Author: admin

Prijedlozi zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću (VSTV) Bosne i Hercegovine i Zakona o Agenciji za pružanje usluga u zračnoj plovidbi BiH (BHANSA) na dnevnom su redu današnje sjednice Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH (PSBiH).

Ove prijedloge zakona u parlamentarnu proceduru je uputilo Vijeće ministara Bosne i Hercegovine sa zahtjevom za razmatranje po hitnom postupku.

Izmjenama i dopunama Zakona o VSTV-u BiH kao rok za uspostavljanje i operativnost Odjeljenja za sprovođenje postupka po izvještajima određuje se 23. mart.

Istovremeno se uvode prelazne odredbe u vezi sa disciplinskim prekršajima uz neznatne tehničke korekcije pravnih termina radi lakše primjene u praksi.

Prijedlogom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Agenciji za pružanje usluga u zračnoj plovidbi vrši se prilagođavanje potrebama prakse i otklanjanja nedostataka uočenih u njegovoj dosadašnjoj primjeni.

Dopune zakona, između ostalog, osiguravaju pružanje usluga u zračnoj plovidbi na svim kontrolisanim aerodromima u BiH, uključujući i aerodrome osnovane nakon stupanja na snagu Zakona.

Predložena rješenja, navodi se u obrazloženju, usklađena su sa zahtjevima iz protokola Multilateralnog sporazuma o stvaranju Evropske zajedničke zrakoplovne oblasti (ECAA) u pogledu naziva i organizacije djelatnosti.

Predviđeno je da poslanici u prvom čitanju razmotre Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o državnoj službi u institucijama BiH, za koji Vijeće ministara kao predlagač navodi da za cilj ima obezbjeđivanje efikasnije i odgovornije javne uprave.

U obrazloženju predloženog zakona navodi se da se izmjenama i dopunama koje su usaglašene s ekspertima SIGMA, organizacije koja za potrebe EU prati napredak sprovođenja reformi u različitim oblastima, i Mišljenjem Agencije za zaštitu ličnih podataka u BiH stvaraju uslovi za uspostavljanje registra zaposlenih u institucijama BiH kao jednog od ključnih uslova za početak sistemske reforme javne uprave na nivou BiH.

Istovremeno se u zakon uvodi novo radno mjesto inspektor i jača njegova pozicija službenika sa posebnim ovlaštenjima.

Izmjene i dopune Zakona o državnoj službi u institucijama BiH omogućit će većem broju zainteresovanih lica prijavu na javni konkurs, olakšati proces predaje dokumentacije, te ubrzati proces zapošljavanja.

Novina u zakonu je omogućavanje i drugim licima, koja nisu u državnoj službi, podnošenje prijava ukoliko imaju saznanje o učinjenim povredama službene dužnosti.

Na dnevnom redu su i izvještaji Kolegijuma Predstavničkog doma o nastojanju za postizanje saglasnosti o nekoliko tačaka razmatranih na prethodnim sjednicama, kao i više izvještaja, među kojima su i izvještaji Vijeća ministara o vanjskotrgovinskom prometu oružja, vojne opreme i roba posebne namjene za 2019. godinu i izvještaj Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa o oblasti poljoprivrede, ishrane i ruralnog razvoja BiH za 2022. godinu.

Predviđeno je razmatranje poslaničkih inicijativa, te davanje saglasnosti za ratifikaciju međunarodnih sporazuma dostavljenih Predstavničkom domu do ove sjednice.

Početak sjednice zakazan je za 12 sati, uz direktan prijenos na BHT1 i bhrt.ba.

bhrt.ba

Kantonalna uprava za inspekcijske poslove Kantona Sarajevo kaznila je pakare Manja sa 40.000 KM, potvrđeno je za portal Radiosarajevo.ba.

Kako nam je potvrđeno iz KUIP-, kazna je izrečena kompaniji Krajina klas pod kojom posluju pekare Manja.

“Pravno lice KRAJINA KLAS doo Banja Luka, u čijem sastavu posluju pekare MANJA na području Kantona Sarajevo, pod redovnim je nadzorom sa aspekta više upravnih oblasti inspekcijskog nadzora. U proteklom peridu radi kršenja propisa o hrani ovo pravno lice kažnjeno je novčanom kaznom od oko 40.000,00 KM.

Između ostalog, novčane kazne izrečene su zbog nepropisno deklarisane hrane, loših sanitarno-higijenskih uslova u procesu pripreme i prometa hrane, te neispunjavanja uslova koji osiguravaju zdravstvenu ispravnost hrane do prodaje krajnjem potrošaču”, naveli su iz Inspekcije za portal Radiosarajevo.ba.

