Author: admin

  • Nevjerovatna priča iz komšiluka: Vulkanizeri bušili gume na skupim autima kako bi imali više posla

    Nevjerovatna priča iz komšiluka: Vulkanizeri bušili gume na skupim autima kako bi imali više posla

    Nevjerovatna priča jutros stiže iz Rijeke. Naime, riječka je policija uhvatila vulkanizere koji su bušili gume na automobilima kako bi ih potom mogli popraviti i zaraditi.

    Kako je jutros objavila riječka policija, nakon višemjesečnog i opsežnog istraživanja policijskih službenika Službe općeg kriminaliteta Policijske uprave primorsko-goranske, u suradnji sa službenicima I. i II. policijske postaje Rijeka, otkrivena su trojica hrvatskih državljana koje su sumnjiči za počinjenje kaznenih djela oštećenje tuđe stvari i poticanje.

     

    Bušili gume na skupim autima

    Riječ je, objavila je policija, o osobama starosti 25, 28 i 35 godina za koje je utvrđeno da su tijekom prošle godine u Rijeci, u razdoblju od marta do kraja septembra, u dogovoru za ostvarivanjem protupravne imovinske koristi, bušili gume na osobnim vozilima veće materijalne vrijednosti. Time su 46 hrvatskih i stranih državljana sveukupno oštetili za najmanje 11.800 eura

    Osumnjičeni 35-godišnjak i 28-godišnjak su k tome 25-godišnjaka poticali na činjenje spomenutih djela za novčanu naknadu, a koju će dobiti nakon što oni oštećene pneumatike na vozilima zamjene i poprave, objavia je policija.

     

    Skupo naplaćivali usluge

    Naime, isti su kao obrtnici vulkanizerskih radova se dosjetili da će po počinjenim (ne)djelima kružiti po mjestima događaja specijaliziranim i opremljenim vozilom za vulkanizerske radove i tako oštećenim vlasnicima vozila neposredno pružiti brzu uslugu popravka istih, objavila je policija, dodavši da su pri tome tu uslugu naplaćivali u većem iznosu od uobičajene cijene i tako stekli oko 2600 eura.

    U sklopu istraživanja, a temeljem naloga Županijskog suda u Rijeci, provedene su pretrage doma i prostora, kao i vozila kojima se koriste 35-godišnjak i 28-godišnjak, na širem području Rijeke i tom prilikom je pronađeno i oduzeto više predmeta koji se dovode u vezu s počinjenjem opisane vrste kaznenih djela, objavila je policija.

    Zbog osnovane sumnje u počinjenje navedenih kaznenih djela oštećenje tuđe stvari, po završetku istraživanja kazneno su prijavljena sva trojica osumnjičenika, a 35-godišnjak i 28-godišnjak i za kazneno djelo poticanje te su njih dvojica, uz kaznenu prijavu mjerodavnom državnom odvjetništvu, predani pritvorskom nadzorniku, zaključuje se u priopćenju.

  • Prosvjetni radnici i roditelji u Srednjobosanskom kantonu zadovoljni e-dnevnikom

    Prosvjetni radnici i roditelji u Srednjobosanskom kantonu zadovoljni e-dnevnikom

    Ove godine u obrazovnom sistemu Srednjobosanskog kantona implementiran je projekt e-dnevnika.

    Kako je naglasio resorni ministar, Bojan Domić, reakcije prosvjetnih radnika, ali i roditelja, su u većini slučajeva pozitivne. Naime, kako je on naglasio, roditelji imaju značajno više uvida u rad i dostignuća svoje djece ovim putem.

    ”Mi ćemo i dalje ulagati u digitalizaciju sistema, to je nešto što nam slijedi i ovo su samo počeci. Mi već imamo stvari koje se manje vide, proces usavršavanja i seminara ide digitalno. U tom ćemo pravcu ići dalje, uz saradnju sa Univerzitetom u Sarajevu i drugim IT firmama. To je usluga koja će samo rasti” zaključio je ministar Domić.

     

    Travnicki.INFO

  • Amer Osmić: Danas se rađa dvostruko manje djece, BiH je demografski zemlja staraca

    Amer Osmić: Danas se rađa dvostruko manje djece, BiH je demografski zemlja staraca

    Tokom protekle decenije Bosnu i Hercegovinu je napustio veliki broj građana, kako zbog političke situacije i korupcije u zemlji tako i zbog visoke stope nezaposlenosti i lošeg ekonomskog stanja.

