Gostujući u emisiji “Jutro za sve” o tome je govorio Fikret Zuko, direktor Udruženja slijepih Kantona Sarajevo.
Generalna skupština Ujedinjenih nacija (UN) je 2018. godine usvojila Rezoluciju World Blind Union, potvrdivši 4. januar, dan rođenja Luja Braja, kao Svjetski dan Brajevog pisma.
Svrha obilježavanja Svjetskog dana Brajevog pisma je podizanje svijesti o značaju pretvaranja pisane riječi u taktilnu formu u korist slijepih i slabovidih osoba širom svijeta.
BHRT1
Nalozi za isplate decembarskih naknada civilnim žrtvama rata i osobama sa invaliditetom u Federaciji BiH su pušteni, saopćeno je iz Federalnog ministarstva rada i socijalne politike.
Iz budžeta je za ove isplate naknada za mjesec decembar izdvojeno nešto više od 23 miliona KM.
Za isplate naknada civilnih žrtava rata za mjesec decembar 2023. godine izdvojena su sredstva u ukupnom iznosu od 2.017.532,00 KM, dok je za neratne invalidnine izdvojeno ukupno 20.809.463,16 KM.
Napominjemo Ministarstvo isplate vrši na račune centara za socijalni rad kojih na području Federacije BiH ima ukupno 61, a oni dalje puštaju isplate krajnjim korisnicima naknada shodno svojim rasporedima.
Napominjemo i da druge vrste naknada kao što su porodiljne još uvijek nisu regulisane na nivou Federacije, te da se isplaćuju različito od kantona do kantona, a sve informacije u vezi s tim imaju nadležna kantonalna ministarstva.
“Federalno ministarstvo finansija naloge za isplatu naknada civilnim žrtvama rata i neratne invalidnine pustit će do 10. januara 2023. godine, što je praksa koja je u primjeni od oktobra prošle godine s kojom nastojimo da sve naknade iz našeg resora imaju tačne i redovne termine isplate”, navodi se u saopćenju resornog ministarstva.
Radiosarajevo.ba
U Federaciji Bosne i Hercegovine, prema podacima iz nadzora, očekivano bilježimo porast broja slučajeva akutnih respiratornih infekcija (ARI) i bolesti sličnoj gripi (ILI). Među testiranim uzorcima potvrđena je prisutnost sezonske gripe tip A(H3N2) i tip B, a potvrđuju se i slučajevi COVID-19 – navode za Fenu iz Zavoda za javno zdravstvo FBiH.
Kako ističu, s obzirom na zimsko vrijeme i češće okupljanje osoba u zatvorenim prostorima, stvaraju se uvjeti za širenje uzročnika respiratornih bolesti.
“Za sve osobe sa respiratornim simptomima važno je da se pridržavaju epidemioloških mjera u zatvorenim prostorima odnosno zaštite nos i usta prilikom kihanja i kašljanja, održavaju higijenu ruku, ostanu kući u slučaju simptoma i izbjegavaju gužve, testiraju se brzim kućnim testovima na SARS-CoV-2. Sve to da bi spriječili širenje respiratornih virusa“, navodi se.
U slučaju težih simptoma potrebno je javiti se svome liječniku. Također za osobe starije od 65 godina, osobe koje imaju kronične bolesti i zdravstvene djelatnike preporučuje se cijepljenje protiv gripe i COVID-19.
Iz Zavoda za javno zdravstvo FBiH naglašavaju važnost preventivnih mjera i imunizacije protiv gripe i COVID-19, pogotovo kod prioritetnih skupina.
Program N1
U Službenim novinama Federacije Bosne i Hercegovin decembra 2023. godine objavljena je Odluka o iznosu najniže plate za 2024. godinu.
Najniža plata za period od 1. januara do 31. decembra 2024. godine utvrđuje se u neto iznosu od 619,00 KM. U bh. entitetu RS minimalna plata u ovoj godini iznosi 900 KM.
Ovom Odlukom došlo je do povećanja najniže plate u odnosu na 2023. godinu za 23,00 KM.
Predsjednik Udruženja poslodavaca FBiH Adnan Smailbegović u razgovoru za portal Radiosarajevo.ba kazao je da je ova odluka proizvod zakonske obaveze Vlade FBiH koja svake godine uskladi minimalnu platu s parametrima.
“Ovdje se radi o osnovna dva parametra, jedan je inflacija, a drugi BDP. Ovo je treća godina kako vlada usklađuje plate. Oni su to morali uraditi, očito nisu mogli ispuniti priču o 1.000 KM zato što je to zahtijevalo usvajanje seta fiskalnih zakona. Mi bismo sretniji da su prošli fiskalni zakoni pa da onda možemo razgovarati o većim iznosima”, rekao je Smailbegović.
Napominje da za prvih šest mjeseci ove godine, poslodavci će se uglavnom fokusirati na isplatu jednokratne pomoći nego na povećanje plate.
“Na povećanje plate imate 60-70 posto doprinosa, a ova pomoć od dvije prosječne plate je bez doprinosa. Očekivano je da će biti ovolika minimalna plata”, rekao je Selimbegović.