Podsjetimo, Pekara Manja u posljednje vrijeme bojkotuje dio stanovnika Bosne i Hercegovine nakon spornih stavova vlasnika Saše Trivića, koji je putem društvene mreže X napisao “U Srebrenici smo trenirali za vas, spremite se”, odgovarajući na pitanje da li žele da u Srbiji naprave novu Srebrenicu.

On je i prije nekoliko godina izazvao revolt građana zbog podrške ratnim zločincima Ratku Mladiću i Radovanu Karadžiću.

Oko 19.000 osoba u BiH hrani se u javnim kuhinjama, a ovim tempom realno je očekivati da ćemo ih već iduće godine imati 20.000.

Nova godina prilika je za nove početke. Gledajući globalno, proizvodnja hrane ponovno je nešto na što se stavlja fokus, naročito što je broj gladnih i siromašnih sve veći, piše Večernji list BiH. Sve ono što nam se događalo proteklih godina uzima danak. Od korone do ratova, svijet je na svim mogućim rubovima, a taj dolazak na rub gladi je najopasniji.

Sve više narodnih kuhinja

BiH je jedna od najsiromašnijih država u Europi, a čak 32,6 posto ispitanika u BiH sebe je definiralo kao osobe s nedovoljnom opskrbom hrane. Nismo ni svjesni da ovo postaje i naš problem ili ga želimo prikriti, odnosno ne želimo se suočiti s realnošću. Oko 19.000 osoba u BiH hrani se u javnim kuhinjama, a ovim tempom realno je očekivati da ćemo ih već iduće godine imati 20.000.

Najpoznatija bh. humanitarna udruga Pomozi.ba otvorila je restorane dobre volje u Sarajevu, Travniku i Bihaću. Između hiljadu i pol i dvije hiljade je korisnika pomoći Humanitarno-karitativne organizacije “Kruh svetog Ante”. Sve to govori u prilog tome da BiH kao država ima ozbiljnih problema sa siromaštvom. Kako se izvući iz ovakve situacije?

Uz solidarnost, potrebno je nešto i proizvoditi jer, ako ćemo humanitarno djelovati pomažući se uvoznim proizvodima, brzo ćemo se u većem broju naći u problemima i nemogućnosti da bilo čime pomognemo. Na kraju krajeva, pitanje je i kako ćemo te čime pomagati. Ukrajina je nekoć bila najveća žitnica Europe, Mariupolj najveća luka, spominjan u brojnim knjigama, a preko njega se izvozilo žito. Danas, pjesnički izraženo, ništa nema, a nažalost, i nismo daleko od toga. I uz sve ono što nam stvara probleme, iduće godine ćemo se mučiti unatoč povećanoj proizvodnji. Naime, klimatski fenomen El Niño nepovoljno bi trebao djelovati na proizvodnju hrane. Evo što kažu analitičari u povećoj analizi. – Globalne cijene pšenice, kukuruza i soje – nakon nekoliko godina snažnog rasta – idu prema gubicima 2023. zbog ublažavanja uskih grla u Crnom moru i strahova od globalne recesije, iako su cijene i dalje osjetljive na ponude i inflaciju hrane u novoj godini – navedeno je.

El Niño je najavljen do maja i nešto duže u 2024. – Brazil će gotovo sigurno proizvoditi manje kukuruza, a Kina iznenađuje tržište kupujući veće količine pšenice i kukuruza s međunarodnog tržišta – rekao je Ole Houe, direktor savjetodavnih usluga u poljoprivrednom posredništvu IKON Commodities u Sydneyju, javlja Reuters.

U opasnosti su zalihe riže, pšenice, palmina ulja i drugih poljoprivrednih proizvoda. Cijene riže porasle su na najviše razine u posljednjih 15 godina. Događaju se brojne turbulencije. Enver Avdić, direktor tvrtke ESOF iz Donjeg Vakufa, stručnjak iz financija, govorio što je potrebno BiH da omasovi proizvodnju.

