukupno 1.248 anketiranih, 781 poslodavac je iskazao potrebu za zapošljavanjem 4.760 novih radnika u 2024. godini.

Najveće procijenjene potrebe za novim zapošljavanjem u narednoj godini iskazane su za zanimanjima u prerađivačkoj industriji (42%), zatim trgovini (17%), građevinarstvu (13%), ugostiteljstvu (11%)…

Prema stručnoj spremi, poslodavci su iskazali najveće potrebe za radnicima sa srednjom stručnom spremom III stepena (KV), i to 64%.

Slijedi potražnja za radnicima srednje stručne spreme IV stepena (SSS) 19%, te za radnicima visoke stručne spreme (VSS) 6,8%.

Najtraženija zanimanja III i IV stepena srednje stručne spreme u 2024. godini prema rezultatima anketiranja će biti: prodavač – trgovac, konobar, bravar, zavarivač – varilac, vozač kamiona, kuhar, šivač, stolar, zidar, tesar, mašinski tehničar. Iskazana je i velika potražnja za pomoćnim radnicima u proizvodnji i radnicima za jednostavne poslove.

Za zanimanja sa fakultetskim obrazovanjem, najveća potražnja prema prognozama poslodavaca će biti iskazana za radnicima iz IT sektora (inžinjerima elektrotehnike, sistem inžinjerima, programerima – IT developerima i dr.), zatim ekonomistima, magistrima farmacije, te mašinskim i građevinskim inžinjerima.

Skoro 73% anketiranih poslodavaca procjenjuje/planira rast obima poslovanja (proizvodnje, prodaje i usluga) i rast finansijskog rezultata u 2024. godini, što ukazuje na optimizam tj. očekivanje i nadanje većine poslodavca u poboljšanje poslovnog ambijenta.

Povećanje plaća radnicima u narednoj godini prognozira 75% anketiranih poslodavaca, uglavnom u iznosu do 10%.

Istraživanje je pokazalo da anketirani poslodavci nove zaposlenike najčešće traže putem ličnih kontakata, zatim korištenjem usluga javnih službi za zapošljavanje, te korištenjem društvenih mreža i vlastite baze podataka.

oslobodenje

U organizaciji BCIC London i pod pokroviteljstvom Instituta za istraživanje genocida Kanada u Londonu je postavljeno još jedno spomen-obilježje žrtvama genocida u Srebrenici.

Kako je saopćeno iz Instituta za istraživanje genocida Kanada, riječ je o memorijalnoj klupi, još jednom mjestu okupljanja prijatelja istine, pravde i kulture sjećanja u Kanadi.

– Dobili smo spomen obilježje koje će na najbolji način širiti važnu misiju da internacionaliziramo  bosansku kulturu sjećanja na genocid u Srebrenici i Bosni i Hercegovini, prije svega u gradu Londonu, a zatim i u Kanadi i svijetu. Dobili smo mjesto okupljanja kanadskih građana kojih je sve više u prihvatanju i javnom iznošenju sudskih, naučnih i historijskih činjenica o agresiji i genocidu – navodi se u saopćenju.

Spomen-obilježje u Londonu žrtvama najvećeg zločina poslije holokausta u Evropi, genocida u Srebrenici, ostaje  trajno svjedočanstvo da će se pamtiti ovaj zločin u ime istine i pravde bez kojih nema bolje budućnosti čovjeka i civilizacije.

Spomenik u javnom prostoru, u jednom prelijepom londonskom parku, podsjeća i opominje na počinjeni genocid, ističe se u saopćenju.