Author: admin

Protest “Svi za Bosnu, Bosna za sve!” održan je danas u Sarajevu u organizaciji Foruma mladih Asocijacije nezavisnih intelektualaca “Krug 99”, povodom proslave neustavnog datuma 9. januara kao dana bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska i političke krize u Bosni i Hercegovini.

Predsjednik Skupštine Foruma mladih “Krug 99” Eman Šabotić kazao je novinarima da se u BiH posljednjih 30 godina konstantno prijeti ratom, a da mladi šute.

– Vjerujem da je posljednji moment da se urazumimo i da konačno shvatimo da imamo samo jednu domovinu i da naša  domovina nema alternativu. Na nama je dužnost, što nas je i Armija Republike BiH zadužila u posljednjem ratu, da našu zemlju čuvamo i volimo svim snagama i svim srcem – kazao je.

Pozvao je mlade Bosne i Hercegovine da stanu u odbranu Bosne i Hercegovine.

– Ako mi prije svega sami ne krenemo u promjene, ne može nam niko pomoći – zaključio je.

Sa protesta je upućena poruka da su protiv razaranja BiH pred očima čitavog svijeta, jer se punom žestinom nastoje ostvariti bivši ratni ciljevi iredentističkih snaga, svim raspoloživim sredstvima istih ratnih aktera.

Tvrde da je dosta svakodnevnih poniženja države, njenih institucija, čitavih naroda i ratnih žrtava.

Pozvali su na akciju domaće i internacionalne aktere koji su se Dejtonskim sporazumom obavezali na pomoć u demokratskom razvoju Bosne i Hercegovine te traže da se, kako ističu, na pokazanu militantnu predstavu 9. janua

Cijene 40 prehrambenih i higijenskih artikala trenutno su “zaključane” na oko 1.500 prodajnih mjesta u FBiH, a u akciji Federalnog ministarstva trgovine, započetoj polovinom decembra prošle godine sa 14, trenutno učestvuje 31 trgovinska kompanija. U narednim danima, kazao je za “Avaz” federalni ministar Amir Hasičević, bit će standardiziran način obilježavanja proizvoda s nižom, “zaključanom” cijenom, jer su subjekti uključeni u akciju do sada to radili na različite načine.

Zaustavljen rast

– Dobili smo već neke mailove gdje kupci potvrđuju informacije trgovaca da je ušteda na korpi proizvoda sa “zaključanim” cijenama 37 maraka. Akcija donosi rezultate, a nama je vrlo bitan efekt sidrenja cijena, jer, ako jednom artiklu “zaključate” cijenu, automatski ga prate i ostali iz te grupe proizvoda. Statistika je neumoljiva. Mi sada imamo prvi put pad cijena hrane u posljednjih ne znam ni koliko mjeseci. Za 0,1 posto, ali važno je da je rast cijena zaustavljen – kaže Hasičević.

Najavljuje pokretanje nove akcije “Pametni kupac”, u okviru koje će građani, putem digitalne platforme, birati artikle i cijene u korpi proizvoda sa “zaključanim” cijenama, ali i rast broja namirnica čije su cijene niže i fiksne. Hasičević otkriva da je u pripremi i novi zakon o neposrednim mjerama kontrole cijena jer to i EU traži.

 

Veće kazne

– Mi smo prihvatili slobodno formiranje cijena i u okviru toga moramo biti pažljivi, ali ovim zakonom želimo spriječiti svako eventualno “divljanje” cijena. Za razliku od dosadašnjih, kazne bi trebale biti značajno veće. Do sada su one bile 1.000 KM, u proceduri izmjena postojećeg zakona su kazne od 6.000 odnosno 30.000 KM, ali hoćemo da napravimo potpuno novi zakon. Mi smo najveću inflaciju imali u oktobru 2022. godine, ali nije postojao zakon koji bi propisao da, ako inflacija dva mjeseca zaredom prijeđe određeni procent, Vlada FBiH poduzima mjere. Ovdje je inflacija puštena da poraste na 19,4 posto, koju smo uspjeli zaustaviti i najniža je u regionu. Novim zakonom ćemo takve scenarije spriječiti – ističe Hasičević.

Ozbiljno se radi i na setu fiskalnih zakona i Hasičević kaže da očekuje da on bude završen do 1. jula.

