Author: admin

Loša ekonomska situacija, nezaposlenost i niske plate, nesigurnost… samo su neki od razloga sve masovnijeg iseljavanja iz Bosne i Hercegovine. To se itekako odražava na tržište rada u BiH jer nedostatak radne snage, osobito kvalitetne, problem je koji muči sve poslodavce, a potraga za radnicima često je nalik na nemoguću misiju. Zbog toga danas u BiH trpe industrija, građevina, ali i ugostiteljstvo, piše portal Večernjeg lista BiH.

Strani radnici

– Posljednjih nekoliko godina muku mučimo s radnicima, a posljednje dvije godine pogotovo, što će se preliti i na ovu godinu. Prošle sam godine bio primoran zaposliti strane radnike. Istina, nisu vješti kao domaći radnici, ali uče, marljivi su i rade, što je jako važno. Iskustva radnika su raznolika. Ima visoko obučenih radnika, a ima i oni koji nisu baš nikad radili, ali, ako žele, mogu naučiti – priča za Večernjak vlasnik građevinske firme u BiH, dodajući da u ovoj godini planira nova zapošljavanja.

Kolika je zapravo potreba poslodavaca za radnicima, najbolje govori podatak o uvozu radne snage. Naime, ukupna godišnja kvota radnih dozvola za produljenje i novo zapošljavanje stranaca u Bosni i Hercegovini u godini u koju smo ušli iznosi 6073, od kojih se na Federaciju BiH odnosi 4295 dozvola, Republiku Srpsku 1400, a Distrikt Brčko 378. Prema podacima Agencije za rad i zapošljavanje BiH, godišnja kvota za produljenje već izdanih radnih dozvola je 2450, i to 1950 za FBiH, 400 za Republiku Srpsku, a 100 radnih dozvola za Distrikt Brčko, dok su za novo zapošljavanje stranaca u BiH u 2024. godini predviđene 3623 radne dozvole, piše Srpskainfo.

I tako, dok sve više stranih radnika dolazi na domaće tržište, tisuće radnika u BiH “leže” na zavodima za zapošljavanje. Prema posljednjem objavljenom podatku, krajem novembra 2023. godine u Federaciji BiH je na evidencijama kantonalnih službi za zapošljavanje bilo registrirano 272.400 osoba, što je u odnosu na prethodni mjesec smanjenje za 829 osoba, odnosno 0,3 posto.

Udio ženske populacije u broju nezaposlenih iznosio je 162.540, odnosno 59,67 posto, a od ukupnog broja nezaposlenih, 185.704 (68,17 posto) su bile stručne, 86.696 (31,83 posto) nestručne osobe, a 82.381 (30,24 posto) prvi put je tražila zaposlenje.

U dobi između 15 i 29 godina na evidenciji nezaposlenih bilo je registrirano 59.999 osoba. Među nezaposlenima najviše je KV (85.753 ili 31,48 posto) i NKV radnika (82.546 ili 30,3 posto), potom slijede osobe sa SSS (75.177 ili 27,6 posto) i VSS (19.528 ili 7,17 posto), osobe s PKV (3846 ili 1,41 posto), VKV (613 ili 0,23 posto) i osobe s NSS (304 ili 0,11 posto).

Mjesečne zarade

Budući da je velika nezaposlenost u BiH, provjerili smo koliko se zarađuje u kojim zanimanjima, odnosno tko najviše, a tko najmanje zarađuje. Prema podacima portala Plata.ba, koji donosi ljestvicu najplaćenijih zanimanja, vidimo kako je u vrhu ljestvice country manager koji za svoj rad na mjesečnoj razini zaradi 4376 KM. Nešto malo manje, pokazuju podaci, zarađuju generalni direktori – 3972 KM.   IT arhitektima mjesečno na račun u prosjeku “sjedne” 3899 KM, a lead developerima prosječno 3718 KM. Leasing direktori također poprilično zarađuju – 3709 KM. Više od tri hiljade maraka zarađuju IT direktori, ekonomski financijski menadžeri, direktori prodaje, izvršni direktori, marketinški direktori. I dok zaposleni u navedenim zanimanjima imaju poprilično visoku mjesečnu zaradu, postoje i oni čija je mjesečna zarada tek nešto viša od 600 maraka.

