






Završen je sastanak u Vladi SBK posvećen kapitalnim investicijama i isplati pomoći zaposlenima.
Izjava premijera SBK, Tahira Lende nakon sastanka:
izvor: Hronika.ba

Za novo zapošljavanje stranaca u građevinarstvu predviđeno je najviše radnih dozvola 1.550, od kojih je 600 za FBiH, 800 za Republiku Srpsku, a 150 za Brčko distrikt.
Ukupna godišnja kvota radnih dozvola za produženje i novo zapošljavanje stranaca u BiH u 2024. iznosi 6.073, od kojih se na Federaciju BiH odnosi 4.295 dozvola, Republiku Srpsku 1.400, a Brčko distrikt 378, rečeno je za Srnu iz Agencije za rad i zapošljavanje BiH.
Godišnja kvota za produženje već izdanih radnih dozvola iznosi 2.450, i to 1.950 za FBiH, 400 za Republiku Srpsku, a 100 radnih dozvola za Brčko distrikt, dok su za novo zapošljavanje stranaca u BiH u 2024. godini predviđene 3.623 radne dozvole.
Od ukupnog broja godišnje kvote radnih dozvola za novo zapošljavanje stranaca, na FBiH odnosi se 2.345, Republiku Srpsku 1.000, a na Brčko distrikt 278 radnih dozvola.
Za novo zapošljavanje stranaca u građevinarstvu predviđeno je najviše radnih dozvola 1.550, od kojih je 600 za FBiH, 800 za Republiku Srpsku, a 150 za Brčko distrikt.
Predviđene su i 762 radne dozvole za novo zapošljavanje stranaca u prerađivačkoj industriji, odnosno 600 u FBiH, a 102 Republici Srpskoj, za hotelijerstvo i ugostiteljstvo 349 radnih dozvola, za vađenje ruda i kamena 210, za proizvodnju i snabdijevanje električnom energijom, gasom, parom i klimatizacijom 158, a za ostale uslužne djelatnosti 152 radne dozvole.
U BiH je u prvom polugodištu ove godine ukupno izdato 2.490 radnih dozvola, i to 1.485 koje se računaju u kvotu i 1.005 radnih dozvola izdatih nezavisno od utvrđene kvote, dok ih je najviše izdato za građevinarstvo 999.