– Ono što nam nedostaje kako bismo omasovili proizvodnju je tehnološki pristup proizvodnji jer imamo silne livade, a ne možemo ih obrađivati zato što nema dovoljno radne snage. Poljoprivreda je nisko akumulativna grana – kazao je. Razvijene države osiguravaju građanima jeftiniju hranu. – Ključni cilj industrijski razvijenih zemalja je osigurati jeftinu hranu. Da, tako je. Koliko u Njemačkoj možete kupiti litara ulja za jednu prosječnu plaću – čak 1350 litara, a u BiH možete kupiti tek 260 litara i tu je ta razlika jer nema skuplje hrane od one u BiH – naveo je. Pozvao je sve aktere da se uozbilje i da se počne podržavati domaću proizvodnju.

Uvozno nas zatrpava

– Naš cilj treba biti proizvodnja dovoljno hrane. Bolna je istina za svakog normalnog čovjeka da uvozimo 800.000 tona krumpira, luka, mrkve… Sve su to proizvodi koji se mogu kod nas proizvesti, u našoj plodnoj zemlji, a mi ih uvozimo iz dalekih zemalja, čak i Egipta, što je apsurd. Teško je postići da bh. proizvod postane međunarodni i takvi naši proizvodi su rijetki. Ali zato možemo postići veliki uspjeh lokalno u BiH ili da se izvozi – naglasio je ovaj proizvođač i stručnjak za financije. BiH nedostaju i hladnjače od nekoliko tona. Ako dođemo do njih, neke bi se stvari mogle pokrenuti. Avdić je kazao i da Nizozemska na jednom hektaru zemlje proizvede 860 tona rajčice, Hrvatska, koja je usvojila neke od EU standarda poljoprivredne proizvodnje, dosegnula je 560 tona po hektaru, a u BiH Avdićeva kompanija, kao vodeći proizvođač, s visoko profesionalnim plastenicima, proizvede do 180 tona po hektaru, što je pokazatelj koliko nam još treba da dostignemo razvijene zemlje.

Međutim, ne treba se diviti onom što svijet ima, već mi moramo ići putem kojim idu razvijene zemlje s obzirom na to da je proizvodnja hrane danas potrebnija nego ikada.

Nakon godina neizvjesnosti provedenih u stečaju, nekadašnji privredni gigant, jablaničko preduzeće Granit, trebalo bi ponovo stati na svoje noge. Zahvaljujući koncesiji o eksploataciji kamena, koja je potpisana na 30 godina, između ministarstva privrede HNK-a i preduzeća Granit, otvara se prostor strateškom partneru za ulazak u posao i spas ovog preduzeća i njegovih radnika.

Jablanički Granit tražena je roba na tržištu. Proteklih godina opstruiran je rad preduzeća, ali uvođenjem ozbiljnog strateškog partnera u posao, za ovo preduzeće napokon bi trebali doći neki bolji dani.

Radnici previše puta izvarani lažnim obećanjima. U stečaju su već 15 godina, i većina ih radi za minimalnu platu. Potpisivanjem koncesije javio se, kažu nam, tračak nade da spas za preduzeće ipak dolazi.

ALDIN ZUKIĆ, radnik „Granita“

“Očekujemo normalno da bude bolje. Imamo mi zarađenih plata koje nam nisu isplaćene ni prije stečaja, i staž koji nije po 20 godina uplaćivan. Ne vjerujemo da još to dotle došlo, jer koliko smo se borili i sa policijom i sa sudovima, valjda je tome došao kraj.”

Vlada HNK je jednoglasno usvojila odluku o koncesiji za „Granit“. Jedan od uslova za dobijanje koncesije je bio taj da „Granit“ pronađe strateškog partnera.

ZANIN VEJZOVIĆ, ministar privrede HNK

“Ono što smo mi tražili klauzulom u ugovoru je da se koncesija izdaje na 30 godina, pod uslovom da narednih 6 mjeseci strateški partner uđe u posao. Dakle, da izvrši uplatu sredstava koja su definisana sporazumom, oko 20 miliona. Ukoliko do toga ne dođe nakon šest mjeseci koncesija ne važi.”

Stečajni upravnik Granita, Abid Šarić, ističe da je isplaniran svaki korak i redoslijed aktivnosti u vezi sa ugovorom sa strateškim partnerom, a to je, podsjetimo, kompanija „Lake“ koja dostavila najbolju ponudu na javnom oglasu za prodaju preduzeća prošle godine.

ABID ŠARIĆ, stečajni upravnik „Granita“ dd Jablanica

“Generalni okvir koji smo dogovorili je da ćemo Granit osposobiti, u smislu zakona da ima dozvolu za koncesiju, dozvolu za izvođenje radova i dozvolu za ekspoloataciju. Jedno daje vlada, a ostala dva daju ministarstva i kad ti se uslovi ispune strateški partner će položiti sredstva na žiro račun i krenuće se sa izmirivanjem.”