Ističe da nije bilo ni realno za očekivati da će biti ispunjene najave o povećanju minimalne plate na 1.000 KM.
“Nažalost, Vlada je to pomjerila za nekih pola godine, da li će to biti i duže, ne znam. Nama je u interesu da fiskalni zakoni prođu“, rekao je Selimbegoviću razgovoru za portal Radiosarajevo.ba.
Podsjetimo, u oktobru prošle godine federalni ministar razvoja, poduzetništva i obrta Vojin Mijatović najavio je da će minimalna plata u 2024. godini iznositi 1.000 KM.
“Službeno mogu sa ovog mjesta poslati poruku, a to je da od 1. januara 2024. godine Federacija BiH kreće sa primjenom velikog seta fiskalnih zakona. Imat ćemo najveću minimalnu platu u regiji u iznosu od 1.000 KM, imat ćemo najniže opterećenje na rad ili platu u iznosu od 28 posto što će biti velika poruka domaćim i stranim investitorima, ali i svim ostalima u regiji da pokušamo stići taj standard kako bi postali vrlo atraktivni za strana ulaganja”, rekao je Vojin Mijatović.
Međutim, set fiskalnih zakona nije usvojen pa je i priča o minimalnoj plati od 1.000 KM ‘pala u vodu’.
Radiosarajevo.ba
Šumaher je u Sarajevo prvi put došao 1996. godine, a zatim i u decembru naredne godine kako bi posjetio u ratu ranjenu djecu u bolnici Koševo. Cilj njegove posjete bio je dio UNESCO-ovog projekta prikupljanja novca za specijaliziranu bolnicu za sarajevsku djecu, žrtve granatiranja i mina. On je djeci plaćao liječenje i proteze.
Na osnovu odluke Vlade Srednjobosanskog kantona o plaćanju premije za penzionere s najnižom penzijom, od jučer, 03. januara 2024. godine navedena kategorija penzionera može preuzeti zdravstvenu markicu u poslovnicama Zavoda za zdravstveno osiguranje.
Iz Zavoda potvrđeno je da penzioneri sa minimalnom penzijom, koja iznosi 538, 27 KM, mogu preuzeti, besplatno, markicu u poslovnici Zavoda za zdravstveno osiguranje . Prilikom dolaska trebaju predočiti ček od penzije i zdravstvenu knjižicu.
Proteklih nekoliko godina službe za dostavu stekle su ogromnu popularnost, a na ulicama samo zuje uniformisani radnici. Za kurire je vrijeme bukvalno novac, a zbog toga mnogi kuriri pažljivo biraju vrstu prijevoza. Zbog nestašice goriva i gužvi, radnik u jednoj indijskoj službi pronašao je originalan vid transporta – konja.
Iznerviran dugačkim redovima za benzin i gužvom na ulicama, radnik indijske službe za dostavu „Zomato“ izabrao je konjsku snagu kako bi obavljao svoj posao.
Na snimku koji kruži društvenim mrežama vidi se čovjek kako jaše ulicama Hiderabada u južnoj Indiji, dok mu na leđima visi karakteričan ranac.
Dugački redovi na benzinskim pumpama i saobraćajne gužve paralisale su grad nakon štrajka kamiondžija zbog kog je došlo do nestašice goriva.
Iako je izostao zimski ugođaj tokom novogodišnjih praznika, ipak već prvi dani januara donose snježne padavine na jednoj od najljepših bh. planina, Vlašiću.
Iskopavanje rude počinje krajem mjeseca, a zbog visoke stope povratka ljudi i dolazaka stranih radnika naglo su skočile i cijene nekretnina
Projekat Vareš kompanije Adriatic Metals BiH jedan je od najznačajnijih razvojnih i ekonomskih projekata u Bosni i Hercegovini. Kada zvanično počne s radom, rudnik će doprinositi više od dva posto bruto domaćeg proizvoda naše zemlje. Iskopavat će se zlato, srebro, olovo, cink, barit i bakar, no najveći fokus će biti na srebru i cinku.
“Ono što ovdje gradimo je nešto najmodernije na svijetu. 24. januara krećemo sa proizvodnjom prve količine rude, svakim danom ćemo povećavati količinu dok ne dođemo do 65 tona mjesečno, što očekujemo da će se desiti u julu ove godine”, priča nam Paul Cronin, direktor kompanije Adriatic Metals.
Ukupna investicija teška je 450 miliona maraka, a do 2050. godine ova firma će iz BiH, odnosno Vareša, prema proračunima, izvesti 10 milijardi KM cinka i olova. Od toga u našoj zemlji ostaje 520 miliona KM poreza na prihod, 307 miliona KM za plate i doprinose, te oko 60 miliona KM koncesijskih troškova Zeničko-dobojskom kantonu.
“Sam rudnik zapošljava oko 300 radnika, no na svakog uposlenog u Adriatic Metalsu zaposli se još osam ljudi u našem gradu kroz prateće poslove”, tvrdi Elma Likić, PR Adriatic Metalsa.
Pročitajte više na: Oslobodjenje.ba