Author: admin

Na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu danas je upriličena komemoracija profesoru emeritusu Esadu Zgodiću koji je preminuo 5. januara u 74. godini. Kako su kazali njegove kolege i studenti, Zgodić je bio raskošna i briljantna intelektualna figura, strastven pisac i inovativan istraživač.

Prigodnim govorima od profesora Esada Zgodića oprostili su se dekan Fakulteta političkih nauka, institucije s kojom je bio idenfitificiran, Sead Turčalo te profesori Šaćir Filandra, Besima Borić i Elvis Fejzić kazali su da je Zgodić

– Profesor Zgodić bio je više od akademika, bio je filozof Bosne. Njegova filozofija može se sažeti u njegovu traganju za ‘logosom historijske egzistencije Bosne’. Ova potraga nije bila samo akademska, to je bio put ka otkrivanju unutrašnjih vrijednosti i načina postojanja koji su osigurali očuvanje BiH kao povijesno, teritorijalno, kulturno, duhovno, pravno i politički jedinstvenog entiteta. Misliti o Bosni, po Zgodićevim riječima, bilo je priznavanje sila okupljanja, akumulacije i konsolidacije koje čuvaju Bosnu i Hercegovinu kao neuništivi historijski entitet – podsjetio je Turčalo.

Njegova vjera u moć znanja i spoznaje u oblikovanju društva, i pored sve kritike modernosti i modernih iskaza življenja, bila je prisutna u njegovim knjigama.

– Zgodić je bio i intelektualno pretenciozan, kako to i doliči svakom intelektualcu. Inovativno je u politološkom diskursu ulazio u obradu novih i nadolazećih tema i problema, brižljivo pratio i poznavao produkciju društvenih nauka, dominantno je branio i elaborirao svoja stajališta, ali bez zapadanja u dogmatizam – kazao je Filandra.

Sve te odlike, dodao je, činile su ga najreferentnijom intelektualnom figurom u krugu njegovih saradnika i kolega, kojima će i s tog aspekta nedostajati.

Kao šef Odsjeka za političke nauke i višedecenijski profesor na tom odsjeku Zgodić je imao ključnu ulogu u oblikovanju smjera kojim se ta oblast na UNSA razvijala.

U jednom intervjuu studentima, podsjetila je Borić, Zgodić je poručio da “riječ obrazovanje sadrži u sebi i riječ ‘obraz’ a imati obraz znači biti osoba sa moralnim integritetom”.

– Prema tome, njegova poruka je obraz-ujte se, budite ljudi od znanja i budite ljudi od poštenja i samopoštovanja – navela je Borić.

Za bivšeg studenta Fakulteta političkih nauka UNSA Dritana Abazovića druženje sa profesorom Esadom Zgodićem značilo je, kako je kazao, kao da je završio još jedan fakultet.

– To je bila dodatna škola, možda čak i značajnija od formalne. Iako nas je napustio, ljudi poput profesora Esada Zgodića nikada ne umiru, ostat će vječno kao inspiracija budućim studentima i državi BiH – kazao je Abazović.

Na komemoraciji je zaključeno da je akademska uloga profesora Esada Zgodića prevazilazila predavanja i seminare. Opus više od 38 knjiga, od kojih su mnoge višetomne, to svjedoče. Znanstvena valorizacija lika i djela Esada Zgodića tek slijedi njegovim kolegama i brojnim studentima koji su se danas oprostili od svog kolege i profesora.

Njegova knjiga “Uz knjige o Bosni”, za koju je bio upravo dovršio rukopis, bit će objavljena i promovirana 1. marta, na Dan nezavisnosti Bosne i Hercegovine.