– Usvajanjem zakona o minimalnoj plaći i zakona kojima bi se smanjili doprinosi, onako kako je planirano, u budžetu bi se napravilo oko milijardu KM minusa. Tu milijardu pokušavamo da nadoknadimo prije svega borbom protiv sive ekonomije. Računamo da to možemo nadoknaditi kroz online fiskalizaciju jer veliki dio prometa danas nije fiskaliziran kako treba, uz povećanje poreza na dohodak, dividenda će biti oporezovana – navodi Hasičević.

Ako Vlada FBiH smanji doprinose, to moraju dobiti radnici.

 

avaz.ba

“Naše opredjeljenje i sudbina su u EU, a brzina našeg putovanja ka ovoj uniji direktno će uticati na demokratiju i životni standard naših građana”, piše član Predsjedništva BiH Denis Bećirović u svjoj kolumni za Euronews.

 

Napisani tekst za Euronews prenosimo u cijelosti:

Bosanci i Hercegovci već decenijama čekaju na dobre vijesti iz Brisela. Moji sunarodnjaci, kojima teške sudbine nisu strane, uvijek su znali da put prema članstvu u Evropsku uniju nije bez značajnih prepreka.

Put Bosne i Hercegovine je bio eho sopstvenih domaćih političkih problema dosad, te su godine nedostatka napretka u pogledu pristupanja u EU prouzrokovale gubitak nade mnogih, uprkos ličnom osjećaju pripadanja velikoj evropskoj porodici.

Sve se to promijenilo i moja je zemlja trenutno pred otvaranjem pristupnih pregovora s Briselom – posljednji korak koji u konačnici vodi ka punopravnom članstvu.

Nijedna strana ne smije dopustiti da izmakne ova prilika da budemo napokon ujedinjeni pod istom zastavom, posebno dok traje najkrvaviji konflikt na evropskoj teritoriji od Drugog svjetskog rata. Skoro trideset godina nakon jezivog rata na svom tlu, građani Bosne i Hercegovine vrlo dobro znaju koji su sve ulozi u pitanju.

Nekoliko je zemalja članica EU snažno zagovaralo da se već u decembru 2023. donese odluka o otvaranju pregovora s Bosnom i Hercegovinom, usklađujući njen put s Ukrajinom i Moldavijom.

Evropsko vijeće je na kraju ipak slijedilo uslovnu preporuku Evropske komisije.

Na ovaj način Bosni i Hercegovini je poslana poruka da odluka o otvaranju pregovora predstoji čim se postigne odgovarajući napredak u narednim mjesecima.

Ipak, uprkos brojnim unutrašnjim opstrukcijama, u BiH je ostvaren značajan iskorak u procesu evropskih integracija.

 

Usvojen je set važnih zakona u Vijeću ministra BiH i Parlamentu BiH. Predsjedništvo BiH je usvojilo niz važnih odluka i ratificiralo brojne sporazume koji jačaju regionalnu saradnju i evropski put Bosne i Hercegovine.

Otvaranje pregovora za članstvo bi bila važna politička poruka o spremnosti EU da s Bosnom i Hercegovinom pokrene proces koji bi proizveo suštinske i vidljive reforme.

To je proces koji bi sasvim sigurno imao pozitivne učinke na bosanskohercegovačko društvo u cjelini i koji bi značio priznanje i valorizaciju ostvarenog napretka na evropskom putu.

S druge strane, daljnje odlaganje i dugo čekanje dovodi do gubitka entuzijazma, ali i povjerenja građana u vjerodostojnost procesa evropskih integracija.

Prema istraživanju iz maja i juna 2023. godine, 73.3% građana podržava ulazak Bosne i Hercegovine u EU. To predstavlja snažan temeljni konsenzus za provedbu reformi na evropskom putu, nešto što Brisel ne bi trebao oklijevati da iskoristi.

Očekujem da će Evropsko vijeće u martu pružiti priliku Bosni i Hercegovini da demonstrira svoju posvećenost evropskim vrijednostima – priliku da ojačamo našu međusobnu povezanost i saradnju.

Prvobitni krivci za trenutnu blokadu na evropskom putu Bosne i Hercegovine su domaći „anti-Evropljani“.

Oni pokazuju nezainteresovanost za EU članstvo, jer znaju da ulazak u EU predstavlja usklađivanje sa EU zakonima i standardima.

Evropsko pravno okruženje bi značilo gubitak postojećih privilegija za mnoge od njih, a za neke bi značilo i gubitak slobode, jer su povezani s kriminalnim radnjama i korupcijom.

Jednako je bitno da EU izbjegne dodatne pogrešne računice vezane za Bosnu i Hercegovinu.