Šarić naglašava da je investitor još uvijek zainteresiran i kako je pomenuta firma priložila bankovnu garanciju kao i svoj biznis plan. Mogući oporavak Granita općinska vlast vidi kao novu šansu za razvoj Jablanice.

DAMIR ŠABANOVIĆ, načelnik Općine Jablanica

“Kada u Jablanici budemo imali zadovoljnih 200 ili novo zapošljavanje, koje bi trebalo da se desi početkom realizacije tog ugovora, Jablanica će to značajno osjetiti u svim segmentima.”

Potražnja na tržištu za ovom sirovinom je velika. 90% proizvodnje izvozi se na strana tržišta, naglašava stečajni upravnik Šarić. Riječ je o sirovini izvrsne kvalitete kojom su se u zadnjih 100 godina gradile zgrade i trgovi širom Evrope i svijeta.

Visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Kristijan Šmit pozdravlja intenzivnije napore domaćih političkih aktera, uključujući i Parlament BiH, da zajedničkim naporima, nakon njegovog poziva u decembru, usvoje neophodne izmjene Izbornog zakona kako bi se osigurao integritet izbora.

“Dužnost je odgovornih političara u BiH da, nakon skoro 15 godina debate, ostvare konkretan rezultat. Nema sumnje da to očekuju i građani i evropski partneri. Pravo građana da budu sigurni da se njihov glas računa mora se striktno poštovati. Ovo bi trebalo da bude na snazi za opštinske izbore u oktobru ove godine”, poručio je Šmit.

Visoki predstavnik je potvrdio da njegova očekivanja ostaju nepromijenjena.

“Bez obzira na ishod parlamentarne procedure, imperativ je da svako usvojeno rješenje sadrži preporuke međunarodnih tijela, uključujući GRECO, OSCE, ODIHR i Venecijansku komisiju. Ove preporuke služe kao ključne smjernice za standarde koji osiguravaju transparentan, pošten i vjerodostojan izborni proces”, poručio je.

Ističući hitnost i važnost ovih reformi, Šmit naglašava da je primarni cilj vratiti povjerenje birača u izborni proces. Usvojene reforme ne bi trebale biti usmjerene ka širenju uticaja političkih stranaka, već bi, prije svega, trebale osnažiti birače i dati im mogućnost da biraju kandidate unutar izbornog procesa u koji imaju povjerenje, navedeno je u saopštenju iz OHR-a. Dodali su kako suverenost u demokratskim zemljama pripada biračima, a ne političkim strankama.

“Fokus mora biti na stvaranju izbornog okvira koji podstiče povjerenje i osigurava da volja naroda bude iskazana onakva kakva jeste. Integritet i napristrasnost Centralne izborne komisije i njenih članova, kao i mogućnost da ispunjavaju svoje zakonske obaveze, treba da budu zagarantirani”, istakao je Šmit.

Visoki predstavnik će, navedeno je u saopštenju OHR-a, nastaviti konsultacije o ovoj temi.

S tim u vezi, Šmit naglašava da pažljivo prati rad svih uključenih političkih stranaka. Ova aktivnost je sastavni dio napora kako bi se osiguralo da akcije koje se provode budu usklađene sa principima navedenim u Aneksu 3 Opšteg okvirnog sporazuma za mir (GFAP), posebno sa principima transparentnosti, odgovornosti i najboljeg interesa građana Bosne i Hercegovine. Povećanje izbornog praga ne bi trebalo da utiče na mogućnost predstavljanja malobrojnijih konstitutivnih naroda, navedeno je u saopštenju.

“Politički akteri treba da izbjegavaju povezivanje tehničkih mjera izbornog integriteta sa implementacijom ključnih sudskih presuda, koje se moraju provesti, ali zahtijevaju široke konsultacije i podršku. Ako se sveobuhvatna i održiva rješenja za ova ključna ustavna pitanja ne mogu postići u kratkom vremenu koje je na raspolaganju prije donošenja odluke o evropskim integracijama, onda bi se Izborni zakon trebao izmijeniti tako da obuhvati druga pitanja, kao što su uvođenje tehnologija koje uključuju elektronsko brojanje glasačkih listića i prijenos rezultata, ili kvalifikacije i integritet članova biračkih odbora i pravila koja garantiraju pravično natjecanje na izborima”, poručio je Šmit.