Author: admin

Rubrika s krvnom grupom na većini ličnih karti je prazna jer je potvrda 65 KM, zastupnici traže da bude besplatna.

Prema podacima koje je nedavno objavio World Population Review, u BiH 36 posto stanovništva ima krvnu grupu tipa A+, dok je onih s krvnom grupom O+ 31 posto. Krvnu grupa tipa B+ ima 12 posto stanovnika BiH, tipa A- 7 posto, tipa AB+ približno 6 posto, O- približno 5 posto i B- samo 2 posto, piše Večernji list BiH.

Važnost krvne grupe

Zanimljiv je podatak kako prilično rijetku krvnu grupu A- ima čak 7 posto stanovnika BiH, čime ona dijeli treće mjesto po prisutnosti tog tipa u ovoj zemlji. Samo Brazil (8 posto) i Norveška (7,4 posto) imaju više stanovnika s krvnom grupom tipa A-. U BiH je osoba s negativnim Rh faktorom 14 posto. Budući da poznavanje krvne grupe može biti od životne važnosti u određenim situacijama, prije više od deset godina u BiH je zaživio zakon koji omogućava svakom punoljetnom stanovniku da u osobnom dokumentu ima upisan ovaj podatak. Riječ je o zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o osobnoj iskaznici državljana BiH čija je primjena počela prije više od deset godina, točnije 2013. godine.

Naime, uz to što je njegovo usvajanje predstavljalo osnovni preduvjet da 2013. godine počne izdavanje novih osobnih iskaznica s elektroničkim čipom koji sadrži biometrijske podatke građana, dana je mogućnost unošenja krvne grupe po zahtjevu državljanina. Naime, u članku 6. spomenutog zakona navodi se kako su podaci o državljaninu BiH koji se evidentiraju prilikom podnošenja zahtjeva za ličnu kartu: ime, prezime, datum rođenja, mjesto rođenja, općina prebivališta ili boravišta za raseljenu osobu, spol, jedinstveni matični broj (JMB), fotografija, potpis, otisci prstiju te državljanstvo BiH.

Osim navedenih podataka, u ličnu kartu BiH upisuju se serijski broj, datum izdavanja – datum unosa podataka u ličnu kartu, rok važenja, podaci koji se mogu očitati uz pomoć računala te naziv nadležnog tijela koje je izdalo ličnu kartu u BiH. Mnogi i ne znaju da se može na zahtjev bh. državljanina u ličnu kartu unositi i podatak o krvnoj grupi koja je utvrđena nalazom ovlaštene zdravstvene ustanove u BiH. Ipak, što iz neznanja ili visine cijene potrebne potvrde koja se donosi iz ovlaštene zdravstvene ustanove, tek rijetki državljani BiH i podnesu ovaj zahtjev. Kako su objasnili iz Agencije za identifikacijske dokumente, evidenciju i razmjenu podataka BiH, osoba koja želi unijeti podatak o krvnoj grupi dužna je to i navesti u zahtjevu za izdavanje ili zamjenu lične.

– Inicijativa se odnosi na subvencioniranje potvrda o krvnoj grupi i obvezan upis krvne grupe u ličnu kartu. Kao što znamo, imamo mjesto u ličnoj karti na kojem bi trebala biti upisana naša krvna grupa. Ali, dok su ove potvrde besplatne za dobrovoljne darivatelje krvi, one za ostale koštaju i do 65 KM u različitim transfuziološkim zavodima i laboratorijima – kazala je federalna zastupnica Amra Junuzović-Kaljić pri obrazloženju inicijative koja bi potaknula veći broj građana BiH da u svoje ličnekarte upisuju krvnu grupu. Time bi se potaknula i svijest građana o potrebi da znaju svoje krvne grupe, da znaju zbog čega je važno da je imaju upisanu u osobni dokument.

U slučaju bilo kakve nezgode ili nesreće, svi koji mogu pomoći iz osobnog dokumenta znat će osnovni podatak koji nerijetko spašava život – krvnu grupu.

Kupci na području Federacije BiH koji ne uzmu račun te ga ne sačuvaju dok se nalaze u krugu objekta u kojem su obavili kupnju mogu biti kažnjeni novčanom kaznom. Ipak, prema podacima Porezne uprave FBiH, u posljednje četiri godine nije zabilježen takav slučaj.

Što je dužnost kupca

Naime, federalnim Zakonom o fiskalnim sustavima (članak 58.) propisano je kako će se novčanom kaznom u iznosu od 50 KM kazniti za prekršaj klijent ako ne uzme i ne sačuva fiskalni račun, reklamirani račun, pisani fiskalni račun i pisani reklamirani račun u krugu od 20 metara po napuštanju prodajnog mjesta i ne pokaže ga ovlaštenoj osobi koja obavlja poslove kontrole na njezin usmeni zahtjev.

Iz Porezne uprave Tuzlanske županije istaknuli su nedavno kako u prethodnom razdoblju nije bila praksa da se sankcionira kupce te je prekršajni postupak vođen samo protiv prodavača, odnosno subjekta nadzora koji ne izdaje propisani fiskalni račun za prodanu robu, odnosno za izvršenu uslugu. Kako navode iz Porezne uprave Federacije BiH na osnovi dostavljenih informacija županijskih poreznih ureda u vezi s predmetnim pitanjem, utvrđeno je da neposjedovanje naloga na kojem bi bili ispisani podaci građanina koji se kontrolira, kao i nemogućnost zaustavljanja i legitimiranja osobe bez prisutnosti policije predstavljaju otežavajuću okolnost s kojom se susreću inspektori Porezne uprave Federacije BiH i to je jedan od razloga zašto se ne vrše ove kontrole po osnovi članka 58. Zakona o fiskalnim sustavima. – U svakom slučaju, inspektori Porezne uprave Federacije BiH na određeni način nemaju izravne ovlasti vršiti kontrolu, odnosno zaustavljati osobe ispred određenog prodajnog objekta bez spomenutog naloga za inspekcijski nadzor.

Više na: Vecernji list