Esad Zgodić bio je redovni profesor Fakulteta političkih nauka Univerziteta u Sarajevu na predmetima Uvod u politologiju, Opšta politologija i Savremene teorije vlasti. Utemeljivač je Historije socijalne i političke misli u Bosni i Hercegovini kao nastavne discipline te je do penzionisanja radio kao profesor na ovom predmetu. Bio je zadužen i za predmete Retorika, Teorije globalizacije te Država i globalizacija dok se angažirao na realizaciji predmeta Demokratija i ljudska prava, kao i programa postdiplomskih studija na više fakulteta.

Dobitnik je više nagrada za najbolje knjige, a Fakultet političkih nauka mu je 2006. godine dodijelio Posebno priznanje za bogat naučno-istraživački rad. U kontekstu obilježavanja 50. godina njegovog postojanja, Fakultet političkih nauka 2011. godine mu je dodijelio i Zahvalnicu za naučni i pedagoški rad. Učestvovao je u pripremama brojnih ukruglih stolova i naučnih simpozija, bio recenzent i promotor knjiga te sudjelovao u radu brojnih naučnih skupova i držao predavanja na raznim poliitčkim skolama, seminarima, kolokvijima i javnim tribinama.

Baš kao i Italija, tako i BiH ima svoj “krivi toranj”. Dobro ste pročitali. Italijanski se nalazi u Pisi i star je devetsto godina, dok je bosanski znatno mlađi, star “tek” dvjesto godina.

No za razliku od italijanskog, bosanski toranj je više kriv – konkretnije, nagnutost bosanskog tornja je 9,5 stepeni, a italijanskog 5 stepeni, ali italijanski krivi toranj mnogo je više posjećen i poznat u cijelom svijetu, dok za bosanski jedva da zna lokalno stanovništvo.

Bosanski krivi toranj nalazi se Donjem gradu Starog grada Gradačca, u pitanju je sahat-kula koju je 1824. godine podigao Husein-kapetan Gradaščević, poznatiji kao Zmaj od Bosne, što potvrđuje ploča uzidana u objekat. U tarihu se navodi: “Osnivač objekta je Husein-kapetan, sin Osman-kapetanov, kapetan gradačačke tvrđave”.

Sahat-kula ima oblik tornja koji se od podnožja postepeno sužava prema koti vrha.

Približno je kvadratne osnove, dimenzija 5,23 x 5,11 metara, a ukupna visina iznosi 21,50 metra. Objekat ima prizemlje i pet spratova. Na južnoj strani su ulazna vrata. Od prizemlja do zadnjeg sprata vodi drveno stepenište sa 90 stepenica. Svjetlost je u unutrašnjost objekta dovedena i pomoću uskih otvora koji se šire prema unutrašnjosti, a koji su raspoređeni od podnožja do vrha. Zidovi su debeli 0,75 metara i zidani kamenom, izuzev gornjeg dijela, koji je od cigle.

Zbog slijeganja terena je nakrivljena jer, baš kao i italijanski krivi toranj, i bosanski ima temelj koji nije dobro postavljen.

Kula je najmlađi objekat takve vrste izgrađen za vrijeme vladavine Osmanlija u BiH. Kada su Austrougari došli u BiH, za nju je sat kupljen u Beču i kucao je sve do 1923. godine kada je sat zamijenjen novim. U Drugom svjetskom ratu sat je stao, a sahat-kula korištena je kao skladište za benzin.

Sat na kuli je radio do 1953. godine, ali danas od njega nema ni traga.

faktor

Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Denis Bećirović je na dan kada se obilježava neustavni 9. januar u Banjoj Luci odlučio posjetiti Srebrenicu.

Objavu Denisa Bećirovića prenosimo u cijelosti:

“Danas sam u Potočarima razgovarao s predstavnicima Udruženja Pokret ‘Majke enklava Srebrenica i Žepa’ i Udruženja žrtava i svjedoka genocida.

Nakon razgovora s predstavnicima Udruženja, u mezarju Memorijalnog centra u Potočarima položio sam cvijeće i odao počast žrtvama genocida.