Neke od najvećih grešaka koje je EU napravila uključuju njenu nespremnost da dosljedno provodi evropske principe i standarde u BiH; blaga politika prema destruktivnim političarima koji otvoreno prijete Dejtonskom mirovnom sporazumu i Ustavu BiH i nevoljkost da se sankcionišu ekstremni političari, koji prijete miru u BiH i širem regionu Zapadnog Balkana.

 

Da je Brisel zauzeo odlučniji stav tokom posljednjih deset godina, Bosna i Hercegovina bi bila pošteđena mnogih kriza, a ovaj dio Evrope bi bio mnogo stabilniji.

Međutim, postoje naznake da dolazi do promjene. Nakon mojih posjeta 2023. sjedištu NATO-a i EU u Briselu, uz naknadne posjete Parizu, Berlinu, Washingtonu i Londonu, uvjerio sam se da podrška Zapada Bosni i Hercegovini jača.

Tokom posjete Saveznoj Republici Njemačkoj razgovarao sam s kancelarom Olafom Scholzom i dobio jasne i nedvosmislene poruke da Njemačka podržava Bosnu i Hercegovinu.

Ohrabrujuće poruke dobio sam i od predsjednika Republike Francuske Emmanuela Macrona tokom posjete Francuskoj. Tokom našeg razgovora u Jelisejskoj palati predsjednik Macron je pružio čvrstu podršku očuvanju nezavisnosti, suvereniteta i teritorijalnog integriteta Bosne i Hercegovine.

Bosni i Hercegovini je potrebno više takve vrste podrške. EU bi u narednom periodu trebala snažnije i konkretnije jačati proevropske i demokratske snage zemlje.

Izuzetno je važno da se ne zaboravi činjenica da proruske i separatističke snage unutar entiteta Republika Srpska (RS) namjerno blokiraju i evropski i euroatlantski put Bosne i Hercegovine.

U Bosni i Hercegovini već šesti mjesec traje otvoreni napad na temeljne odredbe Dejtonskog mirovnog sporazuma iz 1995. – čiji djelovi de facto čine Ustav Bosne i Hercegovine – i ustavni poredak zemlje.

Stanje je ekstremno ozbiljno. To nije samo moja lična ocjena, već i stav iznesen od strane skoro svih ključnih lidera na Zapadu.

Shodno tome, Zapad bi trebao zaustaviti sva antidejtonska i protuustavna djelovanja, od kojih je prvo na redu nadolazeće obilježavanje 9. januara „Dana RS“, praznika za kojeg je Ustavni sud BiH donio odluku da je diskriminatoran i protuustavan.

Uprkos konačnim i obavezujućim sudskim odlukama, entitetski lideri uporni su u nezakonitom obilježavanju tog događaja, održavajući kontinuiran, opasan i sistematski napad na Dejtonski mirovni sporazum i na budućnost Bosne i Hercegovine.

Ako se pokušaji rušenja Dejtonskog mirovnog sporazuma ne zaustave, izostanak djelovanja mogao bi se protumačiti kao ohrabrenje da se pređe u sljedeću fazu povećanja tenzija, što bi moglo dovesti do destabilizacije cijele regije.

Znajući šta sada zna, nakon skoro dvije godine ruskog agresorskog rata protiv Ukrajine, Zapad može i treba spriječiti da eskalacija tog rata izazove sukobe na Zapadnom Balkanu i dalje širom Evrope.

Još od sticanja nezavisnosti 1992. godine, budućnost Bosne i Hercegovine čvrsto je vezana za budućnost Evrope.

Ukoliko EU pokaže spremnost da pozitivno iskoristi geopolitičke, geoekonomske i geokulturne prednosti Bosne i Hercegovine, od toga će imati koristi i EU i naša zemlja.

S obzirom na geopolitičku dinamiku koja se razvija, postoji hitna potreba da EU strateški razmotri ubrzani i prilagodljiviji pristup politici proširenja koji se odnosi na Bosnu i Hercegovinu i ostale zemlje regiona.

Pored toga, ubrzanje puta Bosne i Hercegovine ka punopravnom članstvu u EU predstavljalo bi, ne samo jačanje ekonomske i političke veze, već i uspostavljanje novog oblika solidarnosti i zajedničkih vrijednosti od suštinskog značaja za evropski identitet u cjelini.

Naše opredjeljenje i sudbina su u EU, a brzina našeg putovanja ka ovoj uniji direktno će uticati na demokratiju i životni standard naših građana.

Bosna i Hercegovina je u srcu Evrope, a mjesto koje joj pripada je unutar EU.