Francuska i Sjeverna Makedonija odigrat će prvu utakmicu Europskog rukometnog prvenstva na Merkur Spiel Areni u Düsseldorfu, domu Fortune, a nakon njih slijedi spektakl, ogled domaćina sa Švicarcima
Krovne rukometne organizacije EHF i IHF godinama se ponašaju autodestruktivno. Ne poduzimaju ništa po pitanju promjene rukometnih pravila koja su najmanju ruku nakaradna, po pitanju popularnosti i promocije rukometa se radi jako malo, a da ne govorimo o tome da se Final Four Lige prvaka uporno stavlja na dane kada je i finale nogometne Lige prvaka.
U odnosu na prije 20 godina rukomet je daleko manje popularan. Kvaliteta i atraktivnost su s druge strane narasle abnormalno i rukometaši su predispozicija poput NBA igrača, igra je brža nego ikada i gotovo da nema loptačkog sporta osim košarke u kojem se svake sekunde nešto događa na terenu.
Kad ne znaš što ćeš, znaju Nijemci!
Ipak, nitko tu atraktivnost i ljepotu igre nije iskoristio i danas imamo marginalan sport koji se prati u samo nekoliko zemalja na svijetu. Sav teret oko rada na popularnosti rukometa pada na nacionalne saveze. A zna se, tu su najjači Nijemci. I baš kao da su iz EHF-a a osjetili da Europsko prvenstvo kad je rukomet na samom dnu trebaju dati Njemačkoj.
Iskoristili su to na Nijemci na najbolji mogući način i svima pokazali kako se organizira prvenstvo. Tako će današnju utakmicu 1. kola Europskog prvenstva između Njemačke i Švicarske od 20.45 gledati više od 50.000 ljudi. Travnjak nogometnog stadiona na Merkur Spiel Areni u Düsseldorfu je uklonjen i sve je pretvoreno u rukometnu dvoranu. Na ovom stadionu igra njemački drugoligaš Fortuna.
Before the European Handball Championship – Düsseldorf
Do sada su rekord za najgledaniju rukometnu utakmicu u povijesti, pogađate, držali Nijemci s utakmicom Bundeslige između Löwena i Hamburga iz 2011. godine (44.189 ljudi), i to je bilo na nogometnom stadionu, u Commerzbank Areni u Frankfurtu.
Jasno, poteže se pitanje koliko će događanja na terenu vidjeti oni koji će utakmicu gledati iz najvišeg reda tribina. Ne treba sumnjati u to da su Nijemci to dobro organizirali i da imaju plan kako će sve to izgledati, ali doza sumnje u rukometnu utakmicu na nogometnom stadionu mora postojati.
Rukomet mora postati popularniji
Rukomet je pod veliki pritiskom i potreban mu je pozitivan šok. Sport je to koji zanima sve manje ljudi, a njegova kvaliteta konstantno raste. Netko je nešto gadno zaj… kada je došlo do toga. Ovo prvenstvo je ključno za EHF i širenje popularnosti rukometa u Europi. Povećanje broja momčadi znači da se ide dobrim putem, ali bez gledatelja na tribinama i pred malim ekranima nema ništa.
Organizatori su se za ovaj dio “na tribinama” pobrinuli i na današnjoj utakmici Švicaraca i Nijemaca očekuje se 53.000 gledatelja. Ipak, to nije dovoljno da rukomet dobije prijeko potrebnu inekciju popularnosti. U Njemačkoj je rukomet drugi najpopularniji sport i posjećenost ne treba čuditi.
Preostaje nam vidjeti koliko je EHF dobro pristupio prijenosima na televiziji i platformama. To je ključno da bi se i budućnosti moglo organizirati ovakve utakmice. Rukomet je u prijelomnim vremenima i vrlo je blizu da 5000 ljudi bude vrhunac gledateljstva na tribinama. Dika Mem, Sagosen, Andre Gomes, Martinović i ekipa odradit će svoj posao i zaljubiti ljude u ovaj sport. Na EHF-u i IHF-u je samo da ljude dovedu na utakmicu. Prvi su korak uspješno napravili.
Prijenos utakmice između Njemačke i Švicarske je na RTL-u, a od 18 sati na istom terenu igraju Francuska i Sjeverna Makedonija. Bit će to i jedine dvije rukometne utakmice na nogometnom stadionu koji će se nakon ovoga vratiti prvotnoj funkciji. I ući će u povijest kao jedini stadion koji će iste godine biti domaćin utakmica Europskog prvenstva u rukometu i nogometu. Ugostit će četiri utakmice grupne faze, uključujući ogled iz skupine B između Albanije i Španjolske 24. lipnja, kao i jednu utakmicu osmine finala i četvrtfinala.

Na području Federacije BiH bilježi se porast broja posjeta ambulantama obiteljske medicine, zbog respiratornih oboljenja. Detektirani su virus gripe A i virus gripe B, u porastu je broj oboljenja sličnih gripi, a ima i slučajeva covid-19.
Prim. dr. Emir Abdulović, direktor JU Bolnica za plućne bolesti i TBC, za portal Travnicki.INFO komentarisao je trenutnu situaciju.
“Trenutna situacija je pogoršana. Osjetimo negativan trend i sve je više respiratornih oboljenja. Ono što raduje je činjenica da nemamo previše teških kliničkih slika s obostranom upalom pluća, mada imamo i takvih slučajeva. Mi smo, kao stručni kolegij, na tragu toga donijeli odluku da reduciramo posjete u JU Bolnica za plućne bolesti i TBC na jednu dnevno, te kod jednog pacijenta mogu biti dva posjetioca s maskama, jer mi zaista ozbiljno shvatamo ovu situaciju. Nadamo se da će se vremenom ova situacija smiriti, ali trenutno je broj pacijenata u porastu i sve je veći pritisak.”
Prevencija koja vrijedi u ovom momentu, uobičajna je za navedeni vid oboljenja.
”Što se savjeta tiče, ukoliko je moguće izbjegavati skupove, nositi masku i dalje, prati redovno ruke i što je veoma važno – dizati imunitet” zaključio je prim. dr. Abdulović.
izvor: travnicki.info