Obilježavanje 9. januara 1992. je uzaludni pokušaj negiranja ustavnopravne činjenice da je bh. entitet RS administrativno-teritorijalna jedinica unutar nezavisne, suverene, nedjeljive i međunarodno priznate države Bosne i Hercegovine. Entitet RS egzistira unutar bosanskohercegovačke države od datuma potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma. Ustavom BiH je jasno propisano da kontinuitet ima samo Bosna i Hercegovina. Entiteti nemaju kontinuitet i nikakvi nelegalni praznici ne mogu promijeniti tu činjenicu.

Politika razdvajanja bosanskohercegovačkih naroda i stvaranja paradržave na tlu države Bosne i Hercegovine bila je u potpunoj suprotnosti s domaćim pravnim sistemom i međunarodnim pravom. Deveti januar nije datum za slavljenje. To je jedan od najcrnjih datuma koji je označio početak provođenja jedne užasne politike koja je rezultirala zločinima protiv čovječnosti i drugim zločinima, a kulminirala je 1995. kada je počinjen i genocid nad Bošnjacima. To su nesporne činjenice koje su utvrđene presudama sudova Ujedinjenih nacija.

Najviši pravni akt Bosne i Hercegovine nije 1992. propisivao nikakvo pravo na samoopredjeljenje etničkim zajednicama u Bosni i Hercegovini. Zato je antiustavno okupljanje sljedbenika pravosnažno presuđenih ratnih zločinaca Karadžića, Krajišnika, Mladića i drugih 9. januara 1992. bio čin bezakonja i nasilja nad pravnim poretkom.Nadležni organi su utvrdili da 9. januar kao datum praznovanja ne iskazuje zajedničke vrijednosti svih naroda i građana, tj. da ne predstavlja simbol kolektivnog zajedničkog sjećanja koji može doprinijeti jačanju kolektivnog identiteta, jer simbolizira samo jedan, srpski narod, i jer je donesen bez pristanka svih naroda i građana.

Istovremeno, pozivam sve nadležne vlasti u Bosni i Hercegovini, da u vršenju svojih ustavnih i zakonom određenih nadležnosti, osiguramo da u multietničkoj i multikonfesionalnoj Bosni i Hercegovini, multietnički sastav entiteta bude primijenjen kao relevantno činjenično stanje u odnosu na praznike koji imaju simboličko značenje, jer suprotno tome, proslavljanje svjetovnog praznika na datum koji je isključivo vezan za jedan narod, organiziranje crkvenih svečanosti i slavljenje krsne slave RS istog tog datuma, sa isključivo jednom religijskom skupinom i jednim narodom, predstavlja nedozvoljenu diskriminaciju drugih naroda i socijalnih grupa bez opravdanog i legitimnog cilja, kako je to utvrdio i Ustavni sud BiH u svojoj konačnoj i obavezujućoj odluci o dopustivosti i meritumu broj: U-3/13 od 26. novembra 2015. godine.

Na isti način očekujem i preduzimanje adekvatnih mjera od strane Ureda visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini.

Kompanija “BH Magnezij & Minerali” uskoro će početi graditi veliki industrijski kompleks za proizvodnju magnezija u naselju Osmanlije, Općina Kupres.

Prema saznanjima portala Biznisinfo.ba, ovo će biti jedna od najznačajnijih investicija u BiH.

Firma “BH Magnezij & Minerali” u vlasništvu je njemačke kompanije MFE (Magnesium for Europe) GMBH, piše BiznisInfo.ba.

Veliki industrijski kompleks koji će ova firma graditi sastojat će se od čak 14 objekata. Ukupna površina objekata pogona iznosit će 20.432 m2. Pogon će se nalaziti na zemljištu površine 7,3 hektara.

Prilikom provođenja procesa proizvodnje, glavna sirovina bit će dolomit iz obližnjeg kamenoloma. Glavni proizvod bit će metalni sirovi magnezij, a koproizvodi: spinel, suhi led i legura aluminija i magnezija.