Kako pokazuju podaci portala Plata.ba, među zanimanjima u kojima je zarada najmanja, su frizeri koji u prosjeku mjesečno zarade 684 KM, obućari 697 KM, čistači 703 KM, higijeničari 731 KM te krojači koji mjesečno zarade 750 KM.

– Prije dva dana imali smo obilježavanje 9. januara, datuma kada su donesene odluke koje su dovele do genocida u Srebrenici. Potrošeno je za te svrhe milion maraka, a učenici u Srebrenici, primjerice, nemaju autobus do škole, obični ljudi nemaju ništa od te parade. Pošto je proslava tog dana neustavna pozivamo visokog predstavnika Christiana Schmidta na reakciju. On je bio u ratu u Sarajevu i dobro zna šta se ovdje događalo – izjavila je članica Udruženja “Žene Srebrenice” Nura Begović.

Skup je završen učenjem Fatihe za sve žrtve genocida nad Bošnjacima u zaštićenoj zoni UN-a u julu 1995. godine.

federalna.ba/Fena

Vijeće ministara Bosne i Hercegovine usvojilo je danas odluku kojom se dopušta ulazak za četvero srodnika državljana BiH koji su danima u hotelu u Kairu nakon što su evakuirani iz Gaze. Njihove porodice ranije su dovedene u BiH.

Kako je rekao ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković,  troje će ući po odluci Vijeća ministara BiH, a jedno po njegovoj odluci na osnovu humanitarne vize.

“Iskorak ka EU”

Konaković je naveo kako su danas usvojili i jedan od Nacrta zakona s liste EU, Nacrt zakona o izmjenama i dopunama zakona o državnoj službi u oblasti reforme uprave.

“Ovo se može smatrati još jednim iskorakom. Usvojili smo i Nacrt zakona o izmjenama i dopunama zakona o VSTV-u kako bismo popravili sporni tajming kojim VSTV nije mogao ispuniti dio integriteta. To je bila važna materija”, rekao je Konaković.

Danas je donesena odluka o ponovnom privremenom ukidanju viza za građane Saudijske Arabije za narednu sezonu.

“Ove godine smo to učinili na vrijeme kako bi se agencije pripremile. Ovo je bila rekordna turistička sezona gdje imamo povećanje od preko 150 posto dolazaka građana iz Saudijske Arabije. Imali smo veliki impakt na ekonomiju i 0 sigurnosnih problema. Istovremena građane Omana smo stavili na vizni režim što je jedna od obaveza iz evropskog puta”, rekao je Konaković.

Rješenje za BHRT

Govoreći o problemu s kojim se suočava javni RTV servis BiH kazao je kako se taj problem vuče godinama i da je sada eksplodirao, te da, uprkos potezima opozicija koja ih koči, taj problem će riješiti 22.

“Rješenja imamo nekoliko. Opozicija ronda, a ostavila nam je to u naslijeđe i blokira rad Parlamenta FBiH da se ne usvoji privremeno finansiranje i da neka pomoć radnicima. Sramota je to što rade, ali ćemo 22. to otokočiti. Zbog destruktivne opozicije nismo u poziciji djelovati sada. Učinit ćemo sve, javni servsi se mora i hoće sačuvati. Naći ćemo dugoročna rješenja. Svugdje nam je tako – gdje god dotaknemo nađemo raznesen sistem od ovih lopova koji drže slovo kako da radimo”, naveo je Konaković.

Navode da veliki broj lijekova ima zamjene, u smislu da je to lijek s istom aktivnom supstancom od drugog proizvođača ili lijek koji se koristi za istu indikaciju

U apotekama u Bosni i Hercegovini sve češće nema nekog lijeka, no nude se zamjenski pa zasad nije bilo većih problema u opskrbi tržišta.

Iz Agencije za lijekove i medicinska sredstva Bosne i Hercegovine kažu kako na tržištu Bosne i Hercegovine povremeno dolazi do prekida u snabdijevanju pojedinim lijekovima.

Navode da veliki broj lijekova ima zamjene, u smislu da je to lijek s istom aktivnom supstancom od drugog proizvođača ili lijek koji se koristi za istu indikaciju.