Za decembarske dječije dodatke izdvojeno nešto više od 7.2 miliona KM, isplate od 15. januara
Federalno ministarstvo rada i socijalne politike unijelo je naloge za isplate dječijih dodataka za mjesec decembar za 46.016 pravosnažnih rješenja u ukupnom iznosu 7.258.605,15 KM.
U decembru na isplati je 10.329 novih rješenja od čega je 1.314 korisnika koji su obnovili svoje zahtjeve za dječiji dodatak, dok je 9.005 rješenja koja su donesena na osnovu prvi put podnesenih zahtjeva.
Federalno ministarstvo finansija centrima i službama za socijalni rad naloge pušta svakog 15. u mjesecu, shodno praksi koja je nastupila mjeseca oktobra 2023. godine i koja će ostati takva svakog narednog mjeseca, saopćeno je iz Ministarstva rada i socijalne politike FBiH.
Počinje isplata naknada po osnovu zaštite porodice s djecom u KS
Ministarstvo za rad, socijalnu politiku, raseljena lica i izbjeglice Kantona Sarajevo obavjestilo je korisnike da će danas početi isplata naknada po osnovu zaštite porodice s djecom za decembar 2023. godine, a koje mogu preuzeti u bankama u kojima imaju otvorene tekuće račune.
Ta sredstva su izdvojena za 12.743 korisnika prava na: dječji dodatak, naknadu umjesto plaće ženi-majci u radnom odnosu, dodatnu pomoć na ime brige i njege djeteta ženi-majci u radnom odnosu, novčanu pomoć nakon porođaja žene-majke koja nije u radnom odnosu, novčanu pomoć nezaposlenoj porodilji (FBiH), dodatnu pomoć na ime brige i njege djeteta nezaposlenoj porodilji (KS), jednokratnu novčanu pomoć za opremu novorođenog djeteta, te dodatnu pomoć na ime prehrane djeteta do šest mjeseci.
Za ovu namjenu Ministarstvo je izdvojilo 6.614.645,18 KM, saopćeno je iz Službe za protokol i press KS.

U subotu (13. januar) počinje sezona skijanja na Vlašiću.
Za sve one koji namjeravaju predstojeći vikend provesti na ovoj planini i uživati u skijanju, vlasiclive.com objavio je cijene korištenja ski-liftova Babanovac i Markovac:
Dnevni ski-pass košta 32 KM.
Poludnevni ski-pass (od devet do 12.30 sati ili od 12.30 do 16 sati) košta 25 KM.
Noćno skijanje (srijeda, petak i subota od 18.30 do 21.30 sati ) iznosi 25 KM.
Kada je u pitanju moderna skijaška traka u kompleksu “Sunce”, njene cijene su sljedeće:
Poludnevni ski-pass ili noćno skijanje je 15 KM, dok je dnevni ski-pass 20 maraka.
Sjedešnica u kompleksu Eko FIS Vlašić za ovu sezonu ima sljedeće cijene:
Za panoramsku vožnju platit ćete pet KM, a noćno skijanje ili poludnevni ski-pass iznosi 15 maraka.
Dnevni ski-pass je 20 KM.