Proizvodnja će se obavljati u saradnji s firmom Dolomit, koja je nosilac koncesije na obližnja nalazišta. Dolomit d.o.o. je podružnica MFE-a (koju kontroliraju dioničari MFE-a) i dobavljač dolomita za buduću proizvodnju magnezija.

Kompanija je u augustu prošle godine dobila dozvolu za istraživanje površine oko 47,5 hektara koja je neposredno uz 9,5 hektara za koje Dolomit već posjeduje rudarska prava. Procijenjena količina visokokvalitetnog dolomita na ovom dodatnom području će povećati budući proizvodni kapacitet proizvodnje.

ME računa da bi s dodatnim sirovinama mogao voditi proizvodnju od 50.000 mt godišnje duže od 75 godina.

Kompanija Dolomit sa svojim podružnicama već je investirala oko deset miliona maraka u svoje aktivnosti u Bosni i Hercegovini od 2019. godine.

Kako će teći proces proizvodnje

Nakon što se dolomit izvadi iz kamenoloma bit će usitnjen u različite frakcije. Dimenzionirani dolomit transportirat će se od rudnika do proizvodne hale putem žičare ili transportne cijevi, o čemu će se naknadno odlučiti zajedno s općinom.

U sklopu planiranog kompleksa odvijati će se proces proizvodnje metalnog magnezija od visoko kvalitetnog dolomitnog kamena.

S obzirom da će za tehnološki proces biti potrebne velike količine tekućeg prirodnog plina (LPG), Na lokaciji je predložena izgradnja plinske stanice max. kapaciteta 700 m3.

Danas u Mostaru zasjeda Federalna vlada.

Inače, za danas je planiran i sastanak Trojke i HDZ-a.

Na stolu bi trebale biti teme poput državnog i federalnog budžeta, zatim Izbornog zakona, ali i druge važne teme iz seta obaveza naše zemlje na putu ka EU.

Podsjetimo, usvajanje tehničkih izmjena Izbornog zakona također je aktuelna tema, koju HDZ nije podržao u Zastupničkom domu Parlamenta BiH.

Sindikalna potrošačka korpa koju je Savez samostalnih sindikata Bosne i Hercegovine izračunao za decembar 2023. godine iznosi 2.882,90 KM.

Prosječna plata isplaćena u Federaciji BiH za oktobar 2023. iznosila je 1.285  KM (posljednji podatak objavljen od Federalnog zavoda za statistiku), a minimalna plata prema Odluci Vlade FBiH je 596 KM. Pokrivenost Sindikalne potrošačke korpe prosječnom platom je 44,57 posto, dok je pokrivenost Sindikalne potrošačke korpe minimalnom platom 20,67 posto.

Prilikom izrade Sindikalne potrošačke korpe u obzir je uzeta prosječna plata isplaćena u Federaciji BiH, te minimalni troškovi života četveročlane porodice koju čine dvije odrasle osobe i dva djeteta, od kojih je jedno u srednjoškolskom, a drugo u uzrastu osnovca.

Potrošačku korpu čine sljedeće kategorije (pored naziva se nalazi procenat učešća pojedinačne kategorije u sindikalnoj potrošačkoj korpi): Prehrana – 44,39 posto, Stanovanje i komunalne usluge – 13,75 posto,  Higijena i održavanje zdravlja – 9,31 posto, Obrazovanje i kultura – 10,41 posto, Odjeća i obuća – 10,41 posto, Prijevoz – 4,79 posto, Održavanje domaćinstva – 6,94 posto.

U kategoriji prehrana korištene su cijene iz tri (3) trgovačka centra za 86 artikala. Kada je riječ o higijeni i održavanju zdravlja ubrojani su troškovi za deset (10) stavki, a za stanovanje i komunalne usluge troškovi za šest (6) stavki, saopćeno je iz Saveza samostalnih sindikata BiH.