“To je razlog što za sada nije bilo većih problema u snabdjevenosti tržišta”, ocijenili su u razgovoru za Fenu iz Agencije, no nisu naveli kojih tačno lijekova najviše nedostaje na domaćem tržištu.

Evropska komisija objavila je krajem godine prvi EU popis kritičnih lijekova s više od 200 djelatnih tvari. To je važan dio nastojanja EU-a u okviru evropske zdravstvene unije da se pacijentima osiguraju potrebni lijekovi poticanjem sigurnosti opskrbe kritičnim lijekovima i sprečavanjem pojave nestašica.

Lijek se s.atra kritičnim ako je ključan za osiguravanje kontinuiteta njege, pružanje kvalitetne zdravstvene zaštite i garantovanje visokog niova zaštite javnog zdravlja u Evropi.

Povećava se potrošnja antibiotika

Iz Agencije za lijekove i medicinska sredstva Bosne i Hercegovine također upozoravaju i da se povećava potrošnja antibiotika.

Pretjerano uzimanje antibiotika opasno potkopava njihovu efikasnost i povećava otpornost koja bi mogla biti odgovorna za 10 miliona smrti godišnje u svijetu do 2050. godine, upozorio je nedavno evropski ogranak Svjetske zdravstvene organizacije (WHO).

“Potrošnja antibiotika se povećava. Ona je iznosila 17,4 DID (DID-dnevna definirana doza na 1000 stanovnika na dan; to je jedinica za mjerenje potrošnje koja je nezavisna od cijene lijeka i broja stanovnika) u 2019., 19,2 DID u 2020. i 19,0 DID u 2021. godini. Dakle, posljednjih godina, potrošnja antibiotika se značajno povećala”, naglašavaju iz Agencije.

Na kraju su rekli i kako je u 2022. godini najviše novca utrošeno na lijekove iz grupe Antineoplastici i imunomodulatori, a riječ je o lijekovima za liječenje autoimunih bolesti i raznih oblika karcinoma.

Fena

Predsjednici Federacije BiH Lidiji Bradari, prema zvaničnim dokumentima, u proteklom periodu obratilo se ukupno 19 osuđenika koji su tražili pomilovanja. Odbijenice je dobilo njih 17, a tek dvojica su pomilovana.

Naime, Bradara je donijela odluke o pomilovanju Stjepana Kulića i Josipa Žilića. Kulić je presudom Kantonalnog suda u Tuzli od 13. jula 2020. prvobitno osuđen na tri godine zatvora i to za krivično djelo zloupotreba položaja ili ovlaštenja, no presudom Vrhovnog suda FBiH od 16. februara 2021. kazna mu je preinačena u trajanju od dvije godine zatvora.

Bivši član NSRzB

Bradara je svojom odlukom djelimično oslobodila Kulića od izdržavanja kazne u trajanju od devet mjeseci. Zanimljivo je da je Kulić svojevremeno bio član stranke Lijanovića odnosno NSRzB u Živinicama.

Žilić je presudom Općinskog suda u Travniku osuđen za krivično djelo teška tjelesna povreda i nedozvoljena nabavka i nošenje vatrenog oružja na godinu i po zatvora. Odlukom Bradare djelimično je oslobođen kazne zatvora u trajanju od četiri mjeseca.

Prema navodima iz optužnice Tužilaštva SBK 14. avgusta 2020. „revoltiran činjenicom da ga je oštećeni V.T. optuživao da je učestvovao u krađi njegovog oca, naoružan pištoljem u namjeri da ga teško povrijedi trčeći za njim ispalio više metaka…“

Faksimil dijela odluke o pomilovanju

S druge strane odbijenice od predsjednice FBiH dobili su osuđenici Fehim Kovač, Samir Karalić, Igor Tešević, Haris Tabaković, Mersad Telalović, Josip Mikić, Maja Imamović, Edin Smajlović, Admira Burić, Kristijan Matulović, Almedin Dilaver, Anton Oliva, Džana Riković, Semir Mahmić, Nedžad Rašidagić, Nermin Hadžić te Amar Babajić.