Iz OŠ “Hasan Kjafija Pruščak” Prusac obavještavaju učenike škole da je termin podjele i preuzimanja uvjerenja o postignutom uspjehu na kraju I polugodišta u petak, 12. januara i to:


Strana ulaganja u Bosnu i Hercegovinu porasla su za 23,9 posto, najviše se ulagalo iz Rusije, Nizozemske i Velike Britanije, a u ovoj su godini već najavljena ulaganja u sektore metalo-prerade, turizma, rudarstva, proizvodnje prehrambenih proizvoda, te drvni sektor.
Svakom novom investicijom, otvaraju se i nova radna mjesta, a BiH se po iznosima stranih ulaganja u regiji nalazi na 3. mjestu, nakon Srbije i Albanije.
Prema objavljenim preliminarnim podacima Centralne banke BiH u okviru Tokova DSI, s procijenjenim zadržanim zaradama, za period januar – septembar 2023., direktne strane investicije su iznosile 1,442.8 miliona maraka ili 737,7 miliona eura.
Strana ulaganja u tom su razdoblju veća za 23,9 posto u odnosu na isto razdoblje godinu dana ranije kada su DSI iznosile 1,164.1 miliona maraka, rečeno je Feni iz Agencije za unapređenje stranih investicija Bosne i Hercegovine – FIPA.
Ulagalo se u rudarstvo, energiju, papir
U prvih devet mjeseci 2023. djelatnosti u okviru kojih je registrirano najviše direktnih stranih investicija u BiH su: “financijske uslužne djelatnosti, osim osiguranja i mirovinskih fondova” (315.3 miliona KM), “proizvodnja koksa i rafiniranih naftnih proizvoda” (311.9 miliona KM), i “proizvodnja i snabdijevanje električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija (157.3 miliona KM).
Značajna povećanja registrirana su i za djelatnosti “trgovina na veliko, osim trgovine motornim vozilima i motociklima” (101.9 miliona KM), zatim “proizvodnja kemikalija i kemijskih proizvoda” (72.8), “proizvodnja baznih metala” (70,9 miliona KM), “proizvodnja papira i proizvoda od papira” (70,6), “trgovina na malo, osim trgovine motornim vozilima i motociklima” i “proizvodnja motornih vozila, prikolica i poluprikolica” (63.6 miliona KM).
Kada su u pitanju najavljena ulaganja za ovu godinu, iz FIPA-e kažu kako su već najavljena ulaganja u sektore metalo-prerade, turizma, rudarstva, proizvodnje prehrambenih proizvoda, te drvnog sektora.
Najveća ulaganja iz Rusije, Nizozemske i Velike Britanija
U prvih šest mjeseci 2023. godine zemlje s najvećim registriranim iznosima kapitala u Bosni i Hercegovini su Rusija (284.2 miliona KM), Nizozemska (124.6), Velika Britanija (112.0) i Hrvatska (104.9 miliona KM).
Poboljšanje poslovnog okruženja u BiH
Vezano za žalbe investitora one se i dalje najviše odnose na dugotrajne procedure vezane za izdavanje potrebnih dozvola za pokretanje i realizaciju investicija.
U cilju poboljšanja poslovnog okruženja u BiH, FIPA daje konkretne preporuke za poduzimanje mjera koje se odnose na monetarno-kreditnu politiku, poreznu politiku, politiku uvoza i izvoza, fiskalnu politiku, politiku rada i zapošljavanja i vlasničkih prava, koje bi trebale usvojiti nadležne državne, entitetske, kantonalne i lokalne institucije vlasti, a sve s ciljem da se privuku nove strane investicije koje automatski znače i nova radna mjesta, kažu iz te agencije.
Nadalje, kroz program postinvesticione podrške “Aftercare” u saradnji s drugim nadležnim institucijama FIPA nastoji rješavati i rješava administrativne prepreke za strane ulagače, s ciljem zadržavanja postojećih investiranja i motiviranja na nova ulaganja.
– Sarađujući s institucijama BiH, entitetskim institucijama, Vijećem stranih investitora u BiH (FIC), kao i međunarodnim institucijama i organizacijama te direktno sa stranim investitorima na poboljšanju poslovnog okruženja u zemlji, FIPA nastoji ukazati nadležnim vlastima na ključne prepreke u ovoj oblasti te u isto vrijeme dati konkretne preporuke za njegovo unapređenje – zaključuju iz Agencije za unapređenje stranih investicija Bosne i Hercegovine i napominju da su određeni napreci postignuti, no ostaje još mnogo toga da se završi.
avaz.ba