    Iako nema preciznih zvaničnih podataka o broju građana Bosne i Hercegovine koji su napustili domovinu i otišli da žive i rade u drugim državama, neka istraživanja nevladinih organizacija pokazuju da je Bosnu i Hercegovinu tokom proteklih desetak godina napustilo nekoliko stotina hiljada ljudi.

    U Bosni i Hercegovini je danas, u odnosu na prije 30-tak godina dvostruko manji broj rođene djece. Jako malo djece se rađa, puno stanovnika umire i previše mladih odlazi, a niko ne dolazi. Dakle, jedna negativna slika kada je riječ o prirodnom priraštaju, mehaničkom kretanju koja vrlo negativno utiče na sve ono što se tiče stanovništva, poručio je docent doktor na Odsjeku za sociologiju Fakulteta političkih nauka u Sarajevu Amer Osmić.

    Govorio je o demografskoj slici Bosne i Hercegovine, manjem broju rođene djece u odnosu na umrle, odlasku mladih i radno sposobnog stanovništva, ali i strategijama kako popraviti cjelokupnu sliku društva.

    “Jako malo nas se rađa, puno nas umire, previše odlazimo, a niko nam ne dolazi. Dakle, jedna negativna slika kada je riječ o prirodnom priraštaju, mehaničkom kretanju koja vrlo negativno utiče na sve ono što se tiče stanovništva. I popis stanovništva 2013. godine, a i ovaj koji je trebao uslijediti 2023., zapravo bi pokazali da je bh. stanovništvo, stanovništvo koje gubi na onom najvrijednijem kapitalu jednog društva, a to je stanovništvo, radno sposobno i vitalno stanovništvo, i stanovništvo koje je u najboljim godinama za reprodukciju”, istakao je Osmić.

    Govoreći o promjenama kada je riječ o stanovništvu u proteklih deset godina, Osmić je kazao da je nezahvalno, vrlo teško i zahtjevno davati bilo kakve projekcije o tome koliko je stanovnika otišlo iz Bosne i Hercegovine u proteklom periodu.

    “Imamo neke projekcije koje daju određene nevladine organizacije ili nezavisni eksperti, međutim, bez zvaničnih podataka vrlo teško je reći koliko je stanovnika otišlo u određenom periodu. Činjenica je da masovno ili u velikom broju odlazi i to dominantno ono najvitalnije stanovništvo u dobi od 18 do 40 godina. Ali, ne možemo licitirati brojkama. Možemo dati neku prognozu, neku vrstu projekcija na osnovu relevantnih istraživanja kojih opet nije dovoljno, ne računajući tu neodrađeni popis stanovništva koji nam je bio obaveza”, pojasnio je Osmić.

    Smatra da je neodgovorno prema društvu reći da nas danas ima 3,5 miliona, koliko je bilo 2013., jer nema toliko stanovnika u Bosni i Hercegovini.

    “Reći da nas ima ispod tri miliona je također neodgovorno jer nemamo za to zvanične ili bilo kakve druge pokazatelje. Neke projekcije govore da je Bosna i Hercegovina u ovom desetogodišnjem periodu, od 2013., zapravo ostala bez između 150.000 do 300.000 stanovnika, što je prouzrokovano i prirodnim kretanjem stanovništva, odnosno vrlo visokom smrtnošću koju je imala Bosna i Hercegovina u vrijeme pandemije COVID-19 i odlaskom, odnosno puno lakšim procesom dolaska do boravišnih viza u zemljama Zapadne Evrope, na čelu sa Njemačkom”, naglasio je Osmić.

    Prema njegovim riječima, Bosna i Hercegovina je prije 30-tak godina imala godišnji prosjek živorođene djece od 60.000.

    “Danas, Bosna i Hercegovina ima godišnji prosjek od 24.000 djece. To znači da se danas rađa dvostruko manje djece. Postoji jedan glavni razlog svega ovoga koji obuhvata sve one faktore s kojima je bh. stanovništvo, koje je okrenulo leđa državi, nezadovoljno, a to je cjelokupni društveni sistem, počevši od politike, političkih dešavanja, nesigurnog društvenog sistema. To je jedno akumulirano generalno nezadovoljstvo cjelokupnim društvenim sistemom. Ono što je možda i važnije od ovoga je nedostatak perspektive da će biti bolje”, izjavio je Osmić.