Najniža plata u Federaciji ove godine iznosit će 619 maraka. Odluka je ovo Vlade FBiH donesena nekoliko dana prije početka nove godine. Sindikati, osim što su tražili da minimalna plata od početka ove godine bude 1000 maraka, navode i da nisu konsultovani za ovu odluku Vlade. Također, ni poslodavci nisu saglasni sa ovom odlukom.

Novogodišnje želje, ipak, ostaju neostvareni snovi, čini se, bar, kada je u pitanju minimalna plaća od 1000 maraka u Federaciji. Iako je Vlada FBiH cijelu prethodnu godinu optimistično najavljivala usvajanje seta fiskalnih zakona koji bi, između ostalog, podrazumijevao povećanje minimalne plate – do toga nije došlo. Umjesto toga, 29. decembra Vlada je odlučila: „Na osnovu člana 70, stav 1 Zakona o radu i članovi 5 i 6 stav 1 Uredbe o metodologiji izračuna i usklađivanja najniže plate, nakon konsultacije sa Ekonomsko-socijalnim vijećem, Vlada Federacije Bosne i Hercegovine, na 46. hitnoj sjednici, održanoj 29.12.2023. godine, donosi odluku o iznosu najniže plate za 2024. godinu. Najniža plata za period od 1. januara do 31. decembra 2024. godine utvrđuje se u neto iznosu od 619 KM“.

U saopćenju je naznačeno da su ovu odluku donijeli nakon konsultacije sa Ekonomsko-socijalnim vijećem – oni, pak, tvrde drugačije.

„Vlada apsolutno nije vršila konsultacije na Ekonomsko-socijalnom vijeću. Ova odluka, ako je objavljena, a novinari su mi rekli da je objavljena, apsolutno je nezakonita i ne predstavlja bilo kakvu obavezu za bilo koga. Ni za poslodavce ni za radnike“, kaže Edhem Biber, predsjednik Ekonomsko-socijalnog vijeća FBiH.

S druge strane, iz Saveza samostalnih sindikata Bosne i Hercegovine tvrde da su o svemu bili obaviješteni, ali da ni oni nisu u potpunosti saglasni sa ovom odlukom.

„Da, bili smo u toku i ne mislimo da je ovo dobra varijanta jer su iz Vlade FBiH insistirali da se minimalna plata i ovaj put izračuna po metodologiji koju je pripremila i utvrdila prethodna Vlada FBIH. Nažalost, obični radnici ne kupuju osnovne životne namirnice po metodologijama nego prema stvarnim potrebama“, poručuje Selvedin Šatorović, predsjednik Saveza samostalnih sindikata BiH.

Odluku Vlade o minimalnoj plati ne podržavaju iz Saveza samostalnih sindikata realnog sektora niti iz Udruženja poslodavaca. Saglasni su da ishitrena odluka o povećanju minimalne plate za 23 marke samo vrijeđa radnike, a Vladi omogućuje samo formalno ispunjenje zakonskih okvira. Također, iz Sindikata su najavili upućivanje zahtjeva o poništenju odluke o minimalnoj plati, kojom bi bila utvrđena njena nezakonitost, upravo jer prilikom njenog usvanjanja nije bilo dogovora sa poslodavcima i sindikatima.

„Ako je ova odluka o minimalnoj plati odraz ekonomskog stanja u Federaciji, onda je to poražavajuće. Onda ova Vlada treba da se zapita može li ona i dalje ostati u ovoj funkciji, radi li se o kompetentnosti ministara, radi li se o nekoj drugoj politici u pozadini jer će ova odluka poslati vrlo negativnu poruku radnicima. Dakle, radnici sa 619 maraka će u ovoj godini biti uvedeni u kategoriju siromašnih građana BiH“, izjavio je Mehmed Avdagić, predsjednik Sindikata PPDIVUTBiH.

Predsjednik Udruženja poslodavaca FBiH Adnan Smailbegović napominje kako, nažalost, nije bilo socijalnog dijaloga: „Uredba predviđa konsultacije sa socijalnim partnerima – međutima, izostale su. Šta to pravno znači  – čuo sam tumačenja da je to pravno ništavno“.

Mnogi odluku Vlade o povećanju minimalne plate shvataju kao odgovor na to što će se za usvajanje seta fiskalnih zakona, ali i na njihovu primjenu, čekati do 2025. godine. S druge strane, Vlada Federacije dala je preporuku poslodavcima da radnicima isplate dodatak na plaće od ukupno 2.500 maraka što bi bilo neoporezivo u periodu do kraja juna ove godine, a što je ostavljeno na volju poslodavcima.

 

federalna.ba