Slučaj “Haris Tabaković”

Haris Tabakovič je bivši inspektor FUP-a koji je 2017. osuđen na 16 godina zatvora zbog ubistva ženske osobe na Alipašinom Polju u Sarajevu. Fehim Kovač, je također, bivši inspektor, odnosno pomoćnik komandira u Policijskoj stanici Crkvice koji je osuđen na dvije i po godine zatvora zbog primanja mita.

izvor: fokus.ba

Bosna i Hercegovina na stanarine za diplomatsko-konzularno osoblje u svijetu izdvaja godišnje oko 7,5 miliona maraka, saznaje CAPITAL.

U Ministarstvu inostranih poslova BiH su istakli da se naknada za troškove najma stambenog prostora za diplomatsko-konzularno osoblje isplaćuje u skladu sa Pravilnikom o platama, dodacima i naknadama pomenutog osoblja.

Važno je napomenuti da BiH ima 56 DKP-a u svijetu, te da su pretprošle godine povećavali i koeficijente za obračun plata diplomata u inostranstvu.

Iako se izdvaja pozamašna cifra za stanarine čini se da rad DKP-a ne prati ove brojke, pa su tako i revizori Kancelarije za reviziju BiH ukazivali na značajne slabosti u radu DKP mreže.

Konkretno, revizori naglašavaju da su zapazili slabosti u radu DKP mreže, neadekvatnu kadrovsku politiku Ministarstva, kao i nedostatak adekvatnih i transparentnih kriterijuma o unapređenju i napredovanju diplomata.

U revizorskom izvještaju je navedeno da su u odnosu za 2021. godinu pretprošle godine, izdaci za plate i naknade bili veći za 833.605 KM što je, između ostalog, kako je napomenuto, posljedica povećavanja koeficijenta i izmjena osnovice za obračun plata diplomatskom osoblju u inostranstvu.

Revizori su upozorili i da nedostaju konkretne smjernice, prioriteti, ciljevi i platforme iz sjedišta Ministarstva kao temelj za djelovanje po pitanju ekonomske diplomatije, kao i smjernice za izradu planova i izvještaja o radu DKP-ova.

“Ekonomska diplomatija uglavnom je prepuštena DKP-ovima. Pored toga, postoji i nedostatak informisanosti ulagača u formi materijala koji bi sadržao temeljne podatke o poslovnom okruženju, kao i snabdjevenost reklamnim i promotivnim materijalom potencijalima BiH”, stoji u revizorskom izvješataju.

Dodali su da u pojedinim DKP-ovima čak nisu osigurani minimalni bezbjednosni uslovi za rad, kao i videonadzor nad konzularnim aktivnostima, a konstatovane su i slabosti kod kancelarijskog i arhivskog poslovanja te nedostatak internet stranica.

izvor: Capital/ Foto: Youtube Printscreen

Večeras nastupa prva u nizu mubarek noći, Lejletu-r-regaib ili kod nas poznata kao Noć želja.

Obilježava se uoči prvog petka u mjesecu redžebu.

Lejletu-r-regaib jedna je od odabranih noći, a po islamskom učenju, predstavlja potvrdu Allahove milosti prema čovjeku.

Lejletu-r-regaib je i noć dova, želja i nade.

“To je noć u kojoj je majka Amina zanijela Božijeg poslanika Muhammeda, neka je spas i mir Božiji na njega. U narodu se naziva noć želja a obilježava se dovama, učenjem mevluda i drugim Bogu ugodnim sadržajima”, istakli su iz Islamske zajednice u BiH.

U islamskom kalendaru, noći Lejletu-r-regaib, Lejletu-l-mi’radž, Lejletu-l-berat i Lejletu-l-kadr, su odabranije u odnosu na ostale noći u godini, te se shodno tome one obilježavaju na način pojačanog ibadeta, dobrovoljnih namaza i učenja Kur’ana.

Dani i noći mubarek mjeseci redžeba i ša’bana su vjesnici nadolazećim danima ramazana.

“Vjernici se raduju mubarek noćima, jer čovjek svjestan Boga – prije negoli pogleda ka Nebesima – gleda u sebe. Mubarek noći su dodatno ohrabrenje da vjernici svoje najglasnije i najskrovitije želje predaju Utočištu – Gospodaru svjetova. I zbog toga je ova noć prilika da preispitamo svoje ciljeve, strasti i želje za budućnost i kao i za svojevrsno godišnje ‘podvlačenje crte’”, istakli su iz Islamske zajednice u BiH.