    Mišljenja je da mladi ljudi, koji su završili srednje škole ili fakultet, nemaju percepciju da će u Bosni i Hercegovini za pet, deset ili 15 godina biti bolje.

    “Dakle, donosioci odluka nemaju jasne planove i strategijske platforme kojima će vratiti povjerenje stanovništva”, naveo je Osmić.

    Govoreći o manjem broju rođenih, a velikom broju umrlih, profesor je kazao da smo mi demografski već na neki način zemlja staraca.

    “Moja istraživanja i mojih kolega ukazuju na to da je Bosna i Hercegovina prema popisu stanovništva 2013. imala prosječnu starost oko 39 godina. Sve procjene ukazuju da akumuliranim odlaskom mladog, perspektivnog i radnog sposobnog i stanovništva u fertilnom dobu, mi danas govorimo o prosječnoj starosti koja je daleko iznad 44 godine. Da je popis stanovništva urađen 2023. godine, dobili bismo sliku koja bi vrlo jasno ukazivala da bh. stanovništvo u prosjeku je starije od onoga što je idealno za prostu reprodukciju, odnosno taj fertilni period kako kod žena tako i muškaraca. Ova situacija je zabrinjavajuća unazad 15 godina. Problem stanovništva, demografskog starenja, odliv stanovnika, nije problem koji je nama nov, to je problem koji je kontinuirano prisutan u bh. društvu”, poručio je Osmić.

     

    Olakšice za mlade bračne parove

    Smatra da su ovo stvari koje su se mogle predvidjeti ali se nije reagovalo ni na kakav način. Mišljenja je da, nažalost, ni danas kao država ne reagujemo adekvatno i u skladu sa procesima na koje su i kako i danas reaguju druge zemlje, dominantno u Zapadnoj Evropi.

    “Mi smo vrlo dobri u verbalnom i deklarativnom smislu da smo identificirali problem. Ali, nakon identifikacije problema treba da ide reakcija. Odnosno, moramo da promijenimo naš pristup populacionoj politici. Moramo da kažemo da idemo u vrlo jasnu, ekspanzivnu politiku stanovništva gdje je svaki stanovnik zlata vrijedan i da se tako treba tretirati od strane donosioca odluka. Dakle, da su sve moguće olakšice prisutne za mlade bračne parove koji planiraju ostati u Bosni i Hercegovini i planiraju ovdje stvoriti porodicu”, rekao je Osmić.

    Prema njegovim riječima, jedan od načina za rješavanje ovog problema je i vezivanje perspektivnog kadra za državu Bosnu i Hercegovinu.

    “Na koji način? Kod nas je skoro besplatan tercijarni nivo obrazovanja, kada govorimo o javnim univerzitetima. Ono što se plaća je u odnosu na druge zemlje Zapadne Evrope, mizerno. Trebamo vezati naše stručnjake u koje smo uložili. Da ima obavezu da tri ili pet godina traži posao ili da mu država ponudi posao. Tek nakon tog perioda, ukoliko nije zadovoljan svojim statusom, može da odlazi. Ono što nam još treba su vrlo jasne strategije koje su kratkoročne, srednjoročne i dugoročne. Strategije koje obuhvataju svaki pedalj Bosne i Hercegovine. Demografsko pitanje je regionalni problem, balkanski, ako gledamo Balkan, ali i državni. Ne smije biti diskriminacije za porodilju u Srednjobosanskom kantonu, Kantonu Sarajevu, Bijeljini ili Trebinju. Svi moraju biti jednako tretirani kada je riječ o zakonima i mogućnostima”, pojasnio je Osmić.

    Poručio je da ovo pitanje nema nikakvi etničku dimenziju i tiče se svih ljudi i naroda u Bosni i Hercegovini.

    “Imamo područja koja su prirodno granična ili imaju manje ekonomske mogućnosti pa imaju veći odliv, kao što je Unsko-sanski kanton, koji je uvijek tendirao ka većoj emigraciji stanovništva. Tu je i tuzlanska regija koja je isto tako, zbog geografskog položaja, bila emigrirajuće područje. Ali imamo i Kanton Sarajevo gdje imamo pozitivne dimenzije kretanja stanovništva, koje su uzrokovane unutrašnjim migracijama”, naglasio je Osmić.

     

    radiosarajevo

  • Nedostatak snijega stvorio velike gubitke vlasnicima turističkih biznisa

    Nedostatak snijega stvorio velike gubitke vlasnicima turističkih biznisa

    Nedostatak snijega na početku zimske sezone stvorio je dosta gubitaka vlasnicima turističkih biznisa na području Srednjobosanskog kantona.

    Prvi skijaški snijeg pao je tek jučer, skijališta na Vlašiću bi za vikend trebala biti otvorena ali, kaže direktor Turističke zajednice Srednjobosanskog kantona Miroslav Matošević, šteta je već pričinjena.

    – Snijeg je pao, stvorena je dobra osnova za stavljanje skijališta u funkciju, govorimo prvenstveno o planini Vlašić. Posebno je važno da su temperature pale ispod ništice, počela je proizvodnja i umjetnog snijega.

    Očekujemo da ćemo već za vikend sve skijaške staze i liftove na području planine Vlašić staviti u funkciju. Nedostatak snijega već je naštetio ovoj zimskoj sezoni, određena šteta je već pogodila naše skijaške centre. Visoka sezona je sezona kada su školski raspusti, a na našem emitivnom tržištu, onom Republike Hrvatske, prvi dio raspusta je već završen. Imali smo određen broj i otkazivanja ranije rezerviranog smještaja, što je utjecalo i na poslovanje samih hotelskih poduzeća, a ako govorimo o upraviteljima skijaških centara, možemo reći da je šteta poprilično velika jer ne rade i 25 dana od onih koji su planirali na početku same sezone – rekao je Matošević.

     

    Situacija je, kaže, slična prošlogodišnjoj.

    – Gotovo imamo identičnu situaciju kao i prošle sezone. Ukoliko bude dovoljno snijega štete bi se možda mogle anulirati, da financijski udar ne bode toliki. Nadamo se snijegu u idućem razdoblju, potrudit ćemo se i marketinški da bismo uspjeli popraviti te rezultate – kazao je on.

     

    Kad su u pitanju cijene, nije bilo drastičnih promjena.

    – Babylift i lift u okviru hotela Eko Fis na Vlašiću ostale su nepromijenjene, a neznatno su promijenjene cijene na središnjim ski liftovima Babanovac 1 i 2 te Markovac – kazao je Matošević, te dodao za kraj da su ipak najveću štetu dosad pretrpjela mala obiteljska skijališta koja nemaju mogućnost stvaranja umjetnog snijega.

     

     

    Fena

  • Večeras vrhunske utakmice na malonogometnom turniru

    Večeras vrhunske utakmice na malonogometnom turniru

    Sinoć je odigrano pet susreta na 6. Zimskom malonogometnom turniru, a postignuti su sljedeći rezultati:

     

    BP Budeš : AS Prijatelji 4:2

    MZ Jemanlići : Stari i prijatelji 5:0

    Turbe City – Restoran Real 0:11

    BP Budeš – Elektra Omerinović 3:3

    MNK Iskra Vrbas – Caffe Antik Picollo 3:6

     

     

     

    Večeras je na rasporedu šest utakmica:

     

    Caffe Bakšiš : Buregdžinica Egipat 17:00

    Restoran Real : Pekara Zyber 17:45

    Šumarija D. Vakuf : Taxi Nećko 18:30

    MNK Fajkaš : Dub. čišćenje Emin 19:15

    Elektra Omerinović : Caffe Bolero 20:00

    Turbe City : O.R. Ahmetović Bugojno 20:45

  • Primijete li građani efekte ‘zaključanih cijena’?

    Primijete li građani efekte ‘zaključanih cijena’?

    U prve tri sedmice akcije ‘Zaključavamo cijene’ koju su dogovorili Federalno ministarstvo trgovine, Udruženje poslodavaca Federacije BiH, udruženja potrošača i sindikata trgovačkih radnika, ušteda na potrošačkoj korpi od 40 proizvoda iznosi oko 35 KM. Akcija je počela 15. decembra i trajat će do 15. marta. Primijete li građani efekte?

    Akciji „Zaključavamo cijene“ do sada se pridružilo 31 trgovačko društvo sa oko 1.450 maloprodajnih objekata. Uštede su značajne, smatraju u federalnom ministarstvu trgovine.

     

    MERIMA GOSTO, pomoćnica federalnog ministra trgovine za cijene i analizu tržišta

    „One se kreću oko 33, 46, 52 marke, maksimalna ušteda, odnosno razlika između redovnih i zaključanih cijena.“

    Predstavnici poslodavaca ističu da je sve dogovoreno u dosadašnjem toku akcije ispoštovano, da su ostvareni očekivani rezultati i da ima dovoljno količina odabranih proizvoda i za naredni period.

     

    SUHAD EĆO, Udruženje poslodavaca FBiH

    „Mislim da možda bi u nekim narednim akcijama moglo se razmišljati da li da se smanji PDV na te istaknute artikle, a u konačnici, zašto da ne i ukinuti na osnovne životne namirnice možda ili ga u nekoj mjeri smanjiti da i država, s obzirom da imamo jako visok stepen prikupljanja prihoda i poreza.“

    Ekonomski analitičar, Željko Rička kaže da ovo jeste mogućnost da se, s ciljem pomoći građanima, nešto poduzme u kratkom roku, ali sumnja u efekte takvog djelovanja, jer je na dobrovoljnoj osnovi. Istinska rješenja su

    sistemska i tiču se monetarnih i fiskalnih mjera.

    „Od toga zavisi da li možemo provoditi ove mjere koje pomažu stanovništvu, da u jednom trenutku dođe bar u bolji položaj u odnosu na prethodno stanje. Ovako ćemo samo imati nominalno povećanje, ograničenje cijena, ako neko bude poštivao, a ovamo sa druge strane opet ćemo dobiti inflaciju ili nećemo moći plate da povećamo da se izjednačimo sa cijenama koje rastu.“

    Akcija „Zaključavamo cijene“ traje do 15.marta. Iz Ministarstva trgovine FBiH podsjećaju da se trgovačka društva i dalje mogu prijaviti za učešće u ovoj aktivnosti.

  • Oblačno i hladno vrijeme

    Oblačno i hladno vrijeme

    U BiH se danas očekuje oblačno, hladno i uglavnom suvo vrijeme, lokalno može padati slab snijeg.

    Vrlo slab snijeg će provejavati samo ponegdje na istoku i u višim predjelima na zapadu. Na jugu pretežno sunčano i toplije ali i vjetrovito. Uveče postepeno razvedravanje od zapada.

    Vjetar većinom slab sjevernog i sjeverozapadnog smjera. U Hercegovini i jugozapadu umjereno jaka bura.

    Najniža jutarnja temperatura vazduha većinom između minus osam i minus tri, na jugu do četiri stepena Celzijusovih. Najviša dnevna temperatura vazduha uglavnom između minus četiri i nula, na jugu od pet do devet stepeni Celzijusovih.

  • Radarske kontrole

    Radarske kontrole

    PS DONJI VAKUF

    07:15 do 08:15 sati 770 Slbbr.

    11:00 do 12:00 sati Nova Travnička

    13:30 do 14:30 sati Oborci

    19:00 do 20:00 sati Titova

     

    Stacionarni radari

    M-16.4 Bristovi

    M-5 Jajce (Donje Pijavice)

    M-5 Kalibunar, općina Travnik (kod BP INA)

    M-5 Vitez (kod Impregnacije)

    M-5.1 Kaonik-Kiseljak, u naselju Kaćuni

    M-5.1 M-5.1 Brnjaci

    M-16.4 Nević Polje-Novi Travnik

    M-16.2 Gornji Vakuf/Uskoplje, u naselju Trnovača

    M-5 Busovača

    M-16.2 Vrbanja

     

     

    Nestacionarni radari

     

    PS TRAVNIK

    08:30 do 10:30 sati Turbe

    11:00 do 13:00 sati Kalibunar

    16:30 do 18:30 sati Šehida

    20:00 do 21:30 sati Aleja Konzula

     

    PS KREŠEVO

    09:00 do 11:30 sati Rakova Noga

    14:00 do 16:00 sati Resnik

     

    PS KISELJAK

    19:30 do 21:30 sati Duhri

    22:00 do 00:00 sati Višnjica Polje

    00:30 do 02:30 sati ulica Kralja Tomislava

     

    PS BUSOVAČA

    12:00 do 13:30 sati Lugovi

    13:30 do 15:00 sati Gavrine kuće

    16:00 do 17:30 sati ulica 1. mart/ožujak (kod ug.ob.Penelopa)

    17:30 do 19:00 sati Polje (autobusko stajalište)

     

    PS JAJCE

    16:30 do 18:30 sati M-16 Podmilačje

    19:00 do 21:00 sati M-5 Vinac

    21:30 do 23:00 sati M-16 Lučina

     

    PS GORNJI VAKUF

    08:00 do 09:30 sati ulica Vrbaska

    10:00 do 11:30 sati Gradska

    19:00 do 20:30 sati ulica Vrbaska

    22:00 do 23:30 sati Ploča

     

     

    PS BUGOJNO

    17:00 do 18:30 sati Bugojno-Donji Vakuf, Lug

    19:00 do 20:30 sati Bugojno-Gornji Vakuf/Uskoplje, Gračanica

    21:00 do 22:30 sati ulica Slobode (GUMA)

    23:00 do 00:30 sati Bugojno-Gornji Vakuf/Uskoplje, Vrbanja

     

    PS FOJNICA

    08:00 do 10:00 sati Ragale

    10:30 do 12:30 sati Pločari Polje

    12:40 do 14:40 sati Polje Ostružnica

     

    PS VITEZ

    18:00 do 20:00 sati R-440 Bila

    20:00 do 22:00 sati M-5 Šantići

    23:00 do 00:00 sati ulica Hrvatske mladeži

    00:00 do 01:00 sati ulica Branilaca Starog Viteza

     

    PS NOVI TRAVNIK

    20:30 do 21:30 sati M-16.4 Stojkovići

    22:00 do 23:00 sati M-16.4 Rankovići

    23:30 do 00:30 sati M-16.4 Bučići

  • Izrazito niske temperature ovoga jutra doprinose formiranju poledice

    Izrazito niske temperature ovoga jutra doprinose formiranju poledice

    Nakon završenog uviđaja saobraćajne nezgode koja se dogodila na magistralnom putu M-4 Tuzla- Doboj, na ulazu u Gračanicu, saobraćaj se odvija redovno, bez zastoja.

    Izrazito niske temperature ovoga jutra doprinose formiranju poledice, zbog čega pozivamo na pojačan oprez. Posebno izdvajamo dionice u planinskim predjelima, kao i mostove, vijadukte i prilaze tunelima. Na smanjenu vidljivost zbog magle upozoravamo na dionicama Bosanski Petrovac- Lanište i Glamoč-Mrkonjić Grad. Skrećemo pažnju i na učestale odrone kamenja na kolovoz, a izdvajamo puteve: Bihać-Srbljani-Bosanska Krupa, Turbe-Karanovac, Sarajevo-Foča, Crna Rijeka-Jajce-Donji Vakuf i Bugojno-Kupres. Vozače savjetujemo da voze maksimalno oprezno i napominjemo da je posjedovanje zimske opreme zakonski obavezno.

    Zbog vanrednog servisiranja tunelske cijevi tunela „25.novembar“ na dionici autoputa A-1 Bradina-Lepenica (smjer Konjic-Sarajevo) danas od 08 do 17 sati doći će do obustave saobraćaja. Za vrijeme obustave vozila će saobraćati magistralnim putem M-17 Bradina-Blažuj.

    U toku su radovi i na magistralnim putevima Čevljanovići-Nišići i Ključ-Sanski Most, a na mjestima radova saobraća se naizmjenično, jednom trakom.

    Na magistralnom putu Livno-Šuica upozoravamo na česte izlaske divljih konja na kolovoz.

    Na graničnim prelazima zadržavanja putničkih vozila su kratkotrajna.

  • AP: Tone smeća plutaju Drinom, jeziv prizor dočekuje posjetioce Višegrada

    AP: Tone smeća plutaju Drinom, jeziv prizor dočekuje posjetioce Višegrada

    Predvidivom sezonskom dinamikom tone smeća plutaju rijekom najmanje dva puta godišnje i završavaju u blizini opštine Višegrad u istočnoj Bosni iza barijere koju je postavila lokalna hidroelektrana, piše danas američka novinska agencija AP.

    “Nova godina, novi problemi ili bolje rečeno stari problemi sa novim smećem koji nam pluta”, rekao je Dejan Furtula iz ekološke grupe Eko Centar Višegrad dok je u srijedu posmatrao kako radnici uklanjaju smeće iz rijeke.

    Smeće sa neovlašćenih deponija koje se prostiru na Zapadnom Balkanu tokom cijele godine nosi rijeka Drina i njene pritoke u Bosni, Srbiji i Crnoj Gori prema Višegradu, i dalje ka Savi, Dunavu, piše AP.

    Ali tokom zime i ranog proljeća, vodeni tokovi u regionu nabujaju i odnose ogromnu količinu smeća sa desetina nelegalnih deponija duž njihovih obala, sve do plutajuće ograde reke koju je postavila hidroelektrana nekoliko kilometara uzvodno od svoje brane kod Višegrada.

    Kao rezultat toga, najmanje dva puta godišnje i na nekoliko nedjelja ograda postaje spoljna ivica plutajuće akumulacije plastičnih flaša, zarđalih buradi, polovnih guma, kućnih aparata, natopljenog drveta, uginulih životinja i drugog otpada što, piše AP, pokazuje neuspjeh regionalnih vlasti da usvoje i sprovode adekvatne standarde kvaliteta životne sredine.

    “Opet (od kraja decembra) ovdje se nagomilalo između pet i šest hiljada kubnih metara mješanog otpada i radnici hidroelektrane ga uklanjaju”, rekao je Furtula. “Prošle godine raščišćavanje je trajalo 11 meseci, što znači da otpad dolazi tokom cijele godine”.

    Reka Drina teče 346 kilometara od planina sjeverozapadne Crne Gore kroz Srbiju i Bosnu. Drina i neke od njenih pritoka poznate su po svojoj smaragdnoj boji i pejzažima koji oduzimaju dah, a dio duž granice između Bosne i Srbije posebno je popularan među riječnim splavarima, navodi AP.

    Međutim, redovno ponovno pojavljivanje plutajućeg otpada u blizini Višegrada čini oglašavanje tog grada kao turističke destinacije veoma teškim poslom.

    “Jeziv prizor koji dočekuje posjetioce Višegrada na ulazu u grad je problem koji ne možemo riješiti”, rekla je Olivera Todorović iz Turističke zajednice Višegrada.

    “Sudeći po onome što čujemo od turista, taj ružan i ponekad smrdljiv lokalitet destimuliše mnoge posjetioce da dođu u Višegrad”, dodala je ona.

     

    Furtula se slaže, ali je tvrdio da je problem mnogo dublji.

    Procjenjuje se da se svake godine sa dionice Drine kod Višegrada ukloni oko 10.000 kubnih metara otpada i odveze na gradsku opštinsku deponiju na spaljivanje. Dim i procjedne vode sa te, “uvijek zapaljene” deponije predstavljaju očiglednu opasnost po zdravlje, rekao je Furtula.

    Eko centar Višegrad će u martu početi da uzima uzorke vode iz Drine i testira ih na zagađivače na više lokacija, uključujući i okolinu gradske opštinske deponije.

    “Kroz vazduh, zemlju i vodu, svi otpušteni toksini (s deponije) se vraćaju u rijeku Drinu i očekujem da će nivoi njenog zagađenja biti zaista, zaista visoki”, rekao je Furtula.

    Decenijama poslije razornih ratova 1990-ih koji su pratili raspad Jugoslavije, Balkan zaostaje za ostatkom Evrope i ekonomski i u pogledu zaštite životne sredine – konstatuje AP.

    Pored zagađenja rijeka, mnoge zemlje zapadnog Balkana imaju i druge probleme sa životnom sredinom. Jedan od najhitnijih je izuzetno visok nivo zagađenja vazduha koji utiče na veliki broj gradova u regionu.

    Zemlje Zapadnog Balkana su postigle mali napredak u izgradnji efikasnih, ekološki prihvatljivih sistema za odlaganje smeća uprkos tome što traže članstvo u Evropskoj uniji i usvajaju neke od zakona i propisa 27-članog bloka, navodi američka agencija.

    Ekološki problem s kojim se Višegrad suočava je “dugoročan i njegovo rešavanje neće biti ni lako, ni jeftino”, rekao je Todorović. “Ali moramo raditi na tome da to rešimo”.

    Furtula se složio da nema brzih i jednostavnih rješenja, ali je rekao da se neke mjere lako mogu preduzeti da se problem bar ublaži.

    “Sve opštine uzvodno od Višegrada treba da postave barijere za smeće kao što je ova ovdje i da osnuju sopstvene timove za sakupljanje otpada kako bi se ubrzalo uklanjanje smeća, učinilo ga efikasnijim i spriječilo da smeće tone na dno reke”, rekao je